Od općinskih vijeća do Hrvatskog sabora: Koja su sve politička mjesta Srbima u Hrvatskoj zajamčena zakonom?

Pin It

Pravo na tri zastupnika u Hrvatskom saboru, zamjenike župana, gradonačelnika i načelnika te zastupljenost u gradskim, općinskim i županijskim vijećima. Pripadnici srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj imaju zakonom zajamčene mehanizme političke zastupljenosti na svim razinama vlasti. Donosimo pregled prava koja su Srbima zajamčena i konkretnih mjesta na kojima se ona ostvaruju.

Povod za ponovno otvaranje pitanja političke zastupljenosti srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj jest izbor SDSS-ovca Nikole Janjanina za zamjenika župana Sisačko-moslavačke županije iz redova srpske nacionalne manjine. Izbori su održani 15. studenog, kad je odnio pobjedu.

Valja podsjetiti na širi zakonski okvir: pripadnici srpske nacionalne manjine imaju pravo na posebnu političku zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini.

Ta prava nisu vezana uz članstvo u SDSS-u, nego uz pripadnost srpskoj nacionalnoj manjini i ispunjavanje zakonskih uvjeta. Međutim, SDSS je politička stranka koja u najvećem dijelu tih sredina ima važnu ulogu u predlaganju kandidata i osvajanju mandata.

Hrvatski sabor: tri zajamčena zastupnička mjesta

Na nacionalnoj razini pripadnici srpske nacionalne manjine imaju pravo birati tri zastupnika u Hrvatski sabor.

Riječ je o posebnim zastupničkim mjestima u XII. izbornoj jedinici, koja obuhvaća cijelo područje Republike Hrvatske.

Za razliku od zastupnika koji se biraju u deset općih izbornih jedinica, ova tri zastupnika biraju birači koji se na izborima opredijele za glasovanje za predstavnika srpske nacionalne manjine.

Hrvatski izborni sustav predviđa ukupno osam zastupničkih mjesta za pripadnike nacionalnih manjina. Od toga tri pripadaju srpskoj nacionalnoj manjini, dok se preostalih pet dijeli među ostalim manjinskim skupinama.

Time je srpskoj nacionalnoj manjini osigurana zastupljenost u najvišem predstavničkom tijelu države, neovisno o tome koliko bi glasova njezini kandidati dobili na općim stranačkim listama.

GI Narod odlučuje tražila promjene: Trebaju li manjinski zastupnici odlučivati o Vladi i proračunu?

Pitanje posebnih zastupničkih mjesta nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru bilo je jedno od važnih pitanja referendumske inicijative GI „Narod odlučuje” 2018. godine.

Građanska inicijativa prikupila je više od 812.000 potpisa za dva referendumska pitanja, od čega je 407.469 potpisa prikupljeno za prijedlog koji se odnosio na ovlasti zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru.

Inicijativa nije tražila ukidanje političke zastupljenosti nacionalnih manjina, nego promjenu načina na koji njihovi zastupnici sudjeluju u odlučivanju o ključnim državnim pitanjima.

Konkretno, predloženo je da zastupnici nacionalnih manjina ne sudjeluju u odlučivanju o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna, dok bi o svim ostalim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskog sabora mogli odlučivati.

Obrazloženje inicijative bilo je da zastupnici manjina mandate osvajaju u posebnoj izbornoj jedinici, prema posebnim izbornim pravilima, te da njihov izborni legitimitet nije jednak legitimitetu zastupnika izabranih na općim stranačkim listama.

GI „Narod odlučuje” upozoravala je da bi se time spriječilo da manjinski zastupnici, koji su izabrani posebnim modelom, odlučuju o sastavljanju Vlade i državnom proračunu, odnosno o pitanjima koja izravno određuju parlamentarnu većinu i opstanak Vlade.

U sklopu šireg prijedloga reforme izbornog sustava inicijativa je predlagala i smanjenje najvećeg broja saborskih zastupnika sa 160 na 120. Posljedično bi se smanjio i broj zastupnika nacionalnih manjina s osam na šest, dakle i broj posebnih mandata namijenjenih srpskoj nacionalnoj manjini s tri na dva.

Uz to, tražili su se veći utjecaj birača na izbor zastupnika kroz tri preferencijska glasa bez izbornog praga, pravednije određivanje izbornih jedinica, smanjenje izbornog praga s pet na četiri posto te uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja.

Unatoč više od 800.000 prikupljenih potpisa, referendumska inicijativa nije dovela do raspisivanja referenduma.

Referendum na kraju nije održan nakon što je Vlada Andreja Plenkovića, preko Ministarstva uprave tadašnjeg ministra Lovre Kuščevića, provela provjeru potpisa i tvrdila da nema dovoljno valjanih potpisa. Za prvo pitanje priznato je 371.450, a za drugo 367.169 potpisa, što je bilo manje od potrebnih 374.740. Inicijativa je osporila rezultate, tvrdeći da su neopravdano poništene desetine tisuća potpisa, među ostalim i zbog pogrešno upisanog OIB-a, iako se identitet birača mogao utvrditi. Organizatori su također prigovorili što im nije bilo omogućeno promatranje postupka provjere.

Županije: zajamčeni zamjenici župana i mjesta u županijskim skupštinama

Na regionalnoj razini pripadnici srpske nacionalne manjine imaju pravo na zastupljenost u županijskim skupštinama, ali i na izbor zamjenika župana u županijama u kojima su za to ispunjeni zakonski uvjeti.

Prema službenoj odluci Vlade o lokalnim izborima 2025. godine, pravo na izbor zamjenika župana iz redova srpske nacionalne manjine bilo je predviđeno u sljedećim županijama:

Sisačko-moslavačkoj

Karlovačkoj

Bjelovarsko-bilogorskoj

Ličko-senjskoj

Osječko-baranjskoj

Šibensko-kninskoj

Vukovarsko-srijemskoj.

Riječ je o sedam županija. Posebno je važno istaknuti da su Bjelovarsko-bilogorska županija i Općina Rasinja izmjenama svojih statuta omogućile izbor manjinskih predstavnika u izvršna tijela i nakon što je udio pripadnika manjine pao ispod zakonskog praga.

Pravo na zamjenika župana ne znači da se ta osoba imenuje bez izbora. Zamjenik se bira neposredno, na posebnim izborima na kojima pravo glasa imaju pripadnici manjine koja ostvaruje to pravo i imaju prebivalište u toj jedinici.

Što je sa županijskim skupštinama?

U županijama u kojima pripadnici nacionalne manjine čine više od pet posto stanovništva imaju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkom tijelu.

To znači da se broj vijećnika iz redova manjine određuje prema njezinu udjelu u stanovništvu i ukupnom broju članova županijske skupštine.

Ako odgovarajuća zastupljenost nije ostvarena na redovnim izborima, raspisuju se dopunski izbori.

Gradovi i općine: zamjenici gradonačelnika i načelnika

Posebna prava postoje i na lokalnoj razini.

Prema Vladinoj odluci od 14. travnja 2025., pripadnici srpske nacionalne manjine imali su pravo birati zamjenike gradonačelnika u devet gradova:

Glini

Hrvatskoj Kostajnici

Ogulinu

Vrbovskom

Obrovcu

Belom Manastiru

Kninu

Skradinu

Vukovaru.

Pravo na izbor zamjenika općinskog načelnika bilo je predviđeno u 18 općina:

Donji Kukuruzari

Hrvatskoj Dubici

Majuru

Sunji

Topuskom

Plaškom

Saborskom

Vojniću

Rasinji

Lovincu

Plitvičkim Jezerima

Udbini

Okučanima

Gračacu

Dardi

Kneževim Vinogradima

Popovcu

Starim Jankovcima.

Dakle, prema službenoj odluci za lokalne izbore 2025., pripadnicima srpske nacionalne manjine bilo je predviđeno ukupno 27 mjesta zamjenika gradonačelnika i općinskih načelnika, uz sedam mjesta zamjenika župana.

Gradska, općinska i županijska vijeća: razmjerna zastupljenost

Osim zamjenika čelnika izvršne vlasti, pripadnici srpske nacionalne manjine imaju pravo i na zastupljenost u predstavničkim tijelima.

U općinama i gradovima u kojima manjina čini između pet i 15 posto stanovništva ima pravo na najmanje jednog predstavnika u općinskom odnosno gradskom vijeću.

Ako čini više od 15 posto stanovništva, ostvaruje pravo na razmjernu zastupljenost.

Na županijskoj razini pravo na razmjernu zastupljenost ostvaruje manjina koja čini više od pet posto stanovništva županije.

Broj predstavnika računa se prema udjelu manjine u ukupnom stanovništvu i broju članova predstavničkog tijela. Ako se zakonom propisana zastupljenost ne ostvari na redovnim izborima, provode se dopunski izbori.

Prema izvješću pučke pravobraniteljice o stanju prava nacionalnih manjina za 2025. godinu, svim nacionalnim manjinama zajedno bilo je zajamčeno pravo na izbor 273 člana predstavničkih tijela u 146 jedinica lokalne i regionalne samouprave. Izabrano je 259 predstavnika.

Pritom je srpska nacionalna manjina u odnosu na lokalne izbore 2021. izgubila pravo na zastupljenost u predstavničkim tijelima u 17 jedinica: općinama Jasenovac, Ivanska, Veliki Grđevac, Viškovo, Brinje, Crnac, Čačinci, Lukač, Voćin, Tovarnik, Fažana, Petlovac i Vladislavci te gradovima Kutini, Sisku, Vinkovcima i Zagrebu.

S druge strane, na izborima 2025. prvi put je ostvarila pravo na zastupljenost u općinama Berek i Udbina.

Dodatna prava: jezik, pismo, kultura i obrazovanje

Politička zastupljenost nije jedino područje u kojem pripadnici srpske nacionalne manjine ostvaruju posebna prava.

Službena uporaba srpskog jezika i ćiriličnog pisma uređena je zakonima i statutima pojedinih jedinica lokalne samouprave.

Prema izvješću pučke pravobraniteljice, na temelju Popisa stanovništva iz 2021. godine pravo na službenu uporabu srpskog jezika i ćiriličnog pisma zajamčeno je u 20 općina: Biskupiji, Borovu, Civljanima, Donjem Lapcu, Dvoru, Erdutu, Erveniku, Gračacu, Gvozdu, Jagodnjaku, Kistanjama, Krnjaku, Markušici, Negoslavcima, Plaškom, Šodolovcima, Trpinji, Udbini, Vojniću i Vrhovinama.

Pravo je uređeno i u gradovima Vukovaru i Vrbovskom.

Pripadnici srpske manjine imaju i pravo na obrazovanje na materinskom jeziku i pismu kroz modele A, B i C, ovisno o organizaciji nastave.

Uz to, država financira programe udruga i ustanova srpske nacionalne manjine u području informiranja, izdavaštva, kulturnog amaterizma i kulturnih manifestacija putem Savjeta za nacionalne manjine i Ministarstva kulture i medija.

Među organizacijama koje se financiraju iz javnih sredstava nalaze se Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, Srpsko narodno vijeće, Zajedničko vijeće općina Vukovar i Srpski demokratski forum.

narod.hr