Broj stranih radnika ne prestaje rasti, a društvene posljedice postaju sve vidljivije
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 17 Rujan 2025 18:37
U Hrvatskoj je u prvih osam mjeseci 2025. godine izdano više od 124 tisuće dozvola za boravak i rad stranim državljanima. Veći dio njih dolazi zbog novog zapošljavanja, dok značajan broj čine sezonski radnici, ponajviše u turizmu i ugostiteljstvu. Turizam, građevinarstvo i industrija i dalje su sektori s najvećim brojem stranih radnika, dok je najviše zaposlenih iz BiH, Nepala i Srbije.
Najviše radnika koncentrirano je u Zagrebačkoj i Istarskoj županiji, no strana radna snaga prisutna je gotovo u cijeloj zemlji. Paralelno s tim, naglo je porastao broj agencija za posredovanje pri zapošljavanju, posebno iz zemalja Azije. Uz ekonomsku korist koju jeftinija radna snaga donosi, pojavljuju se i problemi s uvjetima rada, sigurnošću i društvenim posljedicama.
124.126 radnih dozvola do 31. kolovoza
U razdoblju od 1. siječnja do 31. kolovoza 2025. godine u Hrvatskoj je izdano ukupno 124.126 dozvola za boravak i rad. Od tog broja, 63.907 dozvola odnosi se na novo zapošljavanje, 42.178 na produljenje postojećih dozvola, dok je 18.041 dozvola izdana sezonskim radnicima. Najviše sezonskih radnika, njih 16.632, zaposleno je u turizmu i ugostiteljstvu.
Turizam, graditeljstvo
Najveći broj stranih radnika zaposlen je u turizmu i ugostiteljstvu, gdje je izdano 43.629 dozvola za boravak i rad. U graditeljstvu ih je zaposleno 35.736, dok je u industriji angažirano 16.126 stranih radnika. U prometu i vezama radi njih 8.957, a u trgovini 6.239. Ovi podaci pokazuju da je turizam i dalje najvažniji sektor zapošljavanja stranih radnika, dok graditeljstvo i industrija zajedno čine gotovo polovicu ukupnog broja zaposlenih stranaca.
Najviše radnika iz BiH i Nepala
Najviše dozvola za boravak i rad izdano je državljanima Bosne i Hercegovine, njih 23.235. Slijede državljani Nepala s 22.808 izdanih dozvola te državljani Srbije s 19.599 dozvola. Na četvrtom mjestu su radnici s Filipina kojih je 11.361, a odmah iza njih nalaze se državljani Indije s 11.155 izdanih dozvola. U Hrvatsku dolazi i 9.715 radnika iz Sjeverne Makedonije, 4.409 s Kosova, 3.833 iz Egipta, 3.712 iz Uzbekistana te 2.288 iz Bangladeša.
Prednjače Zagrebačka i Istarska županija
Po županijama, najveći broj stranih radnika nalazi se u Zagrebačkoj županiji, gdje je izdano ukupno 29.040 dozvola za boravak i rad. U Istarskoj županiji ih je 18.944, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji 13.437. Primorsko-goranska županija broji 11.953 dozvole, dok Dubrovačko-neretvanska županija ima 9.463. Zadarska županija evidentira 8.334 stranih radnika, a Šibensko-kninska 4.558. U Varaždinskoj županiji izdane su 4.042 dozvole, dok Ličko-senjska ima 3.180. U Brodsko-posavskoj županiji zaposleno je 2.974 stranih radnika, a u Sisačko-moslavačkoj 2.789. Osječko-baranjska županija ima 2.680 stranih radnika, a Krapinsko-zagorska 2.634. Međimurska županija bilježi 2.459 radnika, dok Karlovačka ima 2.211. U Vukovarsko-srijemskoj županiji evidentirano je 1.589 radnika, u Koprivničko-križevačkoj 1.683, a u Bjelovarsko-bilogorskoj 1.032. Najmanji broj dozvola izdan je u Virovitičko-podravskoj županiji, njih 667, te u Požeško-slavonskoj županiji gdje je zaposleno 457 stranih radnika.
Agencije za uvoz radnika
U posljednjih nekoliko godina broj agencija za posredovanje pri zapošljavanju u Hrvatskoj naglo je porastao. Od 2018. do 2023. njihov broj povećao se za više od 400 posto, dok je broj agencija za privremeno zapošljavanje narastao za preko 250 posto. Ovi podaci jasno pokazuju da je uvoz stranih radnika postao unosan i vrlo tražen posao.
Agencije uglavnom posreduju pri zapošljavanju radnika iz zemalja poput Nepala, Filipina i Indije, a radnici se najčešće zapošljavaju u sektorima turizma, građevinarstva i poljoprivrede. Razlog tome leži u velikom manjku domaće radne snage ili zbog nedovoljno visokih plaća, zbog čega poslodavci sve češće traže rješenja izvan granica Hrvatske.
Uz nagli rast broja agencija, pojavljuju se i problemi. U javnosti se često otvaraju pitanja o uvjetima u kojima su smješteni strani radnici, a zabilježeni su slučajevi kada su agencije pokušale useliti radnike čak i u poslovne prostore koji nisu predviđeni za stanovanje. Još ozbiljniji primjer je slučaj vlasnika jedne agencije iz Nepala protiv kojeg je podignuta optužnica za trgovinu ljudima i silovanje, što pokazuje da sustav može biti zloupotrijebljen i dovesti do teških kaznenih djela.
Posljedice uvoza stranih radnika: Niske plaće, nesigurnost
Uvoz stranih radnika, osim trenutnog zadovoljenja potreba tržišta rada ima i niz negativnih posljedica po društvo.
Iz razloga velike dostupnosti i priljeva stranih radnika plaće u sektorima u kojima su najzastupljeniji ne rastu te postaju nedovoljno atraktivne za domaće radnike. Zbog toga, ali i inflacije mnogi, baš iz sektora u kojima su strani radnici značajno zastupljeni, odlaze raditi u razvijenije države zapadne Europe.
Samo u posljednjih nekoliko dana javnost je obaviještena o dva slučaja u kojima su glavi akteri kaznenih djela bili stranci, Egipćanin i Filipinac.
Osim konkurencije koja je spremna raditi za manje plaće u odnosu na domaću radnu snagu, negativna strana priljeva velikog broja stranih radnika nalazi se i u pogoršanju stanja sigurnosti u društvu.
Nažalost, strani radnici očito ne prolaze dovoljno provjera te nerijetko postaju lica crne kronike. Često svjedočimo vijestima u kojima se opisuje da su strani radnici narušavali javni red i mir, krali u trgovini ili seksualno napastovali žene.
Iz Hrvatske se i dalje iseljava
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iz Hrvatske je u 2024. godini odselilo 38.997 osoba. Godinu prije, 2023., taj broj iznosio je 39.218, dok je 2022. zabilježen još veći odljev stanovništva kada je zemlju napustilo 46.287 osoba. U 2021. godini broj odseljenih bio je 40.424. Ovi podaci pokazuju da se nakon 2022. bilježi blagi pad iseljavanja, no brojke i dalje ostaju visoke i značajno utječu na demografsku sliku Hrvatske.
Mnogi nezadovoljni nekontroliranim priljevom stranaca
Sve više hrvatskih državljana izražava nezadovoljstvo zbog sve većeg priljeva stranih radnika, smatrajući da to utječe na plaće i radne uvjete. Povodom toga, u Zagrebu je najavljen prosvjed koji će se održati 20. rujna.
Sudionici prosvjeda traže strožu kontrolu zapošljavanja stranih radnika i bolju zaštitu domaćih radnika. Slična zbivanja nedavno su se dogodila u Londonu, gdje je veliki prosvjed ukazao na nezadovoljstvo politikom imigracije.
