Evo što će se dogoditi s našim selima i područnim školama
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 19 Listopad 2026 17:02
Sve češće gašenje područnih škola u ruralnim krajevima Hrvatske i pusta sela, u kojima nastava prestaje i zbog svega jednog učenika, ponovno alarmiraju hrvatsku javnost.
Najnoviji podaci o nastavku smanjenja broja prvašića i sustavnom stavljanju ključa u bravu područnih škola širom Hrvatske iz godine u godinu potvrđuju da je demografski slom zahvatio same temelje države. Gašenje područne škole u malom mjestu nije tek obična reorganizacija obrazovnog sustava; ono je u pravilu najjasniji znak da lokalna zajednica odumire te da se klasičnom populacijskom politikom ti prostori više ne mogu oživjeti.
Očuvanje vitalnosti ruralnih krajeva danas je moguće jedino planskom, racionalnom i usmjerenom imigracijom – ponajprije kroz poticani povratak hrvatskog iseljeništva na temelju novih modela koji se ugrađuju u Zakon o demografskoj obnovi. O uzrocima pražnjenja sela, posljedicama unutarnjih migracija te nužnim strateškim potezima koji moraju zamijeniti dosadašnje neefikasne mjere, za portal Direktno govorio je vodeći demografski stručnjak dr. sc. Stjepan Šterc.
Slom na terenu i teret unutarnjih migracija
Govoreći o sve češćem zatvaranju školskih vrata u manjim sredinama, Šterc bez okolišanja naglašava da je to najvidljiviji indikator dubokog društvenog problema. "Zatvaranje područne škole u malom mjestu je zapravo konačna točka bez povratka za to selo. To je najbolji znak da ono nestaje i da se klasičnom populacijskom politikom više neće oživjeti. To se može promijeniti jedino planskom, racionalnom i usmjerenom imigracijom, a pogotovo se to odnosi na mogući povratak hrvatskog iseljeništva u takva ispražnjena područja – i to ne pozivom 'dajte nam se vratite', nego naprosto poticanim modelima koji se sad ugrađuju u Zakon o demografskoj obnovi", upozorava Šterc.
Dugogodišnji pad broja prvašića u unutrašnjosti zemlje, ističe demograf, nije nastao samo zbog iseljavanja izvan granica Hrvatske, već i zbog snažnih unutarnjih kretanja stanovništva. "Gubimo generacije osnovnoškolaca, a to je najvrjednije što se može izgubiti. Ta posljedica je izravni rezultat unutarnjih migracija, a ne samo vanjskih. Silna koncentracija u glavnom gradu te u makroregionalnim i regionalnim središtima – naravno, bez poticanih modela ostanka – privlači stanovništvo iz ruralnih područja i ona se prazne. Prema tome, moramo dati funkciju tim područjima, pogotovo kroz model poticanja useljavanja hrvatskog iseljeništva", kazao je.
'Biram Hrvatsku' kao dobra namjera bez strategije: Kako nagraditi ljude na terenu?
Odgovarajući na pitanje o poraznom stanju u kojem se mlada obitelj nalazi ako u krugu od 20 kilometara nema funkcionalnu školu, vrtić ili liječnika, Šterc podsjeća na izostanak ravnomerne razvojne politike te nudi konkretno rješenje za privlačenje kadrova. "To je naša realnost samo zato što nismo imali isti pristup razvoju svih prostora u Hrvatskoj. Ljude koji žive i rade u takvim područjima treba nagraditi. Nastavnik ili liječnik koji bi radio u takvim prostorima mora imati barem duplo veću plaću nego onaj koji živi u makroregionalnim središtima", dao je rješenje domaći stručnjak.
Analizirajući dosadašnje financijske mjere Vlade, poput projekta "Biram Hrvatsku" i stambenih subvencija koje nisu dale očekivane rezultate u najranjivijim regijama, Šterc objašnjava gdje se točno pogriješilo: "Za tu mjeru bih rekao da je prije svega bila dobra namjera, ali ona nije dala rezultate. Ne možete vi ljudima poručiti 'vratite se vi nama', pa nastaviti po starom. To mora biti strateški pristup. U demografski praznim područjima imamo jako puno napuštenih nekretnina. Država u takvim područjima mora povećati stambenu infrastrukturu kroz poseban model i dodjeljivati je mladim obiteljima i povratnicima. Socijalnu, školsku i zdravstvenu infrastrukturu moramo postaviti tako da bude financijski bitno različito nagrađena u odnosu na iste djelatnosti u ostatku Hrvatske."
Nužnost besplatnog prijevoza i poreznih olakšica
Iako je zatvaranje pojedinih škola s jednim ili dva učenika postalo neumoljiva realnost, Šterc rješenje ne vidi u potpunom podizanju ruku od tih krajeva, nego u uvođenju modernih modela dnevnih migracija po uzoru na razvijene europske zemlje. "Zatvaranje dijela škola nažalost jest realnost, ali mi moramo strateški pristupiti razvojnoj nivelaciji hrvatskog prostora. Tamo se mora razviti mrežni model takozvanih stabilnih dnevnih migracija. Oni koji putuju na rad ili školovanje u gradska i regionalna središta moraju imati čak i besplatan javni prijevoz. Tako to funkcionira u razvijenim zemljama – dnevna migracija do sat vremena vožnje uobičajena je stvar, a većina našeg prostora nalazi se na sat vremena udaljenosti od regionalnih središta. Osim toga, svi ti prostori ne mogu imati iste poreze – gospodarske djelatnosti koje se razvijaju u takvim područjima moraju imati znatno povoljniji porezni tretman", objasnio je.
Unatoč mračnim prognozama za demografsku kartu ruralne Hrvatske u narednih 10 godina, vodeći stručnjak naglašava da točka s koje nema povratka još nije prijeđena te da najnoviji podaci daju razloga za oprezni optimizam. "Točno je da trenutni trendovi moraju zabrinuti svakog racionalnog čovjeka. Međutim, neki pozitivni procesi su ipak započeli. Prošle godine imamo više povratnika nego iseljenika, a postoje i pretpostavke da ćemo ove godine imati oko 1500 više rođene djece nego prošle godine. Dakle, nešto se ipak vidi na horizontu", optimističan je stručnjak.
Zaključujući razgovor za portal Direktno, Stjepan Šterc šalje jasnu poruku političkim donositeljima odluka: "Izuzetno je bitno shvatiti da je pitanje povratka ključna strateška stvar u odnosu na sve ostalo. Ako to zanemarimo i tome ne pristupimo na ovaj način, dogodit će se crni scenariji. Ipak, svi mi koji vjerujemo u političke i strateške odluke nadamo se da će političari konačno shvatiti da je ovo pitanje svih pitanja i početi donositi odluke koje mijenjaju stvari na terenu."
