Ako će se u Europi krojiti nova pravda, moramo biti oprezni: Hrvatsko pitanje i dalje visi
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 11 Veljača 2025 18:07
Treća godina rata u Ukrajini gotovo je iza nas. Broj žrtava na obje strane teško da će ikada biti do kraja poznat, no svima je jasno da se radi o golemim gubitcima. Nakon početnih pokušaja pregovora cijelo kasnije razdoblje obilježio je izostanak volje za direktnim strateškim dijalogom.
I jedna i druga strana su maksimalistički postavljale svoje zahtjeve. Ukrajina prirodno nije htjela odustati od svoga teritorija, a Rusija rat u Ukrajini tretira kao egzistencijalno pitanje smatrajući, čak u ustavu, dijelove Ukrajine svojim teritorijem. Do promjene narativa dolazi nakon izbora Donalda Trumpa za američkog predsjednika s obzirom na to da je on obećao zaustaviti taj rat.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković nedavno je na forumu u Davosu rekao da Rusija može izdržati nove sankcije i da treba sjesti za pregovarački stol. Takvi su se stavovi samo do pred koji tjedan smatrali izrazom rusofilije. I sam ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenskik nedavno je izjavio da je spreman sjesti za pregovarački stol s Vladimirom Putinom ako je to jedini način da se zaustavi rat.
Promijenjeni stav izravna je posljedica Trumpovih pritisaka. S druge strane, Trump pritišće i Rusiju kojoj prijeti novim sankcijama i carinama, a tajnim kanalima vjerojatno i time da će Ukrajini dati najmoćnije oružane sustave. Njegov je cilj zaustaviti rat pod svaku cijenu. Veliko je pitanje kakve će pozicije u pregovorima zauzeti Rusija i Ukrajina.
Petina teritorija u ruskim rukama
Rusija u konačnici nije ostvarila sve vojne ciljeve. Nije zauzela Kijev i srušila ukrajinsku vlast. Međutim, ruska vojska pod svojom kontrolom drži gotovo petinu ukrajinskog teritorija na istoku zemlje. Sve se te teritorije u ustavu smatra dijelom Ruske Federacije. Dio teritorija koji je naveden u ustavu kao dio Rusije još uvijek ne kontrolira ruska vojska.
Posve je jasno da Rusija ne će odustati od teritorija koje je vojno osvojila. S druge strane, kako će ukrajinska vlast odustati od svojih teritorija nakon tolikih ljudskih gubitaka posljednje tri godine? Odustajanje od Krima još bi se nekako moglo objasniti, no sve osim toga vrlo teško. Bio bi to snažan psihološki udarac za ukrajinski moral.
Bivši izraelski premijer Naftali Bennett svojedobno je izjavio da je rat prema dogovoru trebao biti završen nakon nekoliko dana. Putin bi odustao od micanja Zelenskija, a Zelenskij od NATO-a. Vjerojatno bi se za istok Ukrajine tražila neka vrsta autonomije. Prema Bennettu tada se umiješala Velika Britanija (Boris Johnson) i spriječila postizanje mirovnog sporazuma.
Nova Jalta?
Ako Ukrajina izgubi teritorije koji su pod ruskom okupacijom to će značiti da je a nakon golemih ljudskih žrtava dobila manje nego što je mogla nakon nekoliko dana ili tjedana rata. Na žalost, nije isključeno da će biti tako. Povijest Europe povijest je trulih kompromisa i teritorijalnih koncesija.
Pitanje je kako uskladiti i navesti na kompromis tako suprotstavljene pozicije. Jedna od opcija je zamrzavanje konflikta, no bez čvrstih sigurnosnih jamstava Ukrajini posve je jasno da takav sukob u budućnosti ponovno može buknuti. U nekim krugovima u tom kontekstu govori se o novoj Jalti, tj. o novoj preraspodjeli karata u svijetu.
U takvoj bi preraspodjeli sudjelovali geopolitički teškaši današnjice koji bi podijelili interesne zone u svijetu u kojemu je realizam ponovno dominantna paradigma međunarodnih odnosa. Jasno je da kad se veliki dogovaraju najviše stradavaju oni manji. Tu i Hrvatska treba biti na oprezu, posebno ako bi se raspravljalo ne samo o Ukrajini, nego i o drugim područjima kao što je tzv. zapadni Balkan gdje postoji neriješeno hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini.
