Trumpov pohod na Kinu za epilog će imati kulturnu sinizaciju čitavog Zapada
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 17 Svibanj 2026 09:55
Trumpov trodnevni službeni posjet Kini usred prijeteće ekonomske i humanitarne krize izazvane američko-izraelskim (zasad samo) zračnim udarima prirodno izaziva veliku pozornost svjetske javnosti. Ta pozornost je tim veća što se vjeruje kako su Kina i jugoistočna Azija najviše pogođene zatvaranjem Hormuškog tjesnaca.
Zato je vrijedno pažnje pogledati kakvi će dogovori biti postignuti između Trumpa i Xija. Piše to Borislav Ristić za Večernji list.
Trumpova retorika
Premda se uvriježilo mišljenje, koje je dodatno pojačano Trumpovom retorikom, kako su Amerika i Kina glavni geopolitički i ekonomski rivali na svjetskoj sceni, to je samo donekle točno. Geopolitički gledano, Kina je, kao i kroz čitavu svoju povijest, geopolitički patuljak, zarobljena svojom doktrinom o “središnjoj zemlji”. Sav utjecaj koji Kina danas ima u svijetu ostvaren je kroz njezinu neospornu ekonomsku snagu.
To je i razlog zbog kojeg Trump dolazi pred Xija “naoružan” geopolitičkom polugom zvanom “Hormuz”, koja Kineze baca u očaj. Kao što znamo, Kina kroz Hormuški tjesnac uvozi oko 50% sirove nafte od Irana i zaljevskih zemalja. Sada kada je Tjesnac pod iransko-američkom blokadom, Trump će tu situaciju iskoristiti kako bi izvršio pritisak na Kineze da kupuju više energenata od Amerikanaca.
‘Dedolarizacija’
Drugim riječima, Trump ekonomski želi snažnije vezati Kinu za dolar, u trenutku kada je dolar postao jedno od glavnih političkih oružja američkog imperija, zbog čega mnoge utjecajne zemlje razmišljaju o “dedolarizaciji” globalne ekonomije. Dodatni je razlog i ogroman američki državni dug, koji se bliži iznosu od 40 bilijuna dolara. Pa je za Ameriku ključno da Kina nastavi kupovati američke državne obveznice.
Kako vidimo, odnos Amerike i Kine nije jednosmjerna, već više asimetrična ulica, pri čemu Amerika koristi geopolitiku kao polugu, dok je Kineski “adut” ekonomija. Geopolitički ustupak koji će Trump vjerojatno napraviti prema Kini, vjerojatno je za Kinu važno pitanje Tajvana. Vidjeli smo već kako je Trump pri dolasku u Kinu znakovito odbio komentirati pitanje Tajvana, što mnoge navodi na sumnju o puštanju Tajvana “niz vodu”.
‘Vraćanje duga’
Još je jedna stvar privukla pažnju promatrača, a to je velika delegacija ekipe iz Silicijske doline, koja je došla s Trumpom, i najavljena suradnja oko razvoja AI tehnologije, čime se pohvalio i sam Trump. Poznato je kako su AI-moguli ti koji su financijski najviše pogurali Trumpov povratak na vlast, pa se na ovo gleda kao na “vraćanje duga”, na koje se Trump obvezao prema svojim financijašima.
Tu stvari izgledaju već mutnije, u ionako mutnim vodama koje okružuju sve vezano za AI tehnologiju. Zbog čega je Kina potrebna Americi u razvoju AI tehnologije? Zar nije Kina glavni konkurent Americi u razvoju novih tehnologija? Otkud sad suradnja? Kako to da Apple i Tesla imaju svoje pogone u Kini, dok su Huawei i BYD istjerani s američkog tržišta? O kakvim se asimetričnim oblicima suradnje tu radi?
Kina je uvijek tu
To je vjerojatno najmračniji dio ovog posjeta, i tiče se budućnosti same zapadne civilizacije. Kao što znamo i iz drugih oblasti, poput recimo farmaceutske industrije – ah, ta korona! – jedan od najinteresantnijih aspekata Kine za zapadne industrije je liberalan pristup Kine kada se radi o tehnologijama koje zadiru u pitanje ljudskih prava. Ako želiš testirati nešto od čega bi se zapadnoj javnosti okrenuo želudac, uvijek je tu Kina.
A koji je to aspekt AI tehnologije na koji bi bili alergični ljudi na Zapadu, pa Musku i Altmanu treba Kina? Radi se, naravno, o glavnoj svrsi AI tehnologije, a to je uspostava sustava totalne kontrole nad ljudima, što bi konzervativna zapadna javnost teško provarila, dok je to u “liberalnoj Kini” već ustaljena praksa. Svjedočimo izbijanju nove “pandemije”, jednako virtualne kao i prethodna, koja će se u skoroj AI-budućnosti opet iz Kine proširiti i Zapad.
Trumpov trijumfalni pohod na Kinu za epilog će imati kulturnu “sinizaciju” čitavog Zapada.
