Nekad bliska suradnica Zelenskog digla Ukrajince na noge: Poručuje da se Kijev mora predati
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 20 Listopad 2026 09:06
Iako je u dugom intervjuu priznala da je rat očito započeo Vladimir Putin, njezina je kritika bila gotovo isključivo usmjerena na ukrajinskog predsjednika. "Mislim da Zelenski snosi istu odgovornost za ovaj rat kao i Putin", ustvrdila je. Upitana o tome, ispravila se: "Možda 60/40, Zelenski 40 posto, a Putin 60 posto".
Dvije je godine bila uz Volodimira Zelenskog kao jedna od njegovih najbližih suradnica. Napisala je knjigu u kojoj mu pripisuje zasluge za to što je Ukrajini donio nadu i dao joj glas. Julia Mendel danas taj glas koristi kako bi osudila ukrajinskog čelnika, nazvavši ga ''najvećom preprekom miru''. Njezina duboko kontroverzna i vrlo osporavana poruka glasi da se rat ne može dobiti i da se Kijev mora predati. Bivša glasnogovornica Zelenskog među najglasnijim je njegovim kritičarima. Njegovu ratnu strategiju opisala je kao ''nacionalno samoubojstvo'' i upozorila da riskira ''afganistanski put''.
Radikalna promjena njezinih stavova i tvrdnje koje se kreću od osvetoljubivih do posve bizarnih izazvale su sumnju ukrajinskih dužnosnika i oporbenih zastupnika da je ona ruska agentica. Takvu je ideju u razgovoru za The Telegraph odbacila kao smiješnu: "Nemam nikakve veze s Rusijom".
Nekadašnja lojalistica, danas persona non grata, sada udvara desničarskim utjecajnim osobama u SAD-u i njemačkoj krajnjoj desnici koji šire prokremaljsku retoriku. Njezine društvene mreže i nedavni intervjui prepuni su neutemeljenih optužbi da Zelenski koristi droge (što on žestoko poriče), da se nezakonito okorištava ratom i da je njegov bivši šef kabineta bio umiješan u sotonističku magiju.
Ukrajinski kritičari optužuju je da surađuje s osobama povezanim s pokretom MAGA i njemačkom strankom Alternativa za Njemačku (AfD) kako bi potkopala američku i europsku vojnu i financijsku potporu Ukrajini. Zelenski joj je u rujnu nametnuo oštre sankcije zbog širenja „dezinformacija i ruske propagande“ te podržavanja „agresivne politike Rusije protiv Ukrajine“.
Mendel (40) kaže da očekuje da će sljedeće uslijediti optužbe za izdaju, no namjerava se boriti pravnim putem. Zelenskog je optužila da pokušava ušutkati ''svakoga koga smatra nelojalnim ili kritičnim''.
Iako je u dugom intervjuu priznala da je rat očito započeo Vladimir Putin, njezina je kritika bila gotovo isključivo usmjerena na ukrajinskog predsjednika. "Mislim da Zelenski snosi istu odgovornost za ovaj rat kao i Putin", ustvrdila je. Upitana o tome, ispravila se: "Možda 60/40, Zelenski 40 posto, a Putin 60 posto".
Takva retorika, prema kojoj su Ukrajina i njezini čelnici krivi za rat, ključan je dio kremaljske dezinformacijske kampanje usmjerene na potkopavanje zapadne potpore Kijevu.
Glasnogovornik ureda Volodimira Zelenskog poručio je da Mendel "nikada nije imala pristup informacijama o ratu ili načinu donošenja odluka u predsjedničkom uredu". "Njezine izjave odražavaju samo njezine vlastite fantazije i interese onih koji joj plaćaju životne troškove u Americi i Europi", dodao je.
Mendel je odrasla u Hersonu, regiji na prvoj crti bojišnice, danas teško pogođenoj ruskim napadima i djelomično okupiranoj. Radila je kao novinarka, a sa samo 32 godine ušla je u predsjednikov ured. Danas živi u SAD-u sa suprugom Pavlom Kukhtom, bivšim ukrajinskim zamjenikom ministra gospodarstva.
U knjizi iz 2022. "Borba za naše živote", divila se Zelenskom kao "dahu svježeg zraka", a rat je prikazala kao egzistencijalnu borbu Ukrajine za opstanak, pišući da su "namjere Rusije bile jasne: izbrisati Ukrajinu s karte". Sada tvrdi: "Uvjeti rata su se promijenili, posljedice rata su se promijenile".
S mjesta glasnogovornice otišla je 2021., gotovo deset mjeseci prije ruske invazije. Isprva je kao razlog navela zdravstvene probleme, a sada tvrdi da je to bio odgovor na nepredvidivo ponašanje njezina poslodavca. "On se zaista nije ponašao kao što bi se vođa trebao ponašati ako želi održati ovu vrlo krhku ravnotežu mira", kaže. Zelenskijev ured to oštro opovrgava i tvrdi da je otišla "jer je bila emocionalno nestabilna i u stalnim sukobima s novinarima". Godine 2019. bila je kritizirana jer je gurnula novinara kako bi ga spriječila da postavi pitanje Zelenskom, što je ona opravdala obranom njegova "osobnog prostora".
Zajedno s Donaldom Trumpom, Zelenskog je nazvala "diktatorom", no u intervjuu je odustala od te oznake i zamijenila je izrazom "autokrat". "Možda sam bila prejaka, ali definitivno je problem što više nema demokracije", priznala je. Oštro kritizira njegovo odbijanje održavanja izbora tijekom rata, iako ukrajinski ustav takve izbore zabranjuje za vrijeme ratnog stanja, proglašenog nakon ruske invazije 2022. Ne spominje ni da je Zelenski od početka 2025. više puta predlagao prekid vatre i razgovore s Putinom, što je Moskva odbijala ili je odgovarala maksimalističkim teritorijalnim zahtjevima. Putin i dalje traži da Ukrajina preda cijeli Donbas, uz druge teritorije koje Rusija tek djelomično kontrolira, a isključio je i slanje NATO-ovih vojnika radi zaštite poslijeratnih granica Ukrajine.
U oštro kritiziranom svibanjskom intervjuu konzervativnom komentatoru Tuckeru Carlsonu tvrdila je, bez dokaza, da je Zelenski 2022. Kremlju poručio da bi bio spreman odreći se Donbasa. U istom je razgovoru ustvrdila da je Andrij Jermak, šef kabineta do studenoga, prakticirao crnu magiju. Trump je u intervjuu za Newsmax rekao da je vidio razgovor s mladom Ukrajinkom koja tvrdi da je Zelenski uništio Ukrajinu, no nije jasno govori li o Mendel. Carlson se početkom godine javno razišao s Trumpom zbog njegova protivljenja ratu SAD-a i Izraela protiv Irana.
Zelenski dosljedno zagovara „pravedan mir“ koji ne žrtvuje suverenitet ni neovisnost Ukrajine, uz čvrsta sigurnosna jamstva SAD-a i Europe te put prema NATO-u. Mendel, koja sebe naziva „realisticom“, tvrdi da se Ukrajina mora pripremiti na predaju Donbasa i drugih teritorija te odustati od članstva u NATO-u. "Ne možemo nastaviti umirati [u ovom ratu] za samu hipotetsku ideju ulaska u NATO", kaže. Tvrdi da ima "ogromnu podršku" unutar Ukrajine, a njezine kritike vlade i zapadnih saveznika često se poklapaju s prokremaljskim argumentima.
Pohvalila je i namjeru AfD-a da resetira odnose Berlina i Moskve, iako izravno ne podupire tu proruskoj orijentiranu populističku stranku. "Merz ne razgovara s Putinom... AfD želi razgovarati s Putinom", rekla je. Trebala je u rujnu govoriti u Europskom parlamentu u Strasbourgu na događaju AfD-a 'Usudi se sklopiti mir – diplomacija, a ne eskalacija', ali joj je ulaz zabranjen, što pripisuje ukrajinskim sankcijama. Odbacila je optužbe da je plaćena od bilo koje političke snage ili da koordinira stavove s njima, poručivši da je "otvorena za dijalog" sa svim skupinama, uključujući AfD i Trumpovu administraciju, te da joj je "drago što na Zapadu postoje političke snage čija se vizija situacije u Ukrajini podudara s mojom".
Povjerenje u Zelenskog kod kuće opada. Prema anketi Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) objavljenoj 5. listopada, 53 posto Ukrajinaca smatra da se ne bi trebao kandidirati za drugi mandat, dok njih 42 posto misli da bi trebao. Rujanska anketa KIIS-a, nakon niza korupcijskih skandala u vladi, pokazala je da mu 54 posto vjeruje, a 41 posto ne vjeruje.
Zelenski poručuje da njegova vlada nema ustavno, zakonsko ni moralno pravo odreći se ukrajinske zemlje, a takve su prijedloge snažno odbacili i europski partneri Ukrajine. Mnogi unutar i izvan Ukrajine u osnovi se ne slažu s Mendelinim stavovima. Ona ih odbacuje: "Put do mira nije lak... Bit će vrlo kontroverzan, vrlo težak, pun optužbi, kritika... Ali najvažnije je ići tim putem".
