Nasljedstvo ili rad: kako se danas dolazi do vlastite nekretnine?
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 31 Listopad 2026 10:00
Dvoje mladih ljudi može imati jednaku plaću, slične troškove i isti plan: kupiti stan i osnovati obitelj. Jednome ddroditelji mogu dati novac za učešće, a drugi taj iznos mora godinama štedjeti uz plaćanje podstanarstva. Oboje će možda kupiti stan na kredit, ali put do njega i teret otplate bit će različiti.
Iza kupnje nekretnine često stoje godine rada i odricanja, ali i roditeljska štednja, darovano zemljište ili prodaja naslijeđene kuće. U kupoprodajnom ugovoru te se razlike, dakako, ne vide. U svakodnevnom životu mogu odlučivati o tome kada će se netko osamostaliti, gdje će živjeti i koliko će mu novca ostajati nakon plaćanja kredita.
Obitelj je pomagala i prije
Obiteljska pomoć pri rješavanju stambenog pitanja u Hrvatskoj ima dugu povijest. Kuće su se i ranije gradile na roditeljskom zemljištu, uređivali su se katovi za djecu, a rodbina je pomagala radom i novcem. Tijekom gradnje često se živjelo kod roditelja, čime se izbjegavao trošak najma.
Važnost obiteljske pomoći potvrđuje i istraživanje Petre Rodik, Tea Matkovića i Josipa Pandžića o stanovanju u Hrvatskoj od 1975. do 2015. godine. Autori su utvrdili da kroz cijelo promatrano razdoblje prevladava oslanjanje na obitelj pri stambenom zbrinjavanju. Čest put prema vlasništvu uključivao je ostanak u roditeljskoj nekretnini.
Uz obiteljsku pomoć postojali su društveni stanovi, njihov kasniji otkup, samogradnja i stambeni krediti. Mogućnosti su ovisile o zaposlenju, mjestu stanovanja i obiteljskim okolnostima. Zato usporedba prošlosti i sadašnjosti traži više od tvrdnje da je nekada bilo dovoljno raditi i štedjeti.
Postavlja se pitanje može li osoba bez obiteljske nekretnine, zemljišta ili novčane pomoći vlastitim prihodima i štednjom riješiti stambeno pitanje.
Kupljen stan i različite početne mogućnosti
Podjela na one koji su nekretninu kupili i one koji su je naslijedili ostavlja mnogo toga neizrečenim i neobuhvaćenim.
Netko stan otplaćuje od svoje plaće, ali su mu roditelji osigurali početni novac. Netko je prodao naslijeđenu kuću i time smanjio najamninazaduženje. Drugi je nekoliko godina besplatno stanovao u obiteljskom stanu i mogao štedjeti. Treći je u istom razdoblju plaćao najamninu, režije i ostale troškove života.
Svi se oni mogu voditi kao kupci, premda su u stjecanje vlastite nekretnine krenuli iz različitih okolnosti.
Europsko istraživanje Ora Cohena Raviva i Thomasa Hinza pokazuje da obiteljski prijenosi imovine imaju važnu ulogu i kod vlasništva ostvarenog kreditom. Dostupnije kreditiranje samo po sebi ne uklanja prednost mladih kojima obitelj može financijski pomoći.
Roditeljski dar pritom može biti presudan i kada pokriva manji dio ukupne cijene. Ponekad upravo taj iznos omogućuje kupnju. Manji kredit potom donosi nižu mjesečnu obvezu i manje plaćenih kamata.
Obiteljska pomoć olakšava kupnju, a vlastiti rad i odricanje omogućuju otplatu preostalog iznosa. Put do nekretnine zato ovisi i o marljivosti kupca i o mogućnostima obitelji iz koje dolazi.
Štednja teško prati cijene
Kupac bez obiteljske pomoći mora najprije prikupiti početni novac. Ako je podstanar, istodobno plaća stanovanje i pokušava štedjeti za buduću kupnju. Taj proces može trajati godinama.
Za to vrijeme cijena željene nekretnine može znatno porasti. Kupac uredno odvaja novac, a iznos koji mu nedostaje ostaje isti ili postaje štednjajoš veći.
Prema privremenim podatcima Državnog zavoda za statistiku, cijene stambenih objekata u drugom tromjesečju 2026. bile su 12,7 posto više nego godinu prije. Takav rast ponajprije otežava položaj onih koji tek traže svoj prvi dom.
Postojećem vlasniku poskupljenje povećava vrijednost imovine dok budućem kupcu povećava trošak. Ista promjena tako jednoj obitelji donosi veću imovinsku sigurnost, a drugoj može produžiti podstanarstvo.
Pomoć roditelja u takvim okolnostima omogućuje i raniju kupnju. Njezina se vrijednost zato osjeća godinama poslije, kroz manju zaduženost i više novca za ostale potrebe.
Nasljedstvo ima različitu vrijednost
Naslijeđen useljiv stan u gradu s mnogo radnih mjesta i stara kuća kojoj treba temeljita obnova pružaju različite mogućnosti. Novi krov, instalacije, grijanje i uređenje mogu zahtijevati velika ulaganja.
Nasljedstvo može biti podijeljeno među više osoba, pa korištenje ili prodaja traže dogovor suvlasnika. Nekretnina se može nalaziti i daleko od posla, škole ili vrtića. Obitelj tada ima imovinu, ali i dalje mora tražiti odgovarajući dom.
Istraživanje Marine Kunovac o raspodjeli imovine hrvatskih kućanstava potvrđuje važnost lokacije. Vlasništvo glavne stambene nekretnine u Zagrebu ili na Jadranu povezano je s većom vjerojatnošću pripadanja višim imovinskim skupinama. Naslijeđena ili darovana glavna nekretnina ujedno je povezana s manjom vjerojatnošću pripadanja imovinski najslabijoj skupini.
Važno je i vrijeme primitka nasljedstva. Kuća naslijeđena u pedesetim godinama može povećati sigurnost u mirovini ili pomoći djeci nasljednika. Za osamostaljivanje i osnivanje obitelji veću neposrednu važnost imaju pomoć i prostor dostupni u mlađoj dobi.
Stanovanje i obiteljski planovi
Prema Eurostatu, procijenjena dob napuštanja roditeljskog doma u Hrvatskoj u 2025. iznosila je 31,5 godina, najviše u Europskoj uniji. Taj pokazatelj opisuje zajedničko stanovanje roditelja i djece, a ne dob kupnje prvog stana. Na njega uz cijene utječu zaposlenje, obrazovanje, obiteljske navike i druge okolnosti.
Istraživanje Valerije Botrić o odlasku mladih iz roditeljskog doma izdvaja financije kao glavnu prepreku osamostaljivanju. Ivan Čipin i Anđelko Akrap u svojem su radu utvrdili vezu stambene teškoće s odgađanjem braka i fertilitetnom motivacijom. Ti nalazi daju osnovu za razmatranje demografskih posljedica, uz oprez pri procjeni njihova današnjeg opsega.
Za par koji želi djecu važni su prostor, trošak i sigurnost stanovanja. Mogućnost da se život planira nekoliko godina unaprijed može nasljedstvoolakšati odluku o roditeljstvu ili proširenju obitelji. Vlastita nekretnina pruža takvu sigurnost, a mogao bi je pružati i uređen, dugoročan najam.
Mogućnosti za one koji kreću bez pomoći
Roditelji koji pomažu djeci često prenose ono što su sami stvarali desetljećima. Takva solidarnost mnogim obiteljima omogućuje dom i olakšava svakodnevni život.
Istodobno, ljudi bez obiteljske pomoći trebaju imati ostvariv put do samostalnog stanovanja. Kada dvoje zaposlenih sa sličnim prihodima ima bitno različite mogućnosti zbog roditeljske imovine, razlike između obitelji prenose se i na sljedeću generaciju.
Stambene mjere zato treba ocjenjivati i prema tome dopiru li do onih bez početnog kapitala. Potpora otplati kredita koristi kupcu koji je uspio zadovoljiti uvjete i prikupiti novac za kupnju. Onima koji su još daleko od toga potrebni su i drugi oblici pomoći, uključujući dostupniji i sigurniji najam.
Rad, štednja i kredit i dalje vode do nekretnine. Za mnoge je taj put lakši zahvaljujući imovini prethodne generacije. Uspješnost hrvatske stambene politike treba mjeriti i time mogu li zaposleni vlastitim prihodima riješiti stambeno pitanje, bez financijske pomoći obitelji.
