Zašto SAD ide u ograničenje Međunarodnog kaznenog suda?
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 16 Srpanj 2026 19:02
Moguće mjere uključuju sankcije protiv sudaca i tužitelja ICC-a, zabrane ulaska u SAD, ukidanje viza, zamrzavanje imovine osoba povezanih sa Sudom, ograničavanje suradnje američkih tvrtki i institucija s ICC-om te diplomatski pritisak na države članice da napuste Sud.
Bijela kuća razmatra niz mjera kojima bi se ograničio utjecaj Međunarodnog kaznenog suda (ICC), uključujući sankcije, zabrane putovanja, ukidanje viza te diplomatski pritisak na države koje surađuju s tim sudom.
Riječ je o nastavku politike koju je Trumpova administracija započela još tijekom prvog mandata, kada je Washington već uveo sankcije protiv tadašnje glavne tužiteljice ICC-a Fatou Bensoude zbog istraga koje su uključivale američke vojnike i moguće ratne zločine u Afganistanu.
Američki državni tajnik Marco Rubio sada je pokrenuo otvorenu kampanju protiv Suda, tvrdeći da ICC pokušava preuzeti ovlasti koje mu ne pripadaju te ugroziti američki suverenitet.
”Međunarodni kazneni sud nastoji postati neodgovorni arbitar novog globalnog pravnog poretka – ovlašten da po vlastitom nahođenju kazneno progoni i uhićuje naše građane te predstavlja egzistencijalnu prijetnju američkom suverenitetu”, poručeno je iz američke administracije.
Što je Međunarodni kazneni sud?
Međunarodni kazneni sud (ICC) međunarodni je sud sa sjedištem u Haagu osnovan 2002. godine na temelju Rimskog statuta. Njegova je zadaća procesuirati pojedince odgovorne za najteže međunarodne zločine kada nacionalni sudovi ne žele ili ne mogu provesti postupke.
Sud je nadležan za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine te zločin agresije.
Za razliku od Međunarodnog suda pravde (ICJ), koji rješava sporove između država, ICC procesuira pojedince – primjerice političke i vojne čelnike.
Važno je naglasiti da Sjedinjene Američke Države nisu članica ICC-a. Washington je 2000. godine potpisao Rimski statut tijekom administracije Billa Clintona, ali ga nikada nije ratificirao. Administracija Georgea W. Busha 2002. godine povukla je američki potpis, a SAD od tada odbija priznati nadležnost Suda nad svojim državljanima.
Zašto Trump želi ograničiti ICC?
Trumpova administracija tvrdi da ICC prekoračuje svoje ovlasti i ugrožava pravo država da same odlučuju o kaznenom progonu svojih građana.
Jedan od glavnih argumenata jest zaštita američkog suvereniteta. Washington smatra da strani sud ne smije imati mogućnost procesuirati američke vojnike, obavještajce ili političke dužnosnike bez pristanka SAD-a.
Rubio je za Wall Street Journal upozorio da bi američki granični policajci, vojni pripadnici i izabrani dužnosnici mogli biti ”odvučeni pred međunarodni sud” i suđeni pred sucima iz drugih država.
”Ako ostanemo pasivni, svi će oni biti prepušteni milosti stranih sudaca, tisućama kilometara daleko – suočeni sa stalnim rizikom kaznenog progona i čak zatvora zbog takozvanog ‘zločina’ obrane vlastite zemlje”, poručio je Rubio.
Drugi važan razlog jest zaštita američkih saveznika, posebno Izraela. Trumpova administracija posebno je reagirala nakon što je ICC izdao uhidbene naloge za izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta u okviru istrage o navodnim ratnim zločinima tijekom rata u Gazi.
Washington smatra da je time Sud prekoračio svoje ovlasti i politički se uključio u međunarodne sukobe.
Treći razlog su tvrdnje o političkoj pristranosti ICC-a. Trumpovi suradnici tvrde da Sud selektivno bira slučajeve i da se nerazmjerno usmjerava prema zapadnim državama i njihovim saveznicima.
Kako SAD želi djelovati protiv ICC-a?
Sjedinjene Države ne mogu jednostrano ukinuti Međunarodni kazneni sud jer je riječ o instituciji osnovanoj međunarodnim ugovorom koji su prihvatile države članice.
Međutim, Washington može znatno otežati njegov rad.
Moguće mjere uključuju sankcije protiv sudaca i tužitelja ICC-a, zabrane ulaska u SAD, ukidanje viza, zamrzavanje imovine osoba povezanih sa Sudom, ograničavanje suradnje američkih tvrtki i institucija s ICC-om te diplomatski pritisak na države članice da napuste Sud.
Prema navodima američkih dužnosnika, posebna pozornost mogla bi biti usmjerena na države koje primaju američku pomoć, a istodobno podržavaju rad ICC-a.
”Sa zanimanjem ćemo pratiti koje će nam se države pridružiti u suprotstavljanju ovoj prijetnji Amerikancima koji su spremni riskirati svoje živote kako bi zaštitili druge”, poručio je State Department.
Kritike Trumpove politike
Protivnici američkog poteza tvrde da Trumpova administracija pogrešno prikazuje ovlasti ICC-a.
Kako piše The Guardian, Kenneth Roth, bivši izvršni direktor organizacije Human Rights Watch, rekao je da ICC nema nadležnost nad postupcima koji se odvijaju na američkom teritoriju.
”Rubio svoju potragu za nekažnjivošću američkih ratnih zločina prikazuje kao pitanje nacionalnog suvereniteta, pritom zanemarujući suvereno pravo drugih država da zatraže djelovanje ICC-a za zločine počinjene na njihovu teritoriju”, rekao je Roth.
Prema njegovim riječima, problem nije u tome što bi ICC sudio Amerikancima u SAD-u, nego u tome što bi Sud mogao istraživati postupke američkih državljana na teritoriju država koje su prihvatile njegovu nadležnost.
Istodobno, kritičari američke politike upozoravaju na navodnu nedosljednost Washingtona, jer je Trumpova administracija podržala istragu ICC-a o ruskim ratnim zločinima u Ukrajini, koja je članica Rimskog statuta.
Što dalje?
Nije jasno koliko će najnovija američka kampanja protiv ICC-a utjecati na rad Suda. Dio stručnjaka smatra da bi najavljene mjere mogle biti početak šireg pritiska na međunarodne institucije.
Bivši visoki dužnosnik američke vlade zadužen za sankcije rekao je da bi Washington mogao krenuti i prema sankcioniranju samog ICC-a kao institucije.
Takav bi potez mogao značiti zabranu Amerikancima da surađuju sa Sudom, dok bi američke tvrtke, banke i pojedinci mogli riskirati financijske kazne zbog poslovanja s ICC-om.
S druge strane, zagovornici Suda upozoravaju da bi slabljenje ICC-a moglo imati šire posljedice za međunarodni pravni poredak.
”Ne razgrađuje Rubio ciglu po ciglu Međunarodnog kaznenog suda, nego međunarodni poredak utemeljen na pravilima koji je nastao iz pepela Drugog svjetskog rata”, rekao je Raed Jarrar, direktor za zagovaranje organizacije Dawn.
Trumpova administracija, međutim, tvrdi suprotno – da upravo štiti postojeći međunarodni poredak temeljen na suverenitetu država i sprječava stvaranje institucije koja bi mogla imati neograničenu moć nad nacionalnim vojskama i političkim vodstvima.
