Treba ih pustiti neka štrajkaju, ionako nitko nema koristi od njih
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 21 Studeni 2026 08:27

Organizatori štrajka mladih objavili zahtjeve: Ne žele vojni rok, tenkove ni nove haubice
Akciju u Hrvatskoj predvodi istoimena inicijativa Štrajk mladih, koja se uključila u međunarodni pokret International Youth Strike.
Učenici srednjih škola i studenti u nekoliko hrvatskih gradova u petak, 20. studenoga, bojkotiraju nastavu u znak podrške međunarodnom štrajku mladih.
Akciju u Hrvatskoj predvodi istoimena inicijativa Štrajk mladih, koja se uključila u međunarodni pokret International Youth Strike. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u petak je izvijestilo da broj izostanaka u većini srednjih škola ne odstupa značajnije od prethodnih dana te da je na dan bojkota nastave evidentirano manje izostanaka nego u usporedivom razdoblju prošle godine. Dan ranije iz Ministarstva su poručili da će učenici koji izostanu zbog bojkota nastave dobit će neopravdane sate. Što se tiče bojkota na fakultetima, prve informacije sugeriraju o slabom odazivu.
U međuvremenu su se oglasili i organizatori koji su predstavili prvu inačicu Programa Štrajka mladih Hrvatske. "S obzirom na to da ćemo pozvati zainteresirane da predlažu komentare i izmjene nije završna, ali je kamen temeljac bolje budućnosti koju želimo mirno graditi. Nismo u svemu stručni, srednjoškolci i studenti smo, zato ostavljamo otvorena vrata za doprinos svih koji žele živjeti u boljoj Hrvatskoj. Hrvatskoj koja ne proziva svoje učenike i studente da su manipulirani, Hrvatskoj koja ne proziva svoje učenike i studente da ne znaju što rade, a ni u Hrvatskoj koja svojim učenicima i studentima kaže da su anarhisti kada koriste svoje ustavno pravo na prosvjed i iskazivanje mišljenja."
"Želimo živjeti u Hrvatskoj koja svoje učenike i studente sluša i radi s njima da bi budućnost bila bolja. Ovo nije borba mladih samo za mlade, ovo je borba mladih za sve nas i za bolju budućnost u Hrvatskoj. Govorilo se da nas neće biti, da smo lažna vijest, da smo diverzija i da nismo dovoljno ozbiljni da se organiziramo, a na to Vam mi kažemo: vidimo se danas u školama, fakultetima i na ulicama", poručili su u priopćenju uz kratku poruku resornom ministru Radovanu Fuchsu: "S poštovanjem koje Vi nama niste pokazali". Program koji su dostavili medijima u petak raspisan je na gotovo 50 stranica, a u njemu su izneseni i ključni zahtjevi inicijative Štrajk mladih Hrvatska.
Pet ključnih područja
"Stariji nam ponekad govore kako smo lijeni, neodgovorni, nedovoljno obrazovani i kako je bolje da se primimo knjige. Mi im odgovaramo parafrazirajući Mrleta iz benda Let 3: 'Mame, idemo u rat!' No, ovaj put ne oružjem, već znanjem, upornošću, trudom, edukacijom, zajedništvom i solidarnošću. Dame i gospodo, sa zadovoljstvom, dobrodošli u naš program", stoji u samom uvodu. Glavni zahtjevi odnose se na probleme vezane uz stanovanje, troškove života, javne usluge, militarizaciju i okoliš. Mladi zahtijevaju povećanje kapaciteta studentskih domova za najmanje 5000 novih javnih kreveta do 2030., uz prioritet Zagreba, Splita, Rijeke i Zadra, a istovremeno zahtijevaju da stanarina u studentskom domu ostane socijalna, pri čemu ne smije rasti brže od inflacije. Zatražili su, između ostalog, i zaštitu podstanara i kraj sezonskih iseljavanja.
"Zahtijevamo zakonsku zabranu jednostranog prijevremenog raskida ugovora o najmu zbog početka turističke sezone kada najmoprimac uredno ispunjava ugovorne obveze", stoji u programu. Također traže povećanje državne subvencije za studente podstanare na najmanje 300 eura mjesečno, kao pravo svakog redovitog studenta koji ispunjava uvjete za smještaj u domu, a nije dobio mjesto, umjesto ograničene kvote. Zahtijevaju i da u gradovima i općinama sa stambenim pritiskom ograničenje kratkoročnog najma postane obvezno, a zalažu se i za višu stopu poreza na promet nekretnina za kupnju druge i svake sljedeće stambene nekretnine, neovisno o državljanstvu kupca te zabranu prenamjene stambenog prostora u turistički u zaštićenim obalnim zonama. "Zahtijevamo da Hrvatska postupno, do 2030., dosegne izdvajanje od najmanje jedan posto BDP-a godišnje (danas, 2026., oko milijardu eura) za jasno definirane programe priuštivog stanovanja: javni i socijalni najam, studentske domove, obnovu praznih stanova i ciljane subvencije najamnina", stoji u programu, a također žele i trajni javni stambeni fond.
Kao jedan od velikih problema detektiralu su inflaciju, ali i shrinkflaciju. "Zahtijevamo zakonsku obvezu označavanja proizvoda kojima je smanjena količina uz istu ili višu cijenu, oznaka na polici i uz proizvod najmanje šest mjeseci, s prikazom stare i nove cijene po jedinici mjere, uz nadzor Državnog inspektorata i novčane kazne za nepoštivanje zakona", navode u programu. Žele i uvođenje toplog obroka u svim srednjim školama, kao i hitno donošenje novog pravilnika o studentskoj prehrani. Što se tiče studentskog rada, traže zakonsku formulu po kojoj studentska satnica svake godine raste za veći od dvaju iznosa: rast minimalne plaće ili godišnju stopu inflacije uvećanu za dva postotna boda, kako bi satnica kontinuirano rasla više od inflacije. Jedan od zahtjeva usmjeren je i na pravednije stipendije za studente slabijeg socioekonomskog statusa. "Zahtijevamo novčanu kompenzaciju svakog stažiranja ili prakse tijekom srednjoškolskog i visokog obrazovanja. Ničiji rad ne bi smio biti neplaćen", jedan je od zahtjeva.
Traže ukidanje vojnog roka
Zalažu se i za trajnu državnu regulaciju cijena energenata, kao i za proširenje popisa proizvoda s ograničenim cijenama sa 100 na najmanje 150 proizvoda i kategorija, a zahtijevaju i potpunu promjenu gospodarske politike te traže provođenje održive poljoprivredne politike. Dio zahtjeva odnosi se i na studentsko zdravlje pa tako zahtijevaju da se ubrza izgradnja Studentske poliklinike u Zagrebu, a žele i veća javna ulaganja u zdravstveni sustav. Dio zahtjeva usmjeren je i na mentalno zdravlje. "Zahtijevamo prvi termin psihološkog savjetovanja najkasnije 14 dana od javljanja te dostupne i besplatne psihoterapijske usluge za mlade do 26 godina u školama, na fakultetima i u javnom zdravstvenom sustavu na teret."
Imaju i niz zahtjeva koji se odnose na obrazovanje. "Zahtijevamo da predmet Politika i Gospodarstvo bude obavezan za sve srednje škole, barem tijekom jedne godine školovanja", jedan je od njih, dok je drugi usmjeren na seksualni odgoj: "Zahtijevamo da se u obavezni kurikulum biologije u srednjoj školi uvede sveobuhvatni seksualni odgoj, i to u prvom ili drugom razredu gimnazija i srednjih strukovnih škola". Traže i psihološke edukacije, više ulaganja u zapošljavanje nastavnika s dostojanstvenim plaćama, kao i povećanje javnih ulaganja u infrastrukturu osnovnih i srednjih škola, obnovu školskih prostora i modernizaciju učionica, laboratorija, knjižnica i sportskih objekata. U dijelu koji se odnosi na militarizaiju, istaknuli su da žele kidanje obveznog vojnog roka. "Zahtijevamo hitnu reformu Zakona o obrani kojom se ukida obveza služenja vojnog roka. Hrvatska nije u ratu ni s kim, a vojni rok ne smije se tumačiti kao odgojna mjera. Odgoj mladih zadaća je obrazovnih institucija i roditelja", navode.
Također zahtijevaju izjednačavanje civilnog i vojnog roka po trajanju i naknadi te ukidanje prednosti pri zapošljavanju za osobe koje odsluže vojni rok. "Zahtijevamo obustavu svakog oblika promoviranja vojske unutar obrazovnih institucija, bilo putem promidžbene poruke, bilo putem izravnog sudjelovanja na smotrama i danima otvorenih vrata škola i fakulteta. Zabranu takve promidžbe treba uvrstiti u Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi odnosno Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti", još je jedan od zahtjeva. Istovremeno traže i smanjivanje rashode za obranu i obustavu kupovine skupocjenog naoružanja. "Umjesto novih tenkova, haubica i nadogradnje rabljenih Rafalea, javni novac treba usmjeriti u obrazovanje, poticanje izvrsnosti u znanosti i kulturne manifestacije. Ne smiju se povlačiti nove tranše zajma SAFE", stoji, između ostalog, u zahtjevima.
Zahtijevaju prekid svake suradnje suradnje s Izraelom
Žele i prekid suradnje s Izraelom. "Zahtijevamo da Hrvatska prekine svaki oblik suradnje s državom Izrael koji omogućava nastavak genocida u Gazi: odustajanje od sustava Trophy i raketa SPIKE, zabranu nabave izraelskog naoružanja i obustavu svih ugovora s izraelskom vojnom industrijom", stoji u jednom od zahtjeva. Također traže i da se Hrvatska u EU-u zauzme za suspenziju Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Izraela. Dio programa posvetili su problemima s otpadom pa tako zahtijevaju donošenje nove strategije gospodarenja otpadom i reviziju postojećeg plana kako bi Hrvatska dostigla europske ciljeve odvajanja otpada, uz strože sankcioniranje lokalnih i regionalnih jedinica koje zaostaju. Također traže ubrzavanje administrativnih postupaka za izgradnju potrebne infrastrukture, veći angažman lokalnih vlasti u suzbijanju ilegalnog odlaganja otpada te veća ulaganja u kružno gospodarstvo uz korištenje nacionalnih i europskih fondova.
"Zahtijevamo obustavu i zabranu izgradnje podatkovnih centara (tzv. data centers), poput projekta Pantheona u Topuskom, koji troše ogromne količine vode za hlađenje. Uz to, uzrokuju toplinsko zračenje koje ugrožava ekosustave i stvaraju nepodnošljivu buku koja narušava kvalitetu života lokalne zajednice. Zahtijevamo očuvanje postojećih zelenih površina, kao i ulaganja u nove zelene površine i sadnice", još su neki od zahtjeva. Također traže i bolji razvoj željezničkog prijevoza te modernizaciju ozelenjavanje javnog prijevoza. Cijeli program možete pogledati OVDJE.


