Bartulica: ‘Digitalni alati ne smiju postati sredstvo masovnog nadzora i cenzure’
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 25 Siječanj 2026 18:02
Bartulica je u uvodnom obraćanju istaknuo da se u Bruxellesu sve snažnije afirmira pristup koji slobodu govora zamjenjuje reguliranim i kontroliranim govorom, pri čemu digitalni alati omogućuju masovni nadzor građana. Upozorio je da se kroz mehanizme poput takozvanih „pouzdanih fact-checkera“ uvodi nova razina kontrole javnog prostora, bez jasne demokratske odgovornosti.
Konferencija ”Budućnost EU: Uspon tehnokratskog totalitarizma?” održana je u Zagrebu u organizaciji zastupnika u Europskom parlamentu Stephena Nikole Bartulice (Europski konzervativci i reformisti) i e-časopisa Sapere Aude.
Uoči same konferencije medijima su se obratili Stephen Nikola Bartulica i filozof te osnivač portala Sapere Aude Luka Goleš Babić, upozorivši na rastuće prijetnje temeljnim slobodama unutar Europske unije, osobito u kontekstu digitalnih regulativa i nadzora javnog prostora.
Bartulica: Fact-checkeri kao policija
Bartulica je u uvodnom obraćanju istaknuo da se u Bruxellesu sve snažnije afirmira pristup koji slobodu govora zamjenjuje reguliranim i kontroliranim govorom, pri čemu digitalni alati omogućuju masovni nadzor građana. Upozorio je da se kroz mehanizme poput takozvanih „pouzdanih fact-checkera“ uvodi nova razina kontrole javnog prostora, bez jasne demokratske odgovornosti. Posebno je naglasio iskustva iz razdoblja pandemije COVID-19, kada su pojedina stručna mišljenja bila isključena iz javne rasprave, iako su se kasnije pokazala medicinski opravdanima.
”Radi se o Europskoj uniji, o budućnosti i kako sačuvati temeljne slobode u vrijeme kad digitalni alati omogućuju zapravo masovni nadzor građana. Iz prve ruke, kao eurozastupnik, pratim što se događa u Bruxellesu. Mnogi tamo ne vjeruju u slobodu govora, nego vjeruju u reguliran ili kontroliran govor.
Dakle, žele nadzirati javni prostor. Imamo tzv. pouzdane fact-checkere koji kao neka vrsta policije nadziru javni prostor. To su anonimni ljudi koji su ovlašteni, imaju velike ovlasti odlučivati što je istina i što nije.”
‘Digital Services Act otvara prostor širokoj cenzuri na razini EU’
Bartulica je naglasio kako smatra da nije uloga vlasti odlučivati koja će mišljenja građani smjeti čuti ili čitati, te da je njegova dužnost kao izabranog zastupnika prepoznati i upozoriti na prijetnje temeljnim slobodama. Kao primjer naveo je europsku regulativu Digital Services Act, upozorivši da ona otvara prostor širokoj cenzuri na razini Europske unije.
”Načelno ću reći da nije uloga vlasti da nadzire i kontrolira što će građani i koja mišljenja čuti i čitati. Vidjeli smo do koje mjere je to otišlo za vrijeme COVID pandemije. Mnoga stručna mišljenja su bila zapravo izbačena ili zabranjena u javni prostor, a danas ta ista mišljenja se smatraju potpuno opravdanim u medicinskom smislu točnim. Dakle, puno toga je bilo uskraćeno hrvatskim građanima. Ja sam izabran da štitim konkretne interese svojih birača, među ostalim i da prepoznajem prijetnje našim temeljnim slobodama i, na žalost, ima ih mnogo. Nedavno je poljski predsjednik Nawrocki odbio potpisati novi zakon koji je trebao uskladiti poljsko zakonodavstvo s tzv. Digital Services Act. To je zakon na razini Europske unije koji zapravo omogućuje masovnu cenzuru.”
Goleš Babić: Nemamo poluga za usprotiviti se
Okupljenima se obratio Luka Goleš Babić, koji je naglasio da se problem ne odnosi isključivo na sadržaj pojedinih regulativa Europske unije, već i na samu činjenicu da države članice nemaju stvarne mehanizme kojima bi ih mogle preispitivati ili odbiti. Istaknuo je kako se o toj temi raspravljalo i na okruglom stolu u Hrvatskom saboru, gdje je jasno pokazano da se nacionalnim parlamentima često nameće uloga pukih izvršitelja već donesenih odluka.
”Prije nekoliko dana, kao vanstranački stručnjak, sudjelovao sam na jednom okruglom stolu u Hrvatskom saboru. Pričali smo o jednoj od novih regulativa Europske unije i tamo je zapravo najbolje prikazan problem o kojemu danas raspravljamo. Dok smo raspravljali o toj novoj regulativi EU, jedan od organizatora okruglog stola me upitao zašto mi o ovom uopće pričamo budući da je EU tu regulativu donijela i na nama je sada da kao Hrvatska to samo primijenimo?!”
Zaključno, Goleš Babić je istaknuo da se ovom konferencijom želi otvoriti prostor za širu raspravu ne samo o konkretnim regulativama, već i o demokratskom deficitu Europske unije te ograničenim mogućnostima država članica da na njih utječu.
”Mi ovom konferenciju želimo problematizirati ne samo regulative koje EU donosi, a koje su sve češće zapravo ovakve kako ih je zastupnik Bartulica opisao, nego i samu tu činjenicu da nemamo poluga kako se usprotiviti njima, dakle da ih ne možemo preispitivati i mi preispitujemo i taj problem Europske unije.”
