EU i Ukrajina postigli dogovor o Družbi: Hoće li Orban povući veto – ovisit će o više faktora
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 20 Ožujak 2026 07:56
EU i Ukrajina postigli su dogovor oko naftovoda Družba, koji je od kraja siječnja prekinuo protok ruske nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj. Do prekida je došlo, prema riječima ukrajinskog predsjednika Zelenskog zbog ruskih napada na naftovod, no ta priča većini ljudi izgleda suviše ”tanka”.
Mađari tvrde da je do prekida došlo isključivo inicijativom Ukrajinaca s ciljem ”kažnjavanja” Mađarske i Rusije. U međuvremenu Orban je stavio veto na novi ukrajinski zajam od 90 milijardi eura od strane EU-a.
Nakon što je Ukrajina prihvatila ponudu Europske unije za tehničku i financijsku pomoć u obnovi naftovoda, EU se nada da će mađarski premijer Viktor Orban popustiti i podržati zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu, koji je Mađarska dosad blokirala zbog obustave protoka nafte. Orban je više puta ponovio na društvenim mrežama da je uvjet za povlačenje veta obnova naftovoda. No istovremeno obećava kako će, ukoliko se Družba obnovi, doista povući veto.
Nema sumnje da će na redovitom proljetnom sastanku Europskog vijeća u četvrtak EU pokušati izvršiti pritisak da Orban povuče veto čim prije, no malo je izvjesno da će on to učiniti.
Zelenski je izjavio kako je za obnovu naftovoda potrebno otprilike šest tjedana odnosno mjesec i pol. Hoće li Orban popustiti čak i ako ruska nafta ponovno potekne k Mađarskoj, ostaje tek za vidjeti, možda je prenaivno zaključiti da hoće. Mađarskoj je već godinama dio sredstava iz fondova EU-a zamrznut zbog sporova oko vladavine prava. Osim toga veliko je pitanje hoće li Putinu okrenuti leđa jer nije nafta jedino što ih veže. Sve su ovo mogući razlozi zbog kojih Orban može odugovlačiti s ispunjavanjem obećanja.
Orban i ukrajinski zajam
Orban je do sada odbijao podržati zajam i nove sankcije Rusiji dok nafta iz Družbe ne krene prema Mađarskoj i Slovačkoj. Mađarski premijer je više puta u videu na društvenim mrežama poručio: ”Ako nema nafte, nema ni novca” za Ukrajinu.
Prvu objavu je uputio izravno ukrajinskom predsjedniku Zelenskom:
Sve se ovo događa uoči mađarskih parlamentarnih izbora zakazanih u travnju kada Orban i njegova stranka Fidesz plasiraju javnosti narativ kako se Bruxelles i Ukrajina pokušavaju miješati u njihove izbore. Blokadu naftovoda Družba također vide kao oblik miješanja u izbore.
Žena prolazi pokraj pro-vladinog plakata s portretom ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog (L), uz natpis: „Nemojmo dopustiti da Zelenski ima zadnji smijeh“, te pokraj drugog plakata na kojem su predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen (D), ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (C) i mađarski oporbeni čelnik Peter Magyar (L), uz natpis: „Oni sami su rizik“, u 3. okrugu Budimpešte, 3. ožujka 2026., u pripremi za nadolazeće parlamentarne izbore zakazane za 12. travnja 2026. /Foto: Fah
Bruxelles traži da Orban ukine veto na zajam i 20. paket sankcija Rusiji, dogovoren u prosincu, a diplomati prema navodima Politica vjeruju da premijer sada traži način da izađe iz političkog zastoja.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto cijelu situaciju je iskoristio u korist predizborne kampanje poručujući kako sumnja u namjere EU-a:
”Ovo je politička igra. Svaki korak je koordiniran između Kijeva i Bruxellesa. Nemojmo se pretvarati da Ursula von der Leyen rješava problem kojeg prije nije bila svjesna.”
Zanimljivo je kako većina analitičara situaciju procjenjuje drugačije te smatraju kako je upravo Orban taj koji će usporavati cijeli dogovor.
Mađarski ministar gospodarstva i vanjskih poslova Péter Szijjártó govori tijekom prosvjeda potpore mađarskoj vladi protiv ukrajinskog predsjednika Zelenskog ispred ukrajinskog veleposlanstva u Budimpešti, 6. ožujka 2026. /Foto: Fah
Naftovod Družba – problemi i tehnička pomoć
Naftovod Družba pretrpio je oštećenja u navodnim ruskim napadima krajem siječnja, što je dovelo do prekida isporuka sirove nafte Mađarskoj i Slovačkoj. Orban tvrdi da Kijev namjerno odgađa popravke kako bi utjecao na izbore u Mađarskoj, dok predsjednik Zelenski ističe da obnova nije usporena zbog politike nego zbog ruskih napada i ruskog profita.
”Naftovod je više puta napadan, a obnova bi koristila Kremlju i omogućila Moskvi nastavak rata”, kazao je Zelenski.
Kozyova, Ukrajina, 14. kolovoza 2013.: Bijeli industrijski naftovod Družba proteže se preko zelene planinske livade među visokim vrhovima i padinama područja Karpatskog gorja /Foto: iStock by Getty images
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća Antonio Costa u zajedničkom priopćenju naveli su:
”Nakon ponovljenih ruskih napada 27. siječnja na naftovod Družba, došlo je do prekida isporuka sirove nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj. Predsjednica Europske komisije i predsjednik Europskog vijeća potom su vodili intenzivne razgovore s državama članicama i Ukrajinom na svim razinama. Cilj tih razgovora bio je obnoviti protok nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj.
EU je Ukrajini ponudila tehničku pomoć i financiranje. Ukrajinci su ovu ponudu pozdravili i prihvatili. Europski stručnjaci su dostupni odmah.
Naš je prioritet osigurati energetsku sigurnost svih europskih građana. U tom smislu predsjednica Europske komisije i predsjednik Europskog vijeća nastavit će surađivati s uključenim stranama. Cilj je pronaći alternativne rute za tranzit ne-ruske sirove nafte prema zemljama Srednje i Istočne Europe.”
Ukrajinski predsjednik Zelenski je u pismu EU-u potom poručio da Ukrajina poduzima sve moguće napore kako bi popravila štetu i obnovila rad naftovoda.
”Ukrajina je pouzdan energetski partner Europske unije i u potpunosti ispunjava svoje obveze”, zaključio je.
Kakav bi mogao biti ishod pregovora?
Mađarska bi u idućim tjednima mogla odblokirati svoj veto na zajam i sankcije. No konačna odluka vjerojatno će ovisiti o stvarnom napretku obnove naftovoda Družba, ali i o unutarnjopolitičkoj dinamici uoči izbora. Prema procjenama predsjednika Zelenskog, za obnovu je potrebno oko mjesec i pol dana. Dio analitičara, međutim, upozorava da bi politički faktor mogao biti jednako važan kao i tehnički. Drugim riječima Budimpešta bi mogla odugovlačiti s odlukom i nakon formalnog nastavka protoka nafte, kako bi maksimalno iskoristila pregovaračku poziciju prema Bruxellesu.
Diplomatski izvori u Bruxellesu već su ranije sugerirali da Viktor Orban zapravo traži ”izlaznu strategiju” iz situacije koju je sam zaoštrio, odnosno način da povuče veto bez političkog gubitka pred domaćom javnošću. U tom kontekstu, obnova Družbe može mu poslužiti kao opravdanje za promjenu stava, bez odustajanja od ranije retorike.
S druge strane, Europska unija paralelno radi na dugoročnijem rješenju – smanjenju ovisnosti o ruskoj nafti kroz alternativne pravce opskrbe. To znači da bi aktualni spor mogao biti i posljednji veći politički sukob oko Družbe. Time bi se, prema mišljenju energetskih analitičara, smanjio prostor za pojedinačne blokade unutar EU-a u budućnosti, ali i dodatno oslabio utjecaj Rusije na energetsku sigurnost srednje Europe.
U konačnici, iako trenutačni dogovor između Bruxellesa i Kijeva otvara prostor za kompromis, ishod će ovisiti o tome hoće li se tehnički rokovi poklopiti s političkim interesima, prije svega onima u Budimpešti.
