Nestaje li brendirana hrana? Novi podaci pokazuju uznemirujući trend
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 24 Travanj 2025 07:34
Je li brendirana hrana ugrožena?
Iako možda zvuči senzacionalistički, pitanje nije bez osnove. Udio privatnih robnih marki u ukupnoj vrijednosti prodaje prehrambenih proizvoda u Europi porastao je za 0,3 postotna boda na 39,1 posto u 2024. godini
podatak je iz studije Stanje prehrambene maloprodaje 2025. u Europi konzultantske kuće McKinseym za čiju su izradu korišteni i statistički podaci o hrvatskom sektoru maloprodaje hrane.
Kako je lanjska 2024. godina u većini Europe, s izuzetkom Hrvatske naravno, donijela smirivanje inflacije tako je i trend prelaska na jeftinije opcije opao, no oni koji su im već pribjegli i prebacili se na privatne robne marke ne vraćaju se brendiranoj hrani. U McKinseyjevom istraživanju za ovu 2025. godinu 84 posto potrošača je izjavilo da će nastaviti kupovati proizvode privatnih robnih marki čak i ako im se kupovna moć poveća.
U narednih pet godina, do 2030., McKinsey predviđa da bi tržišni udio privatnih robnih marki mogao narasti na 40 ili čak 42 posto, pri čemu se donja očekivana granica temelji na prosječnoj stopi rasta od 2014. do 2019., a gornja na stopi rasta između 2014. i 2024. godine. Čak 81 posto potrošača vjeruje da su proizvodi pod privatnom robnom markom jednako kvalitetni pa čak i kvalitetniji od proizvoda takozvanih A brendova.
Važan pokretač rasta tržišnog udjela
Ako žele rasti trgovci u maloprodaji hranom moraju se izgleda značajnije osloniti na privatne robne marke i u njih više ulagati. McKinsey očekuje rast obujma maloporaje hrane od 0,2 posto do 2030. godine, pri čemu se rast očekuje u Južnoj i Sjevernoj Europi, a pad u Srednjoj i Istočnoj.
Konzultanti su zaključili da su privatne robne marke važan pokretač rasta tržišnog udjela jer trgovci s iznadprosječnim udjelom privatnih robnih marki imaju 2,8 puta veću vjerojatnost za povećanje tržišnog udjela u odnosu na konkurenciju, a oni koji pod svojom robnom markom nude proizvode u gornjoj kvartili kvalitete imaju 1,6 puta veću šansu za osvajanje tržišnog udjela u odnosu na ostale.
No, tu nije kraj. Još značajnije povećanje tržišnog udjela smiješi se, smatraju u McKinseyju onim trgovcima koji naprave korak dalje i uz privatne robne marke počnu kreirati proizvode slične A brendovima, ali svoje ‘privatne brendove’. Jačanje ponude privatnih robnih marki što ne uključuje samo podizanje njihove kvalitete već i slaganje cijelog portfelja privatnih brendova koji će se jasno uspoređivati s brendovima poznatih proizvođača jedna je od strategija koje bi mogle dovesti do rasta i koja se preporučuje trgovcima.
Pitanje je sasvim opravdano
Brendovi i dalje drže većinski dio tržišnog kolača, no trend nije na njihovoj strani pa je pitanje o njhovoj ugroženosti sasvim opravdano, kao i ono o ugroženosti malih trgovaca. McKinsey naime očekuje ubrzavanje konsolidacije europske maloprodaje prehrambenih proizvoda u sljedećih pet godina jer multinacionalni trgovci sve uspješnije ostvaruju sinergije između različitih zemalja. Veličina postaje ključna zato što prosječno, kako su izračunali, veći trgovci imaju veću profitabilnost. Naime, kako su konzultanti izračunali, uspješni trgovci su tipično 35 do 50 posto veću od svojih konkurenata i ostvaruju operativnu maržu za 0,8 postotnih bodova veću od sektorskog prosjeka.
Pritisnuti rastom troškova uzrokovanih nedostatkom radne snage, nastojanjima da postignu održivo poslovanje i ispune zadane ciljeve te pobjede fluktuacije na tržištima sirovina veliki su trgovci naprosto sposobniji ulagati u nabavu, automatizaciju opskrbe, te tehnologiju i umjetnu inteligenciju, ali i za učinkovit razvoj i proizvodnju privatnih robnih marki. Što nas opet vraća na pitanje o ugroženosti brendirane hrane.
Umjesto pitanja kako će se snaći trgovci možda je bolje zapitati se kako će se snaći proizvođači prehrambenih proizvoda upakiranih u brendove?
Dragana Radusinović/direktno.hr
