Surogatstvo – opasna praksa preko koje bilo tko može postati roditelj
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 29 Veljača 2024 11:05
Surogatstvo je tema koja i danas izaziva velike prijepore i rasprave. Dok ga zagovornici predstavljaju kao dobro djelo prema onima koji ne mogu imati djece, činjenica je da iz takve prakse proizlaze mnoge negativne posljedice. Glasni zagovornici surogatstva su LGBTIQ zajednice kojima ovakva praksa olakšava put do roditeljstva.
Na ruku im ide i EU koji bi uskoro trebao donijeti odluku o uredbi o priznavanju roditeljstva. S druge strane, i papa Franjo nedavno je pozvao na zabranu surogatstva je se radi o kršenju dostojanstva žene i djeteta.
Surogatstvo, bazično opisano, odnos/ praksa je u kojem jedna žena iznosi trudnoću za osobu ili par koji potom posvaja dijete. Prema vrsti može biti komercijalno, kada se ženi plaća naknada za nošenje djeteta za drugu osobu ili par. To se razlikuje od tzv. altruističkog surogatstva, u kojem se žena dobrovoljno javlja da nosi trudnoću bez ikakvih naknada.
No kao što neželjenje djeteta ne može opravdati abortus, tako ni željenje djeteta ne može opravdati surogatstvo
Surogatstvo i LGBTIQ
Upravo je to način na koji LGBTIQ osobe često pokušavaju doći do djece. U Hrvatskoj za tu prasku bori se udruga ”Dugine obitelji”, koja se zalaže i za redefiniciju braka, omogućivanje posvajanja djece homoseksualnim parovima, legalizaciju surogatstva te promociju LGBT ideologije u odgojno-obrazovnom sustavu…. A surogatstvo je česta praska i kod poznatih osoba. Jedan od najpoznatijih slučajeva je nogometaš Cristiano Ronaldo, kojemu su surogat-majke rodile troje djece – sina i blizance. Tu je svakako i par Kim Kardashian i Kanye West, koji su se za surogatstvo odlučili nakon što su prirodnim putem dobili dvoje djece; istospolni par Elton John i David Furnish; supermodel Naomi Campbell…
Argument zagovornika surogatstva najčešće je da je to način da ljudi, koji to ne mogu prirodno, postanu roditelji. No, sve to nosi opasnosti i posljedice sa sobom. A radi se o nemoralnoj i opasnoj praksi.
Zašto je surogatstvo opasno?
Negativnih posljedica surogatstva je mnogo. Jedna je svakako da se radi o iskorištavanju žene, njenog tijela i dostojanstva. Najčešće bogati iskorištavaju žene slabijeg imovinskog stanja da nose djecu za njih zbog čega se sve više razvija industrija komercijalnog surogatstva. Jedna od opasnosti je i da na ovaj način pedofili vrlo lako mogu postati roditelji.
LGBTIQ osobe kako bi ispunili svoju želju za roditeljstvom pribjegavaju raznim metodama – od posvajanja, umjetne oplodnje, surogatstva…
No, osim etičkog problema trgovine ljudskim tijelom, postoji eugenički problem kada se dijete rodi s nekom manom ili bolesno. Naime, ako je beba koju rodi surogat rođena s nekom fizičkom manom, pitanje je hoće li je namjeravani roditelji “preuzeti”. Jedan od takvih poznati slučajeva iz 2014. dogodio se kada je tajlandska “surogat-majka” rodila australskom paru blizance, a par je uzeo zdravu djevojčicu dok je dječaka s Downovim sindromom ostavio na brizi Tajlanđanki.
Problem nije samo život i dostojanstvo žene, nego i djeteta. Za surogatstvo se često koristi in vitro način oplodnje, u kojem se koriste spolne stanice naručitelja, pa se postavlja i pitanje što se događa sa zamrznutim embrijima. Valja podsjetiti da je prije nekoliko dana Vrhovni sud u Alabami presudio je u korist medicinske činjenice da je embrij dijete i da život počinje začećem što je izazvalo snažne reakcije javnosti.
Na zabranu surogatstva početkom godine pozvao je i papa Franjo. Kazao je da je surogatstvo “ozbiljno kršenje dostojanstva žene i djeteta na temelju iskorištavanja situacija majčinih materijalnih potreba”. Dijete je uvijek dar, a nikada temelj komercijalnoga ugovora, naglasio je.
“Izražavam nadu u napor međunarodne zajednice da se univerzalno zabrani ova praksa”, poručio je papa. Zapad, na žalost, i dalje nastavlja s kulturom smrti, zaključio je.
EP i legalizacija surogatstva
A prema toj “kulturi smrti” ide i Europska unija koja polagano legalizira surogatstvo. Europska komisija predložila je uredbu o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju odluka i prihvaćanju javnih isprava u pitanjima roditeljstva i o uspostavi europske potvrde o roditeljstvu. Radi se de facto o puzajućoj legalizaciji istospolnog “roditeljstva” i surogatstva na području cijele EU neovisno o pozitivnim zakonskim propisima države članice. Europski parlament, čija je uloga bila savjetodavna, prihvatio je uredbu, a konačnu će odluku donijeti Vijeće Europske unije.
Jedan od spornih segmenata Uredbe je pravilo za priznavanje roditeljstva. Njim se predviđa priznavanje sudskih odluka ili autentičnih isprava kojima se utvrđuje roditeljstvo ili se pružaju dokazi o njegovu utvrđivanju. U pravilu bi se roditeljstvo utvrđeno u jednoj državi članici trebalo priznati u svim drugim državama članicama, bez posebnog postupka.
EP je nakon burne rasprave pokušao “umiriti duhove” jer su i mnogim zastupnicima sporni neki segmenti odluke.
“Izvjestiteljica želi naglasiti da se ovom Uredbom ne mijenja materijalno obiteljsko pravo država članica. EU može uskladiti pravila koja se odnose na prekogranične situacije s međunarodnim elementom. No s obzirom na to da ne postoje odredbe kojima se nadležnost u području nacionalnog obiteljskog prava prenosi na EU, države članice u toj domeni imaju isključivu nadležnost. To znači da su države članice i dalje slobodne odrediti što one smatraju obitelji i kako bi se roditeljstvo trebalo utvrđivati. Osim toga, konkretno pitanje surogatstva pojavilo se u raznim raspravama povezanima s ovim prijedlogom. Zamjensko majčinstvo i dalje je predmet nacionalnog prava pa svaka država članica sama odlučuje hoće li ga i na koji način zakonski regulirati”, pravdaju se iz EP-a.
UiO organizira okrugli stol o surogatstvu
Surogatstvo nije nimalo jednostavna i laka tema. No o njoj treba raspravljati. Udruga U ime Obitelji i saborska zastupnica Hrvatskih suverenista Vesna Vučemilović organiziraju okrugli stol ”Surogatstvo – eksploatacija žena i trgovina djecom”. Okrugli stol održat će se u dvorani „Ivan Mažuranić“ u Hrvatskom saboru u četvrtak 29. veljače u 10,00 sati.
Na okruglom stolu govorit će: prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac, Katedra za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Bernard Garcia Larridon, koordinator potpisivanja Deklaracije iz Casablance i Olivia Maurel, glasnogovornica Deklaracije iz Casablance – žena rođena od strane surogat majke.
