Javor Novak: To whom the bell rings

  • Ispis
Detalji
Objavljeno: Utorak, 23 Kolovoz 2022 13:03
fShare
Pin It

Još nije napokon napisan „doktorat“ što se događalo prije smrti novinara unazad dva tjedna. Konačni zaključak tek će biti donesen, pa da, ipak je tu riječ o jednom genijalnom inspekcijskom nalazu. Vještačenje valjda treba još i obraniti pred komisijom istine ali patohistološka analiza tkiva u Splitu još nije dovršena. Kano da je riječ o tijelu veličine dinosaura. No znači dobro je, radi se. Politički. To becontinued…

Usput još politički: liječnici kažu lijeka nema - ministar Beroš tvrdi lijeka je dovoljno. A onda vidi vraga - Ministarstvo naručuje još istoga lijeka. Pa čemu naručivati ako ga ima dovoljno, ministre? Opet bacate novac iz zdravstva? Sve to u vrijeme kad se Njemačka rješava viška cjepiva zbog slabog odziva iisteka valjanosti a Hrvatska, eto ovako, obmanjuje i kasni s naručivanjem. Što se tiče lijeka Paxlovida, Hrvatska nije uopće naručila ovaj lijek iako ga je uvrstila u smjernice za liječenje koronavirusa. „…i dalje pregovaramo o nabavci tog lijeka i kada EU komisija završi pregovore te kada dobijemo sva potrebna odobrenja, lijek će biti u Hrvatskoj”, kazao je Beroš. No ustvrdio je i slijedeće: "Zbog trenutne epidemiološke situacije i potrebe nabave dodatnih količina remdesivira, na temelju mišljenja struke, iskazana je potreba za tim lijekom za područje RH za razdoblje do 30. rujna u količini od 10.000 doza… Ravnateljica Klinike Alemka Markotić, u ime RH, ovlaštena je za naručivanje nove doze remdesivira do tog roka“. Beroš je „objasnio“ i da je dobava omogućena tako što je EK 18. 07. o.g., nakon zajedničke nabave, sklopila okvirni ugovor za opskrbu tim lijekom. Tko takvu politiku, malo lijevo malo desno, uopće može shvatiti?

Zastupnik Davorko Vidović logično konstatira i traži ostavku ministra Beroša: Mnogi su imuno-kompromitirani bolesnici oboljeli od COVID-a umrli u RH a da im nije omogućeno liječenje lijekom koji postoji, koji je odobrila EMA, koji je klinički ispitan i dokazano uspješan u velikom broju slučajeva, koji je svojim građanima nabavilo čak 37 država i koji je sâm ministar uvrstio u smjernice za liječenje bolesnika od COVID-a još u siječnju ali ništa nije napravio da se taj lijek nabavi!“

crno ljeto

Ovo je ljeto ono tragičnih novinarskih smrti. U sviju iznenadnih i preranih.Za prvog novinara Nove TV prvo se pisalo da je nađen mrtav u stanu, zatim se ušutjelo a onda je izašlo sve: izvršio je samoubojstvo skočivši s četvrtog kata (R. Bolković)u Martićevoj. Stižu zatim i nagađanja o alkoholu, depresiji, kokainu.No, upravo je bolesno koliko se ljudi, sad kad je mrtav, kiti zajedničkim fotografijama. Veliki su to prijatelji. Fotografije. Sebe. Veliki humanisti. Sada medijski rone krokodilske suze a gdje su svi ti veliki „prijatelji“ bili dok je Bago bio živ? Odurno. Kako baš nitko nije znao ili vidio nužnost liječenja? Izgleda nisu ni svjesni da si upravo tim i takvim fotografijama ispisuju moralnu optužnicu, osim što (i) na toj tragičnoj smrti besramno medijski profitiraju. Zvonimir Hodak citira dr. Ivicu Granića, kirurga, o jednoj drugoj smrti a tako istoj: "…čini se da ne postoji osoba koja na neki način ne bi željela poentirati na pokojnom V.Matijaniću". Granić drži kako su "samoreklameri najgora kategorija od tridesetak vrsti lešinara koji se vrte oko mrtvog Matijanića. Demagozi, politikanti, bleferi, populisti, redikuli, mediokriteti, kroatofobi, egocentrici, moralisti, egomanijaciitd…" Nije izostala ni šmirantskipatetična Tereza niti afektirana Lisica. Bolje im je da pjevaju i da (što manje) govore.

Moja sućut obiteljima ali sućut i povodom ovog bijednog ljudikanja, otvoreno narcisoidnog naslikavanja.I dok kod nas novinari prijevremeno umiru ovo je najgora godina i za novinare u Meksiku: ubijeno je njih čak osamnaest.

manipulacije pri inflaciji

Inflacija u RH dosegla je rekordnih 12,3 %. Loš vic, nisu nam jedino rekli koje to godine: 2021.? 2020.?Ili još i ranije?

električni promašaj

Pišući o elektromobilima bio sam ustvrdio kako su oni slijepa ulica te da njihov napredak ograničava jak monopol nad električnom energijom čitaj: ljudska gramzivost. Kako je mudro napisao još Sv. Ivan Pavao II: „Ekološka je kriza ponajprije kriza morala i zbiljski prijezir spram čovjeka“.

Nitko ne zna podrijetlo toj navodnoj zelenoj energiji i ona sigurno nije samo zelena,ona dolazi iz svih,i prljavih fosilnih i zelenih izvora.Svih koje danas koristimo. Ako samo pola vozila u svijetu prijeđe na struju, mi jednostavno nemamo dovoljno energije za toliko (velikih) potrošača. Još nije riješeno ni pitanje skladištenja i recikliranja velikih automobilskih baterija kao i vrlo visoka cijena njihove nužne zamjene već za 8 do 10 godina. Tek nakon toga možemo razgovarati o krajnjem dosegu putovanja i o njihovom odličnom ubrzanju i naravno o previsokoj cijeni.

Kao i s naftom ili plinom, riječ je o velikim lancimamonopolista koji se snažno opiru stvarnim promjenama,onima koje bi mogle bitno unaprijediti ne samo prijevoz čovječanstva. Kod nas: solari, kao jedini pravi alternativni i nečujan izvor, kao izvor s najmanje mana,debelo su preskupi. Vjetroturbine su bučne, pogibaju ptice, buka smeta ljudima i životinjama, dan i noć. K tome one i žderu okoliš. Solarni paneli, kako se postavljaju u RH, katastrofa su: ne samo da žderu okoliš nego žderu i plodna polja. Umjesto montiranja na kamenjar. 

strateški promašaji 

Kad bi se u RH stvarno omasovili solari, kad bi ih se učinilo vrlo vrlo jeftinima, HEP bi izgubio monopol, njegovi bi gubitci rasli. To je uostalom ona vječna priča s Teslom koji je čovječanstvu želio pružiti mogućnost besplatne struje, u svim prometalima. Dobio je prezriv odgovor bogataša koji ga je još u prvoj polovini XX stoljeća glatko odbio: „Pa tko će onda zarađivati od prodaje električne energije!?“Time nije istina da čovječanstvo nema dovoljno energije, ono ima „samo“ previše gramzivih monopolista ali i država.

Pri svemu tome nedavno je upravo kao bomba odjeknuo podatak iz stručnih krugova kako je grad Maribor s okolicomsve donedavno imao više solara nego cijela Hrvatska! Je li netko možda za takvo katastrofalno i očajno stanje u RH odgovoran? Tko je od vladajućih prespavao sve te godine i sva upozorenja stručnjaka?Da se na vrijeme razmišljalo, naš udjel obnovljivih izvora ne bi iznosio tek mršavih 7 % (uglavnom od vjetra). 

Na prvoj postljetnojsjednici Vlade RH skinut je PDV na kupovinu solara, međutim to je samo zavaravajući mali korak u pravome smjeru: država bi morala snažno sufinancirati kupnju i ugradnju solara. Onako kako to rade zapadne zemlje: s30 %. Jednako kako pametne zemlje već desetljećima sufinanciraju dvostruka stakla na prozorima i ugradnju temeljito izoliranih pročelja.

solari i auto industrija

Kad sam nedavno pisao o solarima, istakao sam činjenicu da još uvijek nikome u auto industriji nije palo na pamet ogromne površine prednjih haubi i krovova u stotinama milijuna automobila koji kruže svijetom, prekriti s njima. U komentarima ispod teksta neki su mi objašnjavali kako to zbog vibracija nije moguće ili kako bi to povećalo ukupnu težinu automobila. No, mene je ugodno nedavno iznenadio a komentatore potpuno demantirao Hyundai IONIQ 5, koji dolazi s opcijom solarnoga krova. Od rujna i u Hrvatskoj. Napokon, rekao bih.Ali zašto samo krova?

U nedavnom plaćenom članku Hyundai navija za elektromobile ali mnogo je tu promašenih argumenata.Prekratkaautonomijai dalje je prekratka ma koliko se oni trudili prikazati suprotno a ni ultra brzo punjenje nije ukupno rješenje problema. K tome, kod nas ultra-brzih punjača još niti nema.Trajanje punjenja i dalje je ogroman gubitak vremena a nikakva ugodna pauza za ručak. Tim sponzoriranim člankom stalno se navode putovanja od točke A do točke B i onda se iznosi udaljenost u prevaljenim kilometrima. No, što ćemo s kolonama i gužvama? Što onda kad ostanete zarobljeni na auto-cesti u koloni ili u gradskim čepovima kad se satima gmiže?Stalno pokretanje iz mirovanja troši najviše energije. Može li se i tada govoriti o dosegu baterije tek u kilometrima?? Naravno ne može i to je osnovni problem friziranja i favoriziranja elektromobila. 

Hrvatskom danasvozi samo nešto više od 3.000 elektromobila a hibrida oko 16.000.No, samo Zagrebom dnevno kruži oko 550.000 automobila… Iz toga je očito da kad masovnije uključimo elektromobile, na ulicama i cestama će svakodnevni prizori biti „mrtvi“ automobili posvuda u prometu a šlep će službe non-stop prevoziti ispražnjene elektromobile.

divota kruzera

Krhki ekosustav Jadrana ima svoje granice.“Plutajući gradovi” susimbol invazije na svjetsku kulturnu i prirodnu baštinujerni jedno drugo plovilo ne stvara tako zapanjujući pritisak na lučku,često napregnutu infrastrukturu.Trpimo dugoročnu financijsku, ekološku i zdravstvenu štetu. More se punifekalijama, čađom i opasnim kaljužnim vodama, a deponiji na obali smećem nastalim još u međunarodnim vodama. Samo nekoliko kruzera pristajanjem, mogu ispustiti više mikroskopskih čestica odgovornih za nastanak raka, astme i drugih kroničnih bolesti dišnog sustava nego što to čine svi automobili u Hrvatskoj zajedno. A njih je registrirano oko 1,7 milijuna.

Riječ je o krutom i opasnom otpadu no zagađenje zraka je najveći trošak. Iz brodskih dimnjaka na otvorenom moru, ali i u lukama, kuljaju spojevi dušika, sumpora te policiklički aromatski ugljikovodici, karakteristični za spaljivanje fosilnih goriva.Posljedica takvih emisija su i kisele kiše, koje uništavaju stabla i drugu vegetaciju te morske organizme. Kulturna baština – građevine i njihovi ornamenti također erodiraju zbog nagrizajućih tvari. Tu je i onečišćenje bukom i svjetlom što unosi kaos u podmorsku komunikaciju među živim bićima. Biocidni premazi oplate broda oštećuju morske organizme poput rakova i školjki a znamo da dužina kruzera seže i do 330 metara.Upravo taloženjem bakra u moru kod luke Gruž u Dubrovniku, tumače se mutacije zabilježene u nekih životinja.Od oko 700.000 putnika s kruzera,zarada je znatna ali trošak je bitno veći.

kockanje sa zdravljem

U svijetu, smrtnost pripisana prljavim brodskim gorivima procijenjena je na oko 400.000 ljudi godišnje, a broj slučajeva astme kod djece na 14 milijuna. Ako će brodovi nastaviti spaljivati najotrovnija i najjeftinija goriva, imaju opciju čišćenja ispušnih plinova velikim količinama morske vode, koja se s filtriranjem ili bez njega otpušta natrag u more. A Jadran je i plitko i vrlo ugroženo more. Hrvatsku prosječno godišnje posjeti 70-ak kruzera registriranih u inozemstvu. Mjerne stanice u Dubrovniku pokazuju da je toksično taloženje sumpora s nevjerojatnih 31,1kilograma po hektaru u 2013. godini smanjeno u 2017. na oko 5,1 kilograma. A i to je iznad dozvoljene razine. Što je dakle počinjeno prije tog razdoblja? Najugroženiji hrvatski gradovi/luke su Rijeka, Dubrovnik ali i visoki velebitski Zavižan!

Sredinom Jadranaplovi na tisuće tankera ali i drugih velikih plovilagodišnjea na tom potezu nema nadzora i može se očekivati da ćeona koristiti ono najprljavije gorivo.Tu su zatim i veliki brodovi za prijevoz ukapljenog plina, hvalimo se povećanjem kapaciteta u Omišlju ali o tim dimnjacima i količini kopra niti riječi. Ukratko, brodovi onečišćuju mnogo više nego što to znamo. I još će.

ah ti luksuzni hoteli a tek divni letovi

U primjerice Veneciji ili Barceloni je drugačije jer je manje ljudi ovisno o kruzerima. Lokalcisu ih čaki gađali bocama, zapriječili ulaz brodicama, pokazivali legitiman građanski otpor. Kod nas toga nema, imperativ zarade jači je od interesa lokalnog stanovništva. Od kruzera godišnje zaradimo više od 50 milijuna eura dok pretrpljene štete iznose 338 milijuna eura.Kruzeri nas sedam puta više koštaju nego što od njih zaradimo. Čovjek se zato pita pa zašto ih onda uopće primamo?? Zato što oni koji od njih zarađuju nisu i oni koji plaćaju saniranje nastale štete! 

No, kruzeri se još k tome čine manjim problemom. Tretirana crna voda ispušta se na udaljenosti od tri nautičke milje. Njihov otpad ne čini pritisak na kopnena odlagališta smeća ni blizu kao Zračna luka, a kamoli najpoznatiji luksuzni hoteli. Pritom, kruzeri imaju spalionice smeća, za razliku od luksuznih hotela. Dok Dubrovnik predani otpad s kruzera bilježi u tonama od dvije do gotovo sedam tisuća, Zračna luka Dubrovnik znatno ga nadmašuje sa četiri do trinaest tisuća tona a hoteli od šest do osamnaest tisuća tona godišnje.Usput, odavno su poznati potencijali spalionica (uz uvjet kvalitetnih filtera) pri zagrijavanju vode (velika potrošnja tople vode u hotelima) kao i pretvaranja topline u električnu energiju (velika potrošnja za hlađenje/grijanje na desetinama tisuća kvadrata uzletišta te giga potrošnja energije za reflektore po pistama).

leti leti…

Maksimalna težina pri uzlijetanju velikih zrakoplova kreće se oko 230 tona.Prosječno sagorijevanje novih zrakoplova palo je za 45% od 1968. do 2014. U 2018. emisija CO2 iznosila je 747 milijuna tona za prijevoz putnika, što znači da je prije tog razdoblja emisija CO2 dosezala gotovo milijardu i po tona u putničkome prometu.Zrakoplovna industrija u proteklih je pola stoljeća smanjila potrošnju goriva i CO2 emisije za više od 80 % a buku za 75 %. Zamislimo samo kakvu su štetu okolišu nanijeli prije tog razdoblja, prije 1970.

Na let iz Pariza za New-York Airbus A380 potroši gotovo 88 tona kerozina. Zrakoplovna industrija se hvali kako je riječ o prosječnoj potrošnji od samo tri litre po putniku na sto kilometara dok automobili potroše duplo, šest litara. 

Novi, veliki zrakoplovi mogu primiti i do 440 putnika a kapacitet goriva bliži  se brojci od 100 tona.Omrežjem nije lako pronaći njihovu potrošnju pri uzlijetanju, kad je ona ne samo najveća nego je i koncentrirana na periferijama velikih gradova. Procjene za velike zrakoplove su od 30 do 50 tona i to treba pomnožiti s desetinama uzleta dnevno. 

Usporedbom s automobilima želi se reći kako su zrakoplovi štedljiviji što nije točno upravo zbog strahovitog gomilanja ispušnih plinova u relativno malom zračnom prostoru pri uzlijetanju. Dodatno su jače onečišćenje zrakoplovi u višim slojevima atmosfere što je izravnija šteta za ozonski sloj nego od automobila.

No, glad za profitom je nezaustavljiva, stiže nam Overture, nasljednik Concorda, nov nadzvučni putnički zrakoplov brzine 1,7 Macha. Od San Francisca do Tokija od New Yorka do Londona od Los Angelesa do Sydneya letjet će upola kraće. Obećava se i da će Overture letjeti na skuplje gorivo ali s nula ugljika jer nadzvučni mlažnjaci koriste oko osam puta više goriva nego upola sporiji podzvučni zrakoplovi. Znači Pariz-New York nije 88 nego osam puta 88 tona spaljenog goriva!O česticama čađe ili o razini buke, malo se govori.A tu su zatim i vojni, privatni zrakoplovi i helikopteri te učestala lansiranja svemirskih raketa sa satelitima (samo Musk s čak 10.000). Ne zaboravimo i ratove (Ukrajina). Sukob se sve opasnije širi Mediteranom uključujući i gigantske nosače zrakoplova. Zemlja kao da nam i nije jedina.

Javor Novak