Vlast Grada Zagreba evidentirana u Europi kao diskriminatorna prema kršćanima

Pin It

Hrvatska protestantska konferencija (HPK) prijavila je vlast Grada Zagreba Pučkoj pravobraniteljici zbog vjerske diskriminacije nakon što Grad mjesecima nije donio odluku o zahtjevu za obilježavanje progonjenih kršćana u sklopu međunarodne inicijative Crvena srijeda. Ni nakon izričitog naloga Ministarstva da odluku donese u roku od 15 dana Grad nije postupio.

U međuvremenu je ispred ulaza u prostor koji koristi HPK i Evangelička metodistička crkva označeno parkirno mjesto, čime je dodatno otežan pristup vjernicima, uključujući osobe u invalidskim kolicima.

Slučaj je 9. srpnja 2026. prijavljen pučkoj pravobraniteljici, a potom je objavljen i na stranici Intolerance and Discrimination Against Christians (OIDAC Europe), europske organizacije koja dokumentira slučajeve netrpeljivosti i diskriminacije prema kršćanima.

OIDAC Europe navodi da je njezina misija pridonijeti Europi u kojoj kršćani mogu slobodno ostvarivati svoja temeljna prava na slobodu vjere, savjesti, izražavanja i udruživanja.

Slučaj Zagreba objavljen je pod naslovom „Zagreb Reported for Religious Discrimination After Preventing Red Wednesday Commemoration“.

Grad mjesecima nije odlučio o zahtjevu

U kolovozu 2025. Hrvatska protestantska konferencija podnijela je Gradu Zagrebu zahtjev za korištenje zagrebačkih fontana 19. studenoga radi obilježavanja Crvene srijede. Namjera je bila projekcijom u javnom prostoru upozoriti na progon i stradanje kršćana diljem svijeta.

HPK navodi da je svu potrebnu dokumentaciju dostavio u propisanim rokovima.

Crvena srijeda međunarodna je inicijativa u sklopu koje se crvenom bojom osvjetljavaju crkve, spomenici i druge javne građevine kao znak solidarnosti s progonjenim kršćanima. Obilježavanje se održava u brojnim europskim gradovima i drugim demokratskim državama.

U Zagrebu, međutim, odluka nije donesena.

Grad nije odobrio zahtjev, ali nije izdao ni pisano rješenje kojim bi obrazložio zašto se projekcija ne može održati. Unatoč ponovljenim upitima, HPK nije dobio službeni odgovor te je zbog toga bio prisiljen odustati od planiranog obilježavanja.

Takvo postupanje nije samo administrativni propust. U konkretnom slučaju posljedica je bila uskraćivanje mogućnosti kršćanskoj organizaciji da u javnom prostoru obilježi progonjene pripadnike svoje vjere.

Ministarstvo naložilo Gradu da odluči – Grad nije postupio

HPK se potom žalio Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Ministarstvo je 30. siječnja 2026., prema navodima HPK-a i OIDAC-a, usvojilo žalbu i naložilo nadležnom gradskom tijelu da donese odluku u roku od 15 dana.

Grad Zagreb ni tada nije postupio.

Nije donesena odluka, niti je HPK-u pruženo obrazloženje zbog čega se zahtjev ne prihvaća. Time je gradska šutnja nastavljena čak i nakon intervencije državnog tijela koje je izrijekom naložilo donošenje odluke.

Predsjednik HPK-a i pastor Vatroslav Župančić smatra da se takvo postupanje više ne može prikazivati kao obično administrativno kašnjenje.

Riječ je, prema njegovu stajalištu, o diskriminaciji kršćanske organizacije kojoj je uskraćeno korištenje istaknutog javnog prostora za obilježavanje ljudi progonjenih zbog njihove vjere, bez obrazloženja i bez odluke koju bi mogla pravno preispitati.

Zbog toga je HPK zatražio od Pučke pravobraniteljice da ispita postupanje Grada Zagreba kao slučaj vjerske diskriminacije.

Novo parkirno mjesto ispred ulaza u crkvu

Slučaj je dobio novu dimenziju 7. kolovoza 2026., kada se ispred ulaza u zagrebački ured HPK-a pojavilo novo označeno parkirno mjesto.

Taj prostor istodobno služi kao mjesto bogoslužja Evangeličke metodističke crkve. Time je parkirnim mjestom praktično zauzet prostor neposredno ispred ulaza koji koriste vjernici.

Objavljene fotografije pokazuju pritom da su susjedni stambeni i poslovni ulazi zaštićeni žutim oznakama zabrane parkiranja, dok je parkiranje omogućeno ispred ulaza u prostor kršćanske organizacije.

Posljedica je otežan pristup vjernicima, a problem je osobito izražen za osobe koje koriste invalidska kolica.

HPK je o problemu obavijestio nadležne gradske službe, ali, prema navodima organizacije, nije dobio konkretan odgovor.

‘Moguća poruka nakon prijave diskriminacije’

Vatroslav Župančić vrijeme pojave novog parkirnog mjesta smatra znakovitim jer je uslijedilo nakon podnošenja prijave zbog vjerske diskriminacije.

Takvo postupanje dodatno je pojačalo zabrinutost HPK-a zbog odnosa Grada Zagreba prema organizaciji.

Važno je, međutim, da se dva događaja promatraju u njihovom slijedu: prvo je uslijedilo višemjesečno uskraćivanje odluke o zahtjevu za Crvenu srijedu, zatim ignoriranje naloga Ministarstva da se odluka donese u roku od 15 dana, a potom i otežavanje pristupa prostoru u kojem se nalazi ured HPK-a i protestantsko mjesto bogoslužja.

Upravo taj slijed događaja čini slučaj posebno ozbiljnim.

Slučaj zabilježen na europskoj razini

Slučaj Zagreba sada je evidentiran i na europskoj razini. OIDAC Europe objavio ga je u svojoj bazi slučajeva netrpeljivosti i diskriminacije prema kršćanima, navodeći da je Hrvatska protestantska konferencija prijavila Grad Zagreb zbog vjerske diskriminacije nakon što joj nije omogućeno održavanje javnog obilježavanja Crvene srijede.

Slučaj pokazuje kako se diskriminacija može očitovati ne samo kroz izravnu zabranu vjerskog djelovanja, nego i kroz uskraćivanje jednakog pristupa javnom prostoru, šutnju tijela vlasti, nepostupanje po nalogu nadležnog državnog tijela te postupke koji otežavaju pristup prostoru vjerske zajednice.

Za Hrvatsku protestantsku konferenciju pitanje stoga više nije samo zašto Grad Zagreb nije odgovorio na jedan zahtjev. Riječ je o pitanju jednakog postupanja prema kršćanskoj organizaciji i poštovanja njezina prava na slobodno djelovanje i javno očitovanje vjere.

Činjenica da je slučaj prijavljen Pučkoj pravobraniteljici i istodobno zabilježen u europskoj bazi OIDAC-a daje mu i širi značaj: postupanje Grada Zagreba postalo je predmetom dokumentiranja kao slučaj vjerske diskriminacije prema kršćanima.

Ovo je samo potvrda kontinuirane politike vlasti Možemo prema kršćanima koji se iz vizure stranke doživljavaju kao “zatiratelji ljudskih prava” i “nazadni“.

Približava se i blagdan Svih svetih, što znači da bi se opet mogao ponoviti slučaj de facto zabrane projekcije svetaca na zagrebačkim fontanama. Obrazac je uvijek isti: šutnja, neodgovaranje na zahtjev i potom uskrata odobrenja pod izlikom da su fontane već ranije zauzete.

narod.hr