Pravobraniteljica vidi problem što SDSS nije na vlasti i u izvješću štiti Novosti
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 11 Travanj 2025 19:02
Potom, Šimonović-Einwalter ističe kako nakon parlamentarnih izbora 2024. predstavnici srpske nacionalne manjine više nisu dio vladajuće većine, što problematizira i previđa neizvjesnu budućnost: „Preostaje za vidjeti koje će to implikacije imati na prava ove, a moguće i drugih nacionalnih manjina“. Prema mišljenju pravobraniteljice, SDSS u vlasti je poželjan partner, ako ne i nužan, dok je izostanak sporan ili čak opasan za prava manjina?
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović-Einwalter 31. ožujka dostavila je Hrvatskom saboru redovito godišnje Izvješće pučke pravobraniteljice za 2024. godinu. U dokumentu iznosi analizu stanja ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj. Donosimo mišljenje pravobraniteljice o položaju i statusu nacionalnih manjina u Hrvatskoj, te njezinu ocjenu rada Srpskog narodnog vijeća i tjednika “Novosti”.
„Hrvatskim pravnim okvirom pripadnicima nacionalnih manjina zajamčeni su vrlo visoki međunarodni i europski standardi zaštite njihovih prava, no i nadalje postoje izazovi u implementaciji zakonskih rješenja“, navodi pravobraniteljica.
Pravobraniteljica: Manjine nisu adekvatno zastupljene među zaposlenima u državnoj službi
“Kao i ranijih godina, najizraženiji problemi u implementaciji prava iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina prisutni su u područjima prava na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina te prava na adekvatnu zastupljenost među zaposlenima u upravi i pravosuđu.
Dok neostvarivanje prava na ravnopravnu zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina među zaposlenima u upravi i pravosuđu uglavnom proizlazi iz neefikasnog mehanizma kojim bi se to pravo trebalo postići, specifični problemi u području prava na službenu i ravnopravnu uporabu jezika i pisma, poput nepostavljanja ćirilično-latiničnih oznaka u prometu ili neuvođenja jezika i pisma romske nacionalne manjine u ravnopravnu i službenu uporabu u lokalnoj jedinici u kojoj Romi čine više od trećine stanovništva, vezani su za specifični položaj srpske i romske nacionalne manjine, prema kojima postoji najveći stupanj predrasuda“, tvrdi pravobraniteljica.
Pravobraniteljica problematizira izostanak SDSS-a u vlasti?!
Potom, Šimonović-Einwalter ističe kako nakon parlamentarnih izbora 2024. predstavnici srpske nacionalne manjine više nisu dio vladajuće većine, što problematizira i previđa neizvjesnu budućnost: „Preostaje za vidjeti koje će to implikacije imati na prava ove, a moguće i drugih nacionalnih manjina“. Prema mišljenju pravobraniteljice, SDSS u vlasti je poželjan partner, ako ne i nužan, dok je izostanak sporan ili čak opasan za prava manjina?
Međutim, pravobraniteljica ističe da je „pozitivno da se u Programu Vlade RH 2024. – 2028. navodi da će se ‘nastaviti promovirati kulturu tolerancije, dosljedno provoditi politiku vladavine prava i prava nacionalnih manjina zajamčenih Ustavom, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i zakonima’. Donijeti su i Operativni programi nacionalnih manjina za razdoblje 2024. – 2028. godine s ciljem unaprjeđivanja provedbe zakonskih rješenja vezanih uz zaštitu prava nacionalnih manjina“.
‘Češća propitivanja prava nacionalnih manjina’ u 2024. godini
Zatim, pravobraniteljica donosi sud kako su se u 2024. pojavile razne inicijative za „smanjivanje ili ukidanje prava nacionalnih manjina“.
„Ipak, u 2024. godini bila su češća propitivanja prava nacionalnih manjina kao takvih te dosegnute razine implementacije manjinskih prava. U inicijativama koje streme smanjivanju ili ukidanju prava nacionalnih manjina oslikava se nerazumijevanje zaštite prava nacionalnih manjina, garantiranih zakonima, međunarodnim ugovorima poput Okvirne konvencije o pravima nacionalnih manjina te Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima VE, i u konačnici – Ustavom RH.
Iako je u Izvješću o provedbi preporuka iz Izvješća za 2023. godinu navedeno da je u prijedlogu provedbenog Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2025. godinu planirana provedba nacionalne medijske kampanje s ciljem osvještavanja doprinosa nacionalnih manjina hrvatskoj kulturi i društvenom razvoju te je naveden niz aktivnosti koji se odnosio na 2022. i 2023. godinu, s obzirom na česta propitivanja manjinskih prava u javnom prostoru, istu preporuku ponavljamo“, piše pravobraniteljica.
Srpski kulturni centri kao ‘pozitivna afirmacija u lokalnim sredinama’
Otvaranje srpskih kulturnih centara pravobraniteljica vidi kao „revitalizaciju društvenog života pripadnika srpske nacionalne manjine, veću vidljivosti ove zajednice i njezine pozitivne afirmacije u lokalnim sredinama“. Nadalje, kao „žalosnu“ činjenicu pravobraniteljica vidi „opetovane zahtjeve za ukidanjem odnosno obustave financiranja tjednika ‘Novosti’“. Dotiče se i „otkazivanja izložbe fotografija na kojima je prikazana tradicionalna kulturna manifestacija srpskih kulturno-umjetničkih društva“.
Pravobraniteljica navodi kako se „Novosti“ ne moraju baviti isključivo manjinskim temama. Zaobilazi činjenicu da je riječ o političkom tjedniku koji sustavno blati vrijednosti hrvatskog naroda i države, Katoličku crkvu, Domovinski rat, hrvatske običaje te tradicionalnu obitelj, zagovarajući ekstremno lijeve politike, poput LGBT i rodne ideologije, te promičući tekovine „narodnooslobodilačke borbe“ i zločinačkog partizanskog pokreta. Šimonović-Einwalter tek navodi kako Ustav jamči slobodu izražavanja i slobodu tiska, svjesno ili nesvjesno zanemarujući kako je meritum stvari financiranje tjednika, a ne njegova zabrana.
Napad na Miru Bulja
„Izložba fotografija “Susret na tromeđi” u Gradskoj galeriji Sikirica u Sinju, koja prikazuje običaje hrvatskih Srba i Srba iz susjednih država na tradicionalnoj kulturnoj manifestaciji „Sijelo tromeđe“ u selu Strmica, usprotivio se i de facto ju je zabranio gradonačelnik Grada Sinja, navodeći da ne može dopustiti njeno održavanje u gradskoj ustanovi.
Iako se nije očitovao na dopise pučke pravobraniteljice, u javnim nastupima je navodio različite razloge, a posebice često da je razlog njegovog protivljenja izložbu to što ju financijski podupire (i) SNV, te je pri tome iznosio svoje stavove o tjedniku „Novosti“ i vodećim ljudima SNV-a. Time su izjave koje je iznosio u javnosti proizvodile učinak širi od same izložbe.
Iz perspektive vladavine prava važno je naglasiti da, iako je navodio da ne može dopustiti održavanje konkretne izložbe u gradskoj ustanovi, gradonačelnik nije imao zakonsku ovlast odlučiti o održavanju ili neodržavanju izložbe. Iako dopis koji je uputio ravnateljici Gradske galerije formalnopravno nije predstavljao odluku kojom se izložba zabranjuje, fotografkinja i kustosica su odlučile ne izlagati u takvoj atmosferi. Cilj izložbe nije bio polarizirati javnost nego ukazati na sličnosti običaja Hrvata i Srba, a izložba na koncu nije ni održana u Sinju.
Postupanjem gradonačelnika povrijeđeno je pravo na kulturnu autonomiju nacionalnih manjina te je imalo obilježja diskriminacije, a fotografkinji je ograničena sloboda umjetničkog izražavanja“, zaključuje pravobraniteljica o postupku gradonačelnika Sinja Mire Bulja. Optužila ga je i za nepoštivanje institucija i propisa RH, iz razloga što se nije očitovao na dopise pravobraniteljice.
Bulj pravobraniteljici: Hoćete li ikada reagirati prema SNV-u?
Naime, Bulj se poslao pravobraniteljici priopćenje o izložbi, te se očitovao o njezinim ocjenama zabrane. „Još u prvom odgovoru prije mjesec i pol dana jasno sam Vam naveo primjere diskriminacije na koje niste reagirali, iako su bili izrazito nepravedni. Ponovno Vas pozivam da pročitate moje izjave u kojima jasno objašnjavam razloge zbog kojih ne želim suradnju gradskih ustanova Grada Sinja sa Srpskim narodnim vijećem (SNV).
Vaši dvostruki kriteriji doveli su do toga da ne reagirate na brojne uvrede koje SNV u svom tjedniku Novosti upućuje hrvatskim braniteljima, mojim suborcima i Domovinskom ratu. Taj isti rat nam je omogućio demokraciju i slobodu. Pitam Vas, smeta li Vam takva diskriminacija i vrijeđanje hrvatskih branitelja, i hoćete li ikada reagirati prema SNV-u?“, naveo je Bulj u svom priopćenju.
„Budući da mi niste dostavili dokaze o bilo kakvoj reakciji niti ste me demantirali, očito je da ni u jednom od ovih slučajeva niste djelovali. To smatram još jednim primjerom dvostrukih mjerila koje donosi politika koja Vas je postavila na ovo mjesto. Iza ovih pritisaka stoji premijer Plenković i njegova politička većina, ali kao izabrani gradonačelnik Sinja, ne namjeravam surađivati sa SNV-om. Sve dok obnašam dužnost gradonačelnika, nitko me neće prisiliti na suradnju s organizacijom koja vrijeđa vrijednosti važne svakom Hrvatu“, zaključio je Bulj.
Ne dovodeći u pitanje politiku i ideologiju SNV-a i Novosti, implikacije srpskih kulturnih centara na društvo i lokalne zajednice, posebice uzevši u obzir tko ih inicira i mjesta gdje se otvaraju, Šimonović-Einwalter Vladi Republike Hrvatske predlaže “da provede medijsku kampanju s ciljem osvještavanja široke javnosti o doprinosu pripadnika nacionalnih manjina hrvatskoj kulturi i društvenom razvoju“. Pitanje SNV-a i Novosti pravobraniteljica svodi tek na “kulturnu autonomiju“.
