Ovo je dokument kojim je 2021. odobren sporni udžbenik povijesti
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 17 Siječanj 2024 16:00
Recenzija nijednog udžbenika ne bi trebala biti tajna, pa tako ni onog povučenog. Unatoč tome, više od mjesec dana trebalo je Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO) da nam je dostavi. Prvi je javno objavljujemo. Zanimljivo je kako recenziranje pri MZO doista nije odrađeno kako je bilo potrebno, što pokazuje i samo povlačenje udžbenika u prosincu 2023.
“Udžbenik je usklađen sa svim propisanim standardima i zahtjevima”, navodi se u dokumentu koji je nastao u Splitu, 1. travnja 2021. godine. Dokument je mišljenje stručnog povjerenstva oko udžbenika povijesti za učenike 4. razreda gimnazije pod nazivom „Zašto je povijest važna? 4“. Autori su MiljenkO Hajdarović, Vedrana Ristić i Nikica Torbica, izdavač Profil Klett d.o.o.
Što piše u mišljenju recenziji za MZO?
Donosimo mišljenje stručnog povjerenstva, koje (ni)je svoj posao odradilo u mandatu HDZ-ovog ministra Radovana Fuchsa:
“Udžbenik je u potpunosti usklađen sa zahtjevima Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN 116/2018.) i Kurikulumom za nastavni predmet Povijest za osnovne škole i gimnazije u RH (NN 27/2019.) te s Pravilnikom o udžbeničkom standardu za procjenu udžbenika i drugih obrazovnih materijala (NN 9/2019.).
Udžbenik je temeljen na povijesnim činjenicama i recentnim tumačenjima struke te na znanstvenim teorijama i spoznajama iz područja odgoja i obrazovanja, učenja i poučavanja. Usklađen je s ciljevima, načelima i odgojno-obrazovnim ishodima učenja predmetnoga kurikuluma i vezanim kurikulumskim dokumentima za poučavanje Povijesti i nedvojbeno pridonosi razvoju kompetencija i usvajanja ishoda koji su definirani svim relevantnim dokumentima za predmet Povijest.
Također, udžbenik na inovativan i poticajan način omogućuje međupredmetnu povezanost, i obuhvaća sve odgojno-obrazovne ishode predmeta za 4. razred gimnazije. Usmjeren je na promicanje temeljnih vrijednosti koje proizlaze iz opredijeljenosti hrvatske obrazovne politike za cjeloviti osobni razvoj učenika, za dostojanstvo ljudske osobe, slobodu, emancipaciju, ravnopravnost, pravednost, čuvanje i razvijanje duhovne i materijalne te prirodne baštine Republike Hrvatske i za europski odnosno svjetski (globalni) suživot.
Sadržaj udžbenika prate slike, fotografije, karte, likovni, grafički i drugi prilozi koji pomažu u vizualizaciji sadržaja i primjereni su dobi učenika, funkcionalni su i točni. Zadovoljeni su i ostali likovno-grafički standardi i zahtjevi. U udžbeniku su označena mjesta kada se učenike upućuje na korištenje dodatnih digitalnih sadržaja, analizu povijesnih izvora i različite zadatke kao i novih pojmova. Veličina slikovnog materijala (ilustracija, shema, fotografija, karata) je odgovarajuća što olakšava analizu i usporedbu istih. Stranice udžbenika su pregledne, dobro raspoređenog teksta i popratnog materijala, vizualno privlačne”, navodi se.
Kako se kršio Zakon o udžbenicima u povučenom udžbeniku povijesti?
U povučenom udžbeniku povijesti su navedene brojne faktografske pogreške vezane za razdoblje prije Drugog svjetskog rata, nakon njega pa sve do i nakon Domovinskog rata. Povjesničar Ante Nazor za Narod.hr je analizirao pojedina poglavlja u udžbeniku.
Osim povijesnih pogrešaka vezanih za svjetsku povijest od posebnog značaja su ona koja se tiču hrvatske povijesti. Te povijesne neistine i pogreške koje su recenzenti udžbenika dopustili, ulaze u izravno kršenje samog Zakona o udžbenicima iz 2018. godine.
Također, primijećeno je odstupanje od Kurikula na konceptualnoj i sadržajnoj razini. Tako udžbenik ne obuhvaća sve sadržaje predviđene Kurikulom povijesti za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Čak ni neke teme iz nacionalne povijesti nisu dovoljno prikazane ili nisu uopće prikazane. Iz perspektive metodike nastave povijesti posebno problematični su odabir i obrada povijesnih izvora.
Recenzije na dvije razine
Podsjetimo, greške u udžbenicima nisu samo odgovornost autora nego i recenzenata. Oni su dužni pročistiti tekst od činjeničnih pogrešaka, kao i prilagoditi njegov cjelokupni smisao zadanoj pedagoškoj funkciji udžbenika. U Hrvatskoj se proces recenzije odvija na dvije razine.
Prva je unutar same izdavačke kuće, gdje je izbor recenzenata stvar izdavača i urednika knjige.
Druga, važnija, procedura odvija se na razini MZO, gdje recenzente, odnosno stručna povjerenstva bira sam ministar i njihova imena nisu javna dok proces odobravanja ne završi.
Podsjetimo, Narod.hr je doznao da je Loranda Miletić, inače viša savjetnica za povijest u AZOO u ispostavi Zadar, 2021. sudjelovala u odobravanju udžbenika povijesti kao recenzentica Ministarstva znanosti i obrazovanja. No, to nije smjela biti. Naime, to je protivno Zakonu o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu.
AZZO je odgovorila Narodu.hr da Miletić nije bila recenzentica, no ipak bila je članica stručnog povjerenstva Ministarstva znanosti i obrazovanja koje odobrava udžbenike, a to je ustvari jedno te isto, iako se koriste različiti izrazi. Potvrdio je to i ministar Radovan Fuchs. Iz Agencije su se zaigrali i na taj način pokušali izbjeći precizan odgovor.
