Glavni grad Hrvatske po mjeri duginih boja
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 17 Srpanj 2025 18:08
I kao da hrvatska metropola nije dovoljno upoznata s LGBTIQ+ sadržajima koje Grad Zagreb izdašno financira iz svog proračuna (pardon, džepova Zagrepčana), njezin stari/novi gradonačelnik Tomislav Tomašević otišao je korak dalje. Početkom mjeseca predložio je zastupnicima u Skupštini da Zagreb pristupi Mreži duginih gradova.
Tako bi glavni grad Hrvatske, uz malo šarenila duginih boja, trebao zaboraviti na smeće, prometni kaos (koji, gle čuda, nema veze s Hipodromom) i druge probleme s kojima se susreću njegovi stanovnici.
Već očekujem ‘kamenovanje’ progresivnih Zagrepčana sklonih Tomaševiću uz opasku da ne živim u Zagrebu, pa ga nemam pravo ni komentirati. Pitam se komentiraju li oni poruke koje dolaze iz Bijele kuće, rusko-ukrajinski rat i događanja na Bliskom istoku?
Što je ‘Mreža duginih gradova’?
‘Mreža duginih gradova’ nekome se možda na prvu čini kao bezazlena organizacija koja promovira crtanje duge po pločnicima europskih gradova i parade u lipnju.
U stvarnosti, ovo je sustavno izrađen plan urbanog razvoja, zapošljavanja LGBTIQ+ osoba u jedinice lokalne i regionalne samouprave te prilagođavanja gradskih infrastruktura (!) i institucija njihovim potrebama. Poput, recimo, prilagodbe “neprimjerenih objekata” (?!) i borbe protiv “pritisaka na pravila odijevanja transrodnih, interseksualnih i nebinarnih osoba” na javnim bazenima.
Tako, recimo, u njemačkom gradu Hanoveru djeluje inicijativa “All Bodies Swim”. Nakon što se Mreža i tamo ‘upetljala’, grad nudi ekskluzivne mjesečne termine za plivanje LGBTIQ osobama kada one mogu koristiti “bilo koju svlačionicu i nositi kupaće kostime koji su u skladu s njihovim identitetom, uz podršku posebno obučenog osoblja“.
URBACT mreže
Ukoliko još niste savladali terminologiju ove teme, a priznajem da i sama gotovo posustajem (netko upravo i računa na to), slijedi još malo ‘pojašnjenja’ sa stranice urbact.eu.
Vodič za gradove za promicanje uključivanja LGBTIQ osoba govori o URBACT mrežama. Pročitajte ‘pojašnjenje’.
“Inkluzivni urbani razvoj ovisi o rješavanju strukturnih nejednakosti, uključujući one povezane s rodom i seksualnim identitetom. URBACT mreže poput Mreže za planiranje akcijskog planiranja krajolika s rodnim obilježjima istražile su presjeke roda i urbanog planiranja.”
Mrežu Rainbow Cities Network (RCN) osnovali su gradovi Amsterdam, Barcelona, Köln i Torino 2012. godine. Mreža se od tada proširila na druge europske i neeuropske gradove poput Mexico Cityja, São Paula i Beşiktaşa.
No, postoji još jedan korak dalje.
Infrastruktura, javni prostor i sigurnost
Ova Mreža dala je i 13 smjernica za djelovanje lokalnih samouprava (prevedeno, gradova i općina). Iz Mreže napominju da se “mnoge LGBTIQ osobe i dalje se suočavaju s diskriminacijom pri pristupu javnim prostorima” poput javnog prijevoza ili toaleta. Evo što nude kao jedan primjer i rješenje.
“Heidelberg (DE) nudi dobar primjer uključive infrastrukture. Godine 2022. usvojio je koncept za implementaciju javnih zahoda za sve spolove, što ga čini jednim od prvih njemačkih gradova koji je to formalno uključio u urbanističko planiranje. Odjel za gradnju i Koordinacijski ured LGBTIQ+ sada zajednički odlučuju o uključivanju takvih objekata u nove ili obnovljene općinske zgrade.”
Radi potrebe za “povećanjem vidljivosti LGBTIQ osoba u javnim prostorima”, navodi se i primjer grada koji je “uložio u trajne elemente poput staklene balustrade u duginim bojama na gradskim uredima i dva pješačka prijelaza u duginim bojama“.
Policijska mreža ‘Pink in Blue’ za sigurnost
Da bi se LGBTIQ+ osobe osjećale dovoljno sigurnima, pobrinuo se ni manje ni više nego nizozemski grad Rotterdam. Točnije, inicijativa pod nazivom Natuurlijk Samen. Ona, osim što brine o zelenim politikama, “okuplja policiju (uključujući policijsku mrežu „Pink in Blue“), ured za borbu protiv diskriminacije i lokalne nevladine organizacije”. Tu je i Berlin koji “pruža specijalizirano savjetovanje civilnog društva, zajedno s LGBTIQ kontakt osobama u policiji i tužiteljstvu“.
Ove Mreža tvrdi da su LGBTIQ osobe često isključene iz javnih prostora za sport i rekreaciju “zbog nedostatka zastupljenosti i strukturne diskriminacije“.
Mreža duginih gradova ističe crnogorsku Općinu Kotor kao “primjer uključive javne infrastrukture integrirajući LGBTIQ teme u svoj kulturni i turistički program, ističući često zanemarenu povijest i kulturu LGBTIQ osoba u Crnoj Gori“.
Budućnost hrvatske metropole
Smjernice nude i program za prigodno zapošljavanje (izvan udruga?). Evo kako to rade u Ljubljani.
“Lokalna nevladina organizacija održava četverosatni seminar za osoblje, a certificirane organizacije dobivaju povelju od gradonačelnika, zajedno s naljepnicama i plakatima kako bi vidljivo pokazale svoju predanost uključivanju LGBTIQ osoba.”
“Drugi primjer iz Pariza uključuje mjere podrške transrodnim zaposlenicima kao dio gradskog akcijskog plana za LGBTIQ osobe. Od 2022. godine osoblje može koristiti odabrano ime i zamjenice bez pravnih promjena. Menadžeri primaju smjernice, a timovi mogu pohađati radionice za podizanje svijesti.”
Jučerašnji dan uzburkao je zagrebačku Gradsku skupštinu upravo oko ove teme. Ne mogu ne zapitati se kako će izgledati hrvatska metropola 2028. godine.
