Ukrajina nakon Zelenskog
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 30 Studeni 2025 07:25
Međutim, ni 24 sata od kako je procurio taj dokument u javnost, reagirala je Europska unija, koja je na taj dokument dodavala svoje “amandmane”, nakon čega smo dobili dokument od 19. točaka. Ti amandmani, ako je vjerovati onome što je dospjelo u javnost, ostavljaju mogućnost priključenja Ukrajine NATO-u, traže vraćanje granica iz 1991. i povećavaju broj ukrajinskih vojnika sa 600 tisuća na 800 tisuća.
Otkako je u medije procurio tekst Trumpovog prijedloga od 28. točaka za mirovni sporazum o Ukrajini nikada nije bilo toliko medijskih napisa o nekom mirovnom planu. Taj je plan u međuvremenu doživio “europsku redakturu” i skraćen je na 19. Točaka. Jedini je problem tu što taj plan nitko još nije vidio. Zato se postavlja pitanje ne radi li se tu o medijskoj kampanji oblikovanja javnog mnijenja, a ne informiranja, piše Borislav Ristić za Večernji list.
Prije svega, u javnosti se tako stvara dojam određenog napretka u pregovorima, premda nitko ne zna što je točno na stolu. Što je najvažnije, najmanje se vodi računa što o tome ima reći Rusija, čija će tu, po svemu sudeći, biti zadnja. Ruski je predsjednik, u stvari, već dao komentar na dokument od 19. točaka, rekavši kako će Rusija prije okončati stvar ratom, nego prihvatiti prijedloge iz tog revidiranog dokumenta.
Pa, hajde da vidimo ukratko o čemu se radi.
Trumpov prijedlog i uplitanje EU
Trumpov prijedlog od 28. točaka uvažava dva glavna ruska zahtjeva, koji se tiču priznavanja ruske okupacije Krima, Donbasa, kersonske i zaporoške oblasti, kao i vojne neutralnosti Ukrajine. To su uvjeti koje su Rusi objavili još prije godinu dana, od kojih nisu odstupali. Vjerojatno zbog toga i imamo izjave s ruske strane kako Trumpov plan predstavlja mogući temelj za buduće pregovore.
Navodno je predsjednik Zelenski pod Trumpovim pritiskom bio spreman pristati na teritorijalne ustupke u zamjenu za mir, američke garancije za ostatak Ukrajine i eventualno priključenje Ukrajine EU. Međutim, reakcija ljudi oko Zelenskog na pristanak na Trumpov plan bio je, očekivano, dramatičan. Rečeno mu je kako mu, ako potpiše takav dokument, u biti kapitulaciju, ostaje 24 sata života ako ostane u Ukrajini.
Međutim, ni 24 sata od kako je procurio taj dokument u javnost, reagirala je Europska unija, koja je na taj dokument dodavala svoje “amandmane”, nakon čega smo dobili dokument od 19. točaka. Ti amandmani, ako je vjerovati onome što je dospjelo u javnost, ostavljaju mogućnost priključenja Ukrajine NATO-u, traže vraćanje granica iz 1991. i povećavaju broj ukrajinskih vojnika sa 600 tisuća na 800 tisuća.
Vidimo kako je “revidirani” plan u stvari po svojoj suštini skroz oprečan inicijalnom Trumpovu prijedlogu, da se čovjek mora pitati kako je moguće da isti čovjek stane iza oba dokumenta toliko suprotstavljenog sadržaja. Ako je zaista tako, onda je najmoćniji čovjek na planetu slab ili pak nezainteresiran za ostvarenje svog plana. Ako se ne radi o tome, onda ostaje pitanje što je svrha čitave te obavještajno-diplomatske maskarade.
Zelenski – predsjednik na odlasku
Radi se o scenariju koji se već više puta ponovio. Trump izlazi s mirovnom inicijativom, nakon čega dopusti da mu tu inicijativu miniraju europski jastrebovi iz “koalicije voljnih”. To Trumpu daje mogućnost da kaže kako je pokušao, ali kako nema dobre volje kod ostalih uključenih strana, i da se potpuno izvuče iz konflikta u kojem bi bio eventualno viđen kao netko tko stoji uz stranu koja je poražena na bojištu.
Neki mogući smisao čitave ove akcije bio bi u izlaganju Zelenskog pritisku da načelno prihvati nekakav neslužbeni nacrt kako bi ga se izložilo kao nekog tko je spreman potpisati kapitulaciju. Ako je suditi po tome, ali i po sve učestalijim medijskim izvještajima o korupciji u njegovom krugu, moguće je kako su Zelenskom odbrojeni dani na predsjedničkoj funkciji, a ovaj “lažni mirovni plan” je poslužio tome da se taj proces ubrza.
Ukrajina se nalazi na raskrižju. S jedne strane, na bojištu doživljavaju kolaps svoje obrane i pitanje je koliko će još moći izdržati. S druge strane, moraju razmišljati o izboru nekog tko bi vodio Ukrajinu nakon Zelenskog. Je li ovaj “lažni plan mira” poslužio kao preludij za traženje prijelaznog rješenja, nekoga tko bi potpisao mirovni sporazum i raspisao izbore? Uvjete mira će svakako diktirati situacija na bojištu, a ako se do mira dođe uvažavanjem realnosti i pregovorima, tim bolje, mnogi ljudski životi bit će spašeni.
