Javor Novak: Pomorsko dobro i preporuka HAZU
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 18 Travanj 2023 13:00
Riječ je o svjetski raritetnom pomorskom dobru kao najvećem i najvrjednijem prirodnom bogatstvu Republike Hrvatske. Pripada nam velik akvatorij hrvatskog Jadrana od 31.067 km2 u kojem stoji krasan arhipelag sa 718 otoka i otočića. Ukupno, riječ je o 1.185 otoka, otočića, hridi i grebena.
Razina bistrine mora raste od sjevera gdje je 20 m do juga gdje iznosi do 56 m. Prozirnost Jadrana veća je na otvorenom moru nego uz obalu. Čak i na dubini od 240 metara, na hrvatskoj strani Jadrana, moguća je fotosinteza što je pokazatelj značajne bistrine mora. Taj se izniman morski vrt, mjeren najkraćom spojnicom, proteže do samo 526 km (284 Nm) ali hrvatska je obala čak i više od jedanaest puta duža: 5.835 km. Kopnena je crta 1.777 km, a otočna 4.058 (ili 70%). Te nam dužine odaju široku perspektivu pogodnosti: gospodarskih, vojnih, ribolovnih i turističkih, uz brojna otkrića: arheološka, ronilačka te uz razna krstarenja koja su bogat višekratnik navedene dužine, one kraće od 290 milja.
Svjetski poznata dalmatinska obala raspolaže razvedenošću kakvu u Europi nadmašuje jedino Grčka. U cijelome pak svijetu hrvatska je obala po razvedenosti na vrlo visokom mjestu nakon Polinezije, Grčke i SE Azije. No, brojna od tih odredišta Hrvatska nadmašuje po plovidbenoj dostupnosti i po raznolikosti flore.
U tom kontekstu svijesti o blagu, pogledajmo što preporučuje Znanstveno vijeće za turizam i prostor HAZU. Izbavitelj na te preporuke ne reagira, a oporbi odgovara kako ona svojim prigovorima na Zakon o pomorskom dobru obmanjuje javnost. On i njegov ministar Butković govore kako će ovim Zakonom biti omogućena još bolja zaštita hrvatskog pomorskog dobra. Baš kao da je dosadašnja zaštita istog bila djelotvorna. Ako jest, čemu onda novi nacrt Zakona? Njime će biti onemogućena i nezakonita gradnja, neuvjerljivo se hvali vlast.
U zaključku Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU, koji potpisuje akademik Nikola Bašić kao predsjednik, stoji:
S velikom zabrinutošću primjećujemo da je Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama u mnogim definicijama teorijski i strukturalno nekoherentan te pravno nedorađen, a u nekom dijelovima i sam sebi suprotstavljen, te da je već u glavi I. članku 3. Nacrta prijedloga Zakona koji je ušao u javnu raspravu, pojam pomorskog dobra određen suprotno imanentnom karakteru općeg dobra. Zato javno apeliramo da se taj Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama vrati na ponovno savjetovanje tek nakon što se uskladi s Ustavom Republike Hrvatske, europskom Direktivom o dodjeli ugovora o koncesijama iz 2014. godine i drugim komplementarnim zakonskim aktima, a osobito s Uredbom o zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (ZOP), NN 128/2004-2291.
Ukupna preporuka HAZU-a, iz prosinca 2022. o pomorskom dobru kao najvrjednijem prirodnom bogatstvu RH, u najgrubljem se odnosi:
a) na dvostruko predugačak i time štetan rok izdavanja koncesija, kao i na potrebu uspostave nacionalnog standarda definiranja duljine izdanih koncesija temeljem relevantnog izračuna duljine povrata ulaganja a prije planskih i stvarnih ulazaka u pomorsko dobro i prostor uz njega,
b) na propisivanje na nacionalnoj razini sadržaja i ujednačavanje metodologije prije i poslije izdavanja turističkih koncesija s naglaskom na ukupne učinke korištenja koncesioniranog pomorskog dobra što sve treba upućivati jedinicama lokalne samouprave,
c) na koncesijske učinke prije i poslije dodijeljenih koncesija koji trebaju biti poznati javnosti i javno nadzirani, a ne povjerljivi,
d) na isključivanje pomorskog dobra s obilježjima nedirnute prirode iz zona gospodarske gradnje,
e) na zabranu gradnje bez prostornoplanskih dokumenata i zakonski utvrđenih postupaka,
f) na isključivanje zabrane javnog pristupa koncesijama na pomorskom dobru,
g) na komunalne povlastice za vezove domaćeg stanovništva,
h) na ujednačavanje koncesijskih uvjeta između javnog pomorskog dobra i privatnog zaobalja,
i) na izravno, kartografski i u Informacijskom sustavu (ISPU) povezivanje sustava prostornog uređenja s dodjelom koncesija u turizmu,
j) na potrebu povezivanja cjeline metapodataka sustava prostornog uređenja s javno dostupnim podatcima Registra Ministarstva financija, s Ministarstvom turizma te Ministarstvom mora,
k) na obvezu Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine RH da pri turističkoj promjeni objekata i zona u državnom vlasništvu uključi u odlučivanje nadležne urbanističke službe jedinica lokalne samouprave, i
l) na potrebu uvođenja vlasničkog ili lokacijskog načela u turističkim mjestima kojim se uvodi metodološki i sadržajno ujednačen, javno dostupan nacionalni administrativni sustav praćenja planiranja i učinaka turističkih koncesija na pomorskom dobru duljih od 5 godina.
Pomorsko dobro i Deklaracija AAUZ Hrvatske
Na istome tragu travnja 2023. Akademija arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske donijela je Deklaraciju o hrvatskom prostoru i naglasila:
Hrvatski geografski, prirodni i kulturni prostor, nakon ljudi, najvrednije je nacionalno blago. Unatoč toj općoj spoznaji, hrvatski prostor dramatično se pustoši i obezvređuje uz neshvatljivu nebrigu svih struktura trodiobne vlasti, nehaj i nemoć struke i odsutnost osviještene javnosti.
Stanje u hrvatskom prostoru odraz je stanja u hrvatskom društvu. (…) Hrvatski prostor trenutačnom potrošačkom ovisnošću ne smijemo učiniti neobnovljivim, trajno izgubljenim bogatstvom, otužnim ambijentom demografske i socijalne pustoši. Stoga je nužno i hitno Ustavom zaštititi hrvatski prostor (…) naš nacionalni habitat kako ne bi bio izgubljen za buduće naraštaje.
Hrvatski prostor treba štititi reanimacijom važećih strateških dokumenata i pozitivnih zakona (ApolitikA, Zaštićeni obalni pojas / ZOP…) koji se iz neshvatljivih razloga ignoriraju i ne provode. Za svaki čin bespravne gradnje u Zakon vratiti prijašnju, a potom ukinutu, kvalifikaciju kaznenoga djela.
Hrvatskim prostorom promišljeno gospodariti, skrbeći o pomorskom, vodnom i poljoprivrednom javnom dobru, kako se nikako i nikada ne bi ugrozila opstojnost i geostrateška sigurnost Republike Hrvatske. (…) već je danas, na konačnoj i ograničenoj Zemlji, nedirnut i neoskvrnut prostor ona najveća vrijednost.
Kreativnost, interdisciplinarnost, znanstvena utemeljenost i autentičnost odgovornog arhitektonskog djelovanja bit će moguća tek kada kultura prostora postane sveprisutno gradivo u cijelom rasponu obrazovnog sustava.
Akademija arhitektonske umjetnosti i znanosti, kao hrvatsko udruženje arhitekata, umjetnika i znanstvenika, poziva hrvatske političke strukture, hrvatsku arhitektonsku i urbanističku znanost i struku te sve druge znanstvene i stručne snage koje dotiču prostor, sve medije, a posebno osviještenu hrvatsku javnost, da pitanje opstojnosti hrvatskoga prostora iznesu u središte političkog, znanstvenog, kulturnog, gospodarskog i sveukupnog društvenoga interesa.
(…) posljednji je trenutak za nacionalni konsenzus o tome kako je prostor, uz narod i suverenu vlast, treći oslonac državne stabilnosti i opstojnosti. Bez dugoročno održivoga prostora nema ni opstanka hrvatske države.
PS:
Ove elemente suvislog, moguće jednog budućeg novog Zakona o pomorskom dobru a na koje skreću pozornost stručnjaci, vrijedilo je skicirati i istaknuti. No na sve to Vlada RH nije mislila nego je to, do sada, bahato ignorirala. I to unatoč bučnim osudama nacrta Zakona od strane saborske oporbe ali i navedenim znanstvenim apelima dvaju hrvatskih akademija. Baš kao da su srditi što im se netko „sa strane“ uopće miješa u „njihovo“. Ta zaslijepljenost nedopustive egocentričnosti uz neznanje ne će samo steći kvalifikaciju nametanja već će umjesto rješenja za posljedicu imati nerede i prosvjede uzduž hrvatske obale.
Tzv. HDZ, kako s nacrtom Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira tako i s hrvatskim pomorskim dobrom, gluho i nemilosrdno nastavlja proceduru u Hrvatskome Saboru. Gura u postupak nacrt jednog toli strateškog zakona, tako nedorečenog, javno neraspravljenog i pogrješnog. Zle namjere o pomorskom dobru.
Javor Novak
