Tri dana štrajka, jedna medijska operacija i nekoliko (ne)očekivanih pobjednika
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 03 Listopad 2026 19:03
Rana jesen, koja nas ove godine uglavnom časti svojim visokim dnevnim temperaturama i žarkim sunčevim zrakama koje nas podsjećaju na ljeto, donijela nam je pravu političku zbrku. Pomalo iznenadno i bez prevelike najave glavni grad Hrvatske, Zagreb, našao se u velikim problemima. Naime, radnici Holdinga i ZET-a, nezadovoljni svojim materijalnim pravima, u ponedjeljak 28. rujna stupili su u generalni štrajk.
Na iznenađenje mnogih, pa tako i mene koji ovakav štrajk ne pamtim, osim ponekog tramvaja i busa voženog od strane nekog pametnjakovića, sve je stalo.
Krvotok Zagreba naprasno je zaustavljen, a građani koji nisu motorizirani morali su se snalaziti na razne načine ne bi li stigli na posao, na dogovorenu kavu na Britancu s prijateljicom Šteficom ili, ovi moderniji i zapadnjački orijentirani, na brunch u nekom fancy lokalu. Štrajk je u međuvremenu, nakon tri dana ludnice po gradu, zbog nezakonitosti u njegovom provođenju prekinut odlukom suda i sve se vratilo u normalnu.
O štrajku je već svih ovih dana dosta toga, pametnog i onog malo manje pametnog, iz ovih ili onih interesa, već rečeno i napisano, a ovaj pregled tjedna post festum će, jer drukčije nije ni moguće, samo naglasiti neke detalje koji možda nisu svima vidljivi baš na prvu.
Naprimjer, za očekivati je da će pravi dobitnici štrajka biti Bajs i taksi platforme čije su aplikacije građani “skidali” i koristili u rekordnim brojevima, a porast poslovanja bit će im vidljiv zasigurno i u narednim mjesecima.
Mi Hrvati – internet ratnici
Štrajk radnika Holdinga, a posebno ZET-ovaca iznenadio je mnoge. To i ne čudi imajući u vidu da kod nas Hrvata štrajkovi, prosvjedi i slične manifestacije nezadovoljstva nisu baš česta pojava.
Recimo, u trideset i kusur godina svojeg života ovo je bio prvi put da tramvaji i autobusi nisu vozili.
Nešto nalik ovome, ali u puno kraćem razdoblju i iz sasvim drugih razloga, dogodilo se jedino 2013.
Prije trinaest godina, 14. siječnja javni prijevoz bio je paraliziran zbog rekordnih snježnih oborina koje čak ni bivši gradonačelnik Milan Bandić nije uspio pojesti na vrijeme. Nastava je tog dana otkazana, a mi, rasterećeni gimnazijalci, na opće oduševljenje proveli smo dan u kafiću.
Sve u svemu mi Hrvati poznati smo kao narod koji ima visok prag tolerancije te nije sklon javnim iskazivanjima nezadovoljstva. U tom smislu mirniji smo od mnogih drugih razvijenijih zemalja, a svoje frustracije najčešće prenosimo na društvenim mrežama i u komentarima ispod članaka na portalima.
Dvoličnost Tomaševića i ekipe
Za vrijeme trodnevnog štrajka radnika Holdinga i ZET-a gradska vlast predvođena Tomislavom Tomaševićem i Možemo ponašala se krajnje licemjerno.
Nije to neki senzacionalni uvid niti novost, ali nikada nije zgoreg ponoviti.
Tomašević i njegovi lubeničari za vrijeme mandata bivše gradske vlasti na sve su načine raspirivali nezadovoljstva radnika u gradskim tvrtkama, a kada je to postao njihov problem mijenjaju ploču te se brzinom munje gubi njihovo ljevičarsko, navodno zalaganje za radništvo i malog čovjeka.
I ne samo to, kombinacijom sofisticiranih PR-ovskim metoda u suradnji s mainstream medijima koji im još uvijek u svemu drže štangu, štrajk radnika pokušali su izbušiti, a građanima ogaditi.
Medijska operacija protiv štrajka
Na samom početku štrajka raspoloženje građana Zagreba, bez obzira na novonastale teškoće u njihovim svakodnevnim životima, bilo je, po mojem mišljenju, pozitivno prema štrajkašima uz razumijevanje njihovih zahtjeva.
No, nakon medijske ofenzive zajedničkih snaga mainstream medija i gradske vlasti, javna percepcija većine počela se mijenjati. Je li društvena klima postala većinski negativno nastrojena prema štrajkašima i njihovim zahtjevima teško je reći, ali primjetna je velika promjena u odnosu na početak štrajka.
Lijevi medijski mainstream građanima je prodao staru foru u obliku manipulativnog objavljivanja plaća vozača ZET-a. Sa svim mogućim dodacima, prekovremenima i odrađivanjem noćnih smjena objavljeni su podaci o navodno visokim zaradama vozača koji sada žele kruha preko pogače. U isto vrijeme plasirane su i tugaljive priče nezadovoljnih ljudi koji s raznim “prestižnim” fakultetskim diplomama rade za 1000 eura i stvar se zakotrljala. Kao da netko tim nezadovoljnim građanima koji očajavaju nad svojom sudbinom brani da se zaposle u ZET-u kao vozači i počnu zarađivati “milijune”.
Uz to ubačena je i tragikomična priča o vozačici koja bez obzira na sve želi raditi i biti na usluzi građanima. To da je postala medijska heroina o kojoj je napisano 300 PR-ovskih tekstova ne treba ni naglašavati.
Malo jeftine patetike o vozačici Kristini Jozinović i igranje na najniže moguće strasti i ljubomoru isfrustriranih građana u odnosu na tuđu, navodno previsoku plaću, dalo je rezultata.
Nisu se ni sindikati proslavili
U situaciji medijske ofenzive gradske uprave na štrajkaše, njihovi vođe u liku sindikalnih povjerenika, nisu se snašli.
Jednostavno nisu bili dorasli ovoj vrsti medijskog ratovanja za percepciju i naklonost građana.
Nisu se sindikati baš proslavili ni što se tiče same organizacije štrajka.
Ok, uspjeli su uvodno sve radnike, osim Kristine i nekoliko “štrajkbrehera”, dobiti na svoju stranu i kako bi rekao Ćiro “galvanizirati”, ali uzalud im kada su štrajk, reče sud u svojoj presudi, nezakonito pokrenuli.
Zar je toliko teško bilo ostaviti nekoliko gradskih linija reda radi, npr. oko bolnica… To bi im, povezano s prethodno napisanim, i percepcijski mnogo značilo…
Mogli su, trebali su, a sud je rekao da su i morali, ali nisu i to je njihova fatalna pogreška.
Dugoročni dobitnici Bajs i taksi aplikacije
I na kraju svakog ovakvog društvenog kravala najvažnije je pitanje tko će profitirati.
Po mojem mišljenju, sviđalo nam se to ili ne, bit će to Bajs i taksi platforme čije su se aplikacije “skidale” i koristile više nego ikad. Naravno da je taj broj, a tome smo već i svjedoci, smanjen masovnim izlaskom tramvaja s Remize, ali jednom korisnik – uvijek korisnik.
Najvažnije i najteže je pridobiti potencijalnog korisnika da instalira aplikaciju, a kada se to dogodi pola posla već je napravljeno.
Evo novog štiva za dežurne teoretičare zavjera.
