Ukrajina sve teže podnosi gospodarski udar: Kako ruski napadi potkopavaju izvoz i industriju?
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 27 Kolovoz 2026 09:58
Prošetate li supermarketom u Kijevu, naići ćete na redove praznih polica. Ako automobilom krenete na benzinsku postaju u Harkivu, moguće je da je tamo prije vas stigao ruski dron. Diljem Ukrajine pošiljke nestaju u plamenu nakon ruskih raketnih napada na poštanske urede. Nekada užurbane luke sada zjape prazne jer brodovi izbjegavaju Ukrajinu.
Dok Ukrajina privlači svjetsku pozornost spektakularnim napadima na rusku naftnu infrastrukturu te divove internetske trgovine Wildberries i Ozon, Rusija je pokrenula svoju dosad najrazorniju kampanju protiv ukrajinske gospodarske infrastrukture, piše Kyiv Independent.
Ruski napadi sve više pogađaju gospodarstvo
Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci Moskva neprekidno bombardira poštanske službe, supermarkete, tvornice, skladišta, benzinske postaje, luke, civilne brodove i željezničku infrastrukturu. Zbog toga brodovi više ne pristaju u crnomorske luke, što ozbiljno smanjuje ukrajinski izvoz. Trgovci otpuštaju radnike, rudarske kompanije obustavljaju proizvodnju, a nestašice goriva sve su izraženije u južnim i istočnim dijelovima zemlje.
Kratkoročne i dugoročne posljedice izgledaju sumorno. Nacionalna banka procjenjuje da bi napadi ove godine mogli smanjiti ukrajinski bruto domaći proizvod za 0,9 posto.
”Rusija koristi sve više dronova i projektila kako bi naštetila ukrajinskom gospodarstvu, oslabila ga i psihološki izvršila pritisak na stanovništvo da podrži mirovne pregovore”, rekla je za Kyiv Independent Oleksandra Betliy, vodeća istraživačica Instituta za ekonomska istraživanja i politička savjetovanja.
Rusija trenutačno raspolaže s više dronova i projektila nego prethodnih godina, što znači da će se napadi vjerojatno nastaviti, smatra Betliy.
”Rusi nemaju drugog odgovora osim dodatne eskalacije. Koriste sve što imaju, osim nuklearnog oružja”, rekao je Bogdan Kostetskyi, operativni partner konzultantske tvrtke Barva Invest, koja prati utjecaj rata na ukrajinsku poljoprivrednu trgovinu.
”To je borba bez pravila. Nažalost, to je nova stvarnost”, dodao je.
Ukrajina očajnički pokušava održati gospodarstvo na životu. Iako ukrajinski napadi uznemiruju Kremlj i otežavaju funkcioniranje ruskog ratnog stroja, malo je vjerojatno da će se rusko gospodarstvo, vrijedno više bilijuna dolara, uskoro urušiti, rekao je Konstantin Sonin, ruski ekonomist u egzilu i profesor na Harris School of Public Policy Sveučilišta u Chicagu.
Ukrajina, čije je gospodarstvo znatno manje i slabije, traži pomoć međunarodnih partnera i proširuje financijske programe potpore pogođenim poduzećima. Ipak, mnoge se kompanije i dalje moraju same nositi s posljedicama ruskih napada.
Na udaru benzinske postaje, trgovine i logistika
Rusija je prošlog mjeseca na Ukrajinu ispalila rekordnih 389 projektila, koristeći pritom nedostatak ukrajinskih sustava protuzračne obrane Patriot. Za usporedbu, u srpnju 2025. ispalila je 244 projektila. U svibnju ove godine Moskva je lansirala 8150 dronova, više nego dvostruko u odnosu na 4003 drona lansirana u svibnju prošle godine.
Napadi predstavljaju golem financijski teret za ratom pogođene gradove. Samo u Kijevu, koji je tijekom ljeta pretrpio nekoliko velikih i niz manjih napada, svaki napad balističkim projektilima gradu nanosi štetu od 300 do 500 milijuna grivni, odnosno između sedam i 12 milijuna dolara. Toliko je potrebno za obnovu skloništa i stambenih objekata, rekao je Petro Pantelejev, čelnik kijevske gradske državne uprave.
U srpnju je svaki tjedan bilo pogođeno oko 20 benzinskih postaja, prema podacima konzultantske tvrtke NaftoRynok. Postaje u područjima blizu bojišnice smanjile su količine goriva u spremnicima, uvele ograničenja točenja te se zatvaraju tijekom zračnih uzbuna, koje ponekad traju satima.
Moskva se pritom sve više usredotočuje na ključna logistička čvorišta velikih kompanija kako bi nanijela što veću štetu. Umjesto pojedinačnih trgovina, na meti su velika skladišta i distribucijski centri supermarketa.
”Smatramo da je cilj te taktike, prema procjeni neprijatelja, destabilizirati stanje među stanovništvom i izazvati nestašicu robe”, poručili su iz press-službe najvećeg ukrajinskog lanca supermarketa ATB.
”Žele zastrašiti i iscrpiti stanovništvo”, dodali su.
Jedan od najžešćih napada na ukrajinske kompanije dogodio se u noći s 4. na 5. kolovoza u Kijevskoj oblasti. Ruske snage pogodile su logistički centar trgovačkog lanca Novus, dva distribucijska centra kompanije Fozzy Group, sortirni centar vodeće privatne poštanske službe Nova Post te kompleks distribucijskih skladišta Rozetke, najvećeg ukrajinskog internetskog trgovca.
Tjednima nakon napada supermarketi diljem Kijeva imali su prazne police i obavijesti o kašnjenju isporuka – prizor koji je u Ukrajini rijedak jer su trgovine inače prepune hrane.
Kako bi spriječio sličnu krizu u budućnosti, Novus je prestao držati robu u jednom velikom skladištu. Umjesto toga, rasporedio je zalihe na više lokacija, a dvije trećine ”osnovnih” proizvoda sada izravno šalje iz tvornica u trgovine, rekla je Krystyna Ivchenko, voditeljica vanjskih komunikacija Novusa.
Kompanija također traži od vlade financijske programe za obnovu oštećenih objekata i bolje mogućnosti osiguranja od ratnog rizika.
Rozetka je objavila da je šteta na njezinu kompleksu nepopravljiva. Gubici iznose 70 milijuna eura, odnosno 81 milijun dolara, uništena je roba vrijedna milijarde grivni, a kompanija je zbog toga bila prisiljena otpustiti dio zaposlenika.
Suosnivačica Rozetke Iryna Chechotkina pozvala je vladu da odgodi plaćanje poreza, upozorivši da se kompanija bez pomoći neće moći oporaviti.
Nova Post, najveća privatna kurirska služba u zemlji, zasad nije objavila razmjere štete ni koliko je novca isplatila korisnicima na ime naknade. To je neuobičajeno za kompaniju koja inače vrlo otvoreno komunicira s javnošću.
Prema javno dostupnim podacima, Rusija je posljednjih mjeseci prešla s napada na pojedinačne poslovnice na napade na velike logističke centre. U lipnju je pogođeno najmanje četiri sortirna centra, a u srpnju najmanje sedam.
”Kada napadate velike distribucijske centre, uništavate goleme investicije i velik broj paketa, od kojih neki mogu imati i dvojnu namjenu. To usporava logistiku i uzrokuje kašnjenja”, rekla je Betliy.
Na meti i ukrajinska industrija čelika
Pod napadima se našla i ukrajinska industrija čelika, a ruske snage precizno gađaju proizvodne pogone.
Ruski balistički projektili 11. kolovoza uništili su opremu visoke peći u čeličani Metinvesta u Zaporižju, zbog čega je tvornica obustavila rad. Nekoliko dana kasnije, 16. kolovoza, drugi balistički projektil uništio je energetsku opremu i opremu visoke peći u tvornici ArcelorMittal Kryvyi Rih.
Napadi su šokirali mnoge u industriji, koja nije bila izravno pogođena raketnim napadima još od 2024. godine. Dio radnika i uprava tvornica sada strahuje da bi proizvodni pogoni mogli postati još češća meta ako Ukrajina dulje ostane bez odgovarajuće protuzračne obrane.
Crnomorska blokada guši izvoz
Napadi na benzinske postaje, supermarkete i poštanske službe remete svakodnevni život građana, ali zbog sposobnosti kompanija da se brzo prilagode vjerojatno neće imati velik utjecaj na gospodarstvo u cjelini.
Najrazorniji su ipak napadi na ukrajinske luke na Crnom moru, zbog kojih najveće ukrajinske industrije ostaju bez golemih prihoda.
U pokušaju da uguši trgovinu Crnim morem, Rusija je prošlog mjeseca 67 puta napala luke, a 57 puta plovila. Unatoč tome što je Kijev javno podržao pomorsko primirje, Moskva nije pokazala interes za smirivanje situacije.
Brodovi stoga izbjegavaju ukrajinske luke. Nakon što je Rusija počela sustavno napadati civilna plovila, obitelji pomoraca počele su moliti brodarske kompanije da prestanu slati brodove u Ukrajinu, rekao je Gennadiy Ivanov, direktor brodarske kompanije BPG.
Izvoz žitarica urušio se u prva dva tjedna kolovoza, na početku nove izvozne sezone. Ukrajina je tada izvezla samo 30 posto uobičajenih količina žitarica, rekao je 14. kolovoza ministar poljoprivrede Taras Vysotsky.
Zbog blokiranog izvoza poljoprivrednih proizvoda Ukrajina bi mogla izgubiti 10,8 milijardi eura, odnosno 12,6 milijardi dolara. Istodobno bi cijene hrane u svijetu mogle snažno porasti. Vysotsky procjenjuje da bi rast mogao dosegnuti 30 posto, što bi posebno pogodilo zemlje zapadne Azije i Afrike koje ovise o ukrajinskom žitu.
No posljedice će osjetiti i bogatije članice EU-a. Europski stočari svake godine ovise o milijunima tona ukrajinskog kukuruza za proizvodnju stočne hrane, rekao je Oleh Khomenko, izvršni direktor Ukrajinskog kluba agrarnog gospodarstva.
Situacija je ove godine još teža zbog manjka kukuruza u Europi. Europski poljoprivrednici planiraju povećati uvoz za gotovo šest milijuna tona. Bez ukrajinskog kukuruza cijene bi mogle porasti diljem Europe, a trošak bi na kraju platili europski stočari.
Ukrajina traži alternativne izvozne pravce
Ukrajinske poljoprivredne kompanije pokušavaju pronaći alternativne rute za izvoz, uključujući dunavske luke, cestovni i željeznički promet. No tim se pravcima može prevesti tek polovica količine koju mogu prihvatiti crnomorske luke.
Osim toga, neki proizvodi, poput kukuruza, zahtijevaju luke s dubokom vodom, kakvih na Dunavu nema. Problem dodatno pogoršavaju rekordno niski vodostaji zbog ljetnih toplinskih valova.
Čak i ako Ukrajina uspije ponovno otvoriti Crno more, troškovi prijevoza bit će iznimno visoki, rekao je Serhii Vovk, direktor kijevskog Centra za prometne strategije. Ukrajinska bi roba zbog toga mogla izgubiti konkurentnost na svjetskom tržištu.
Cijene osiguranja za ukrajinske crnomorske luke sada su oko deset puta veće nego prije ljeta. Dosegnule su razine posljednji put zabilježene 2023., nakon što se Moskva povukla iz kratkotrajnog koridora za izvoz žitarica koji je omogućavao izvoz hrane unatoč ruskoj pomorskoj blokadi.
Za metalurške kompanije, koje se oslanjaju na Crno more za izvoz u zemlje poput Kine i Turske, blokada je prisilila tvornice na obustavu rada. Poremećaji u uvozu koksnog ugljena, koji se koristi za proizvodnju čelika u visokim pećima, usporili su proizvodnju, dok je izvoz željezne rude praktički zaustavljen.
Ukupni izvoz metala u srpnju je pao 15 posto u odnosu na prethodni mjesec. To je novi težak udarac ukrajinskoj metalurgiji, nakon što je EU početkom godine uveo trgovinska ograničenja na čelične proizvode. Time su dodatno smanjeni prihodi sektora koji je prošle godine činio više od pet posto ukrajinskog BDP-a.
Zbog blokade su željezničke tarife porasle 30 posto, pa je izvoz postao ekonomski neisplativ, priopćio je Metinvest, najveća ukrajinska kompanija za proizvodnju čelika.
Što blokada dulje traje, veći je rizik od zatvaranja industrijskih pogona, pada poreznih prihoda i gospodarske nestabilnosti, upozoravaju iz kompanije.
Uz pad dvaju glavnih stupova ukrajinskog gospodarstva – poljoprivrede i metalurgije – zemlja bi sljedeće godine mogla zabilježiti gospodarski pad ako se blokada nastavi, smatra Betliy.
”Ako sve ostane jednako loše kao što sada izgleda, ukrajinski BDP sljedeće godine vjerojatno neće rasti”, rekla je.
