Teške posljedice vlastitih pogrješaka migracijske politike unutar Europske unije
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 24 Prosinac 2024 19:23
Dogodit će se veliki val relokacija migranata unutar dogoditi na temelju nedavno usvojenog Pakta o migracijama EU-a
Nalazimo se u ključnom trenutku za obranu našeg identiteta i kulturne kohezije. Ako ne zaustavimo planove vladajućih elita i ne prisilimo ih da učinkovito brane naše granice, Europa će se uskoro nepovratno promijeniti.
U potonjem slučaju će se situacija pogoršati nekontroliranim priljevom imigranata. Čak i prethodno sigurne zemlje mogu se suočiti s raširenim imigrantskim kriminalom, što je već poznato u nekim europskim zemljama.
Situacija u mnogim zemljama već postaje očajna. U svom govoru na nedavnoj konferenciji u Pragu, jedan austrijski profesor govorio je o školskim razredima u kojima 90 % djece ne govori njemački. Kriminal raste, a milijuni ljudi prisiljeni su promijeniti svoj stil života. U međuvremenu, umjesto da probleme rješavaju na izvoru, zemlje pogođene ovom krizom žele „podijeliti“ posljedice vlastitih pogrješaka migracijske politike s drugima kroz veliki val relokacija migranata unutar Unije koji će se dogoditi na temelju nedavno usvojenog Pakta o migracijama Europske unije.
Pakt nas ne zaštićuje od migranata
Europljani moraju shvatiti da nas Pakt ne namjerava zaštititi od migracija, već mu je stvarni cilj prepoznati ilegalne migrante kao legalne i preseliti ih u regije i zemlje koje su se do sada branile od valova uljeza.
Sama Europska komisija u svom službenom priopćenju piše da je „migracija bila stalna značajka ljudske povijesti“, „može doprinijeti rastu, inovacijama i društvenoj dinamici“ i priznaje da je cilj Pakta „stvaranje bržih, besprijekornih procesa migracije.“
Pakt o migracijama sastoji se od 10 pravnih akata koji će stupiti na snagu 2026. godine. U slučaju nepoštivanja istih, Sud Europske unije izricat će novčane kazne državama. Ordo Iuris pripremio je analizu ovih dokumenata.
Spomenuti dokumenti zabranjuju uskraćivanje pomoći osobama koje bježe od ratova, pa je za odvajanje izbjeglica od ekonomskih migranata potrebno provesti postupak azila za svakoga tko podnese odgovarajući zahtjev. Državama je zabranjeno graditi zidove i koristiti druge učinkovite mjere za zaštitu vlastitog stanovništva od nekontroliranih valova migracija.
Međutim, ovi međunarodni propisi nastali su u razdoblju koje je prethodilo velikim valovima migracija koji su stvoreni i korišteni kao „oružje masovnih migracija“ ili kao element političkog pritiska na EU ili kao alat za krijumčarenje džihadističkih terorista. Stoga je opravdano i potrebno revidirati međunarodni sustav jamstava za izbjeglice – kako se ne bi koristili kao sredstvo destabilizacije država.
Mehanizam solidarnosti
Jedna od najvažnijih promjena koje donosi Pakt o migracijama je mehanizam solidarnosti, koji smanjuje pritisak na rješavanje uzroka migracija. Prema njemu, države u boljoj migracijskoj situaciji bit će obvezne pomoći državama koje se suočavaju s povećanim migracijama. Jedan od oblika te pomoći bit će relokacija migranata, odnosno prebacivanje dijela odgovornosti za vlastite pogreške na druge, umjesto da se te pogreške ispravljaju. Alternativni oblici pomoći bit će prijenos nacionalnih sredstava u EU projekte vezane uz migracije ili operativna pomoć u obrani granica EU.
Valja podsjetiti da će odluka o opsegu preseljenja biti donesena bez značajnijeg sudjelovanja država koje će njome biti pogođene, kao i veličini iznosa „otkupnine“ za koji bi države mogle biti izuzete od obveze prihvaćanja migranta. Kvalificiranu većinu u ovim stvarima imaju države koje su do sada vodile najneodgovorniju migracijsku politiku, a ostale nemaju pravo veta po ovom pitanju.
Države zapadne Europe godinama se bore s porastom kriminala i radikalnim smanjenjem unutarnje sigurnosti, koji su u izravnoj korelaciji s porastom migracija iz afričkih i bliskoistočnih zemalja. Kada se o tome jasno govori u medijskim napisima, razni političari i aktivisti odmah pokušavaju zataškati informacije o nacionalnosti počinitelja zločina, pa čak i o tome da su bili stranci. No, nije beznačajno da su počinitelji sve većeg broja kaznenih djela stranci, od kojih neki vjerojatno legalno borave u našim zemljama. U praksi, svaka masovna i, kao posljedica toga, praktički nekontrolirana migracija stvara takvu opasnost. Ovo znanje treba dobro iskoristiti. Trebamo novu migracijsku politiku.
Opasna radikalna ljevica
Naši stručnjaci sudjelovati će u konzultacijama o novoj vladinoj migracijskoj strategiji koju je najavio poljski ministar za civilno društvo. Osigurat ćemo da ovim konzultacijama ne dominira radikalna ljevica, koja se u vrijeme sigurnosnih prijetnji fokusira na promicanje migracija i zanemaruje pravo građana na sigurnost, prioritet na tržištu rada i zaštitu od priljeva ekonomskih migranata koji se predstavljaju kao izbjeglice.
Istodobno, znamo da zaštita od masovnih, ilegalnih migracija dugoročno neće biti moguća bez izrade međunarodnog sporazuma o izmjenama važećeg migracijskog zakona i potpuno novih postavki nacionalne migracijske politike prema legalnim imigrantima i njihovim zajednicama.
Zato su stručnjaci Instituta Ordo Iuris već započeli rad na međunarodnom izvješću u kojem ćemo predložiti kako bi države pogođene migracijama trebale oblikovati međunarodno pravo kako ono više ne bi bilo sredstvo za destabilizaciju država i društava. Prije tri godine pisali smo da je masovna migracija preko poljsko-bjeloruske granice bila „oružje masovne migracije” koju je tada Ruska Federacija koristila protiv Poljske.
Trenutačno sve više država počinje primjećivati probleme sa svojom migracijskom politikom. Švedska, koja već dvije godine pooštrava svoju migracijsku politiku, dovela je do toga da prvi put u 50 godina u zemlju stiže manje migranata nego što je napušta. Od 16. rujna Njemačka je ponovno uvela kontrole na svojim kopnenim granicama na šest mjeseci. Nizozemska vlada zatražila je od Europske komisije da tu zemlju isključi iz migracijske politike EU-a, a toj se inicijativi pridružila i Mađarska, koja trenutno predsjeda Vijećem Europske unije. Tamošnji ministar za EU János Bóka rekao je da njegova zemlja, „kao i Nizozemska, vjeruje da su, u vezi s migracijom, strože nacionalne kontrole ključne za zaštitu javnih usluga i suvereniteta“. U Finskoj je uveden zakon prema kojem je prestala primati zahtjeve za azil u neposrednoj blizini granice s Rusijom, kao odgovor na migracijski pritisak Rusije i radi zaštite suvereniteta Finske.
Vijeće Europe također se želi boriti protiv ilegalnih migracija u Europi. U lipnju je Europski odbor za probleme kriminala, koji djeluje pri Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, predstavio izvješće koje sadrži preporuke državama članicama Vijeća Europe o borbi protiv krijumčarenja ilegalnih migranata. Iako je dokument vrlo općenit, u njemu se jasno ističe da je ilegalno krijumčarenje migranata međunarodna kriminalna aktivnost kojom se krši pravo suverenih država da kontroliraju svoje granice.
Jerzy Kwaśniewski/hrvatski-fokus.hr
