Revizionist Ivo Goldstein i Kalmi Baruh protiv jasenovačkog tepih-bombardiranja
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 07 Lipanj 2020 16:07
U nedjelju 31. svibnja 2020. godine bila je 75. obljetnica smrti Kalmija Baruha, pionira jugoslovenske hispanistike i sefardistike te međunarodno priznatog znanstvenika iz područja židovsko-španjolskog jezika, ali i lažne jasenovačke žrtve.
No krenimo redom. Kao što je već opisivano, povjesničar Ivo Goldstein je uredništvom javno dostupne elektroničke inačice Židovskog biografskog leksikona nehotice postao revizionist budući da se u njemu nalaze mnogi podaci koji su u suprotnosti s onima koje navodi mrežni jasenovački popis Javne ustanove spomen-područje (JUSP) Jasenovac. Revizionist Ivo je 2018. godine dovršio nekakvu knjigu o Jasenovcu od devetstotinjak stranica, naglasio je i važnost pojedinačnih sudbina i dodao kako se zato „posebno posvetio baš tim, pojedinačnim sudbinama“. Tako je i tema ovog članka sudbina jednog čovjeka koja dodatno pokazuje apsurd mrežnog jasenovačkog popisa.
Na mrežnom jasenovačkom popisu se između ostalih navodi i da je Kalmi Baruch rođen ocu Salamonu u Sarajevu 1896. godine ubijen od ustaša u Jasenovcu 1942. godine i kao jedini izvor podataka za ovo navodno stradanje se navodi komunistički popis žrtava iz 1964. godine pri čemu se još dodatno navodi da je tamo prezime navedeno kao Baruh, a ne Baruch. Međutim, Kalmi Baruch nije bio bilo tko i zato je ova tvrdnja o njegovu ubojstvu u Jasenovcu (ne)obična laž. Zbog određenih tehničkih razloga bilo je nešto jednostavnije automatski pronaći spomen na Kalmija Baruha u Židovskom biografskom leksikonu nego negdje drugdje tako da hvala revizionistu Ivi na tome. Umjesto da ga se prepričava, evo cijeli tekst o Kalmiju Baruhu iz Židovskog biografskog leksikona:
Baruh, Kalmi, filolog (Višegrad, BiH, 24. XII. 1896 – logor Bergen-Belsen, 1945). Sin trgovca Isaka i Flore. Stručnjak za židovsko-španjolski jezik i književnost i sefardsku folklornu književnost. Pripadao je drugom naraštaju bosansko-hercegovačkih sefardskih intelektualaca, koji se školovao na eur. sveučilištima. Maturirao u Sarajevu 1916, za I. svj. rata mobiliziran u austroug. vojsku te dvije godine proveo u rus. zarobljeništvu. Ujesen 1918. kao izvanredni student upisao je francusku i tal. književnost i jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, potom studirao u Parizu i Beču, gdje je 1923. doktorirao disertacijom o bos. židovsko-španjolskom jeziku. Kao srednjoškolski profesor radio u Sarajevu, ali bio u stalnom kontaktu sa sefardima u Zagrebu, a posebice sa svojim profesorom Petrom Skokom, kojeg je opskrbljivao teško dostupnom literaturom o židovsko-španjolskom idiomu. Bio jedan od prvih sefardskih intelektualaca, koji je zagovarao snažnije uključivanje Sefarda u BiH i općenito u cionistički pokret. Po uspostavi NDH deportiran je iz Sarajeva te stradao u logoru Bergen-Belsenu. Njegovi tekstovi objedinjeni su u knjizi Selected Works on Sephardic and Other Jewish Topics (Beer Ševa 2007).
Na prvi pogled se čini da se podudaraju samo ime, prezime i godina rođenja, no kako je to često slučaj, ostali podaci poput mjesta rođenja o imena oca znaju varirati od izvora do izvora pa i ovdje ima smisla istraživati dalje. Budući da je očito bio poznat, o Kalmiju Baruhu ili Baruchu, ovisno o načinu pisanja, na Wikipediji postoji članak na sedam različitih jezika. U svakom od njih se kao mjesto rođenja navodi Sarajevo, ali se istovremeno spominje da je osnovnu školu pohađao u Višegradu što objašnjava zašto bi u leksikonu Višegrad očito pogrešno mogao biti naveden kao mjesto rođenja. Svi spomenuti članci također navode da je rođen 1896. godine, pri čemu sam datum varira pa se tako spominju i 25. i 26. prosinca. Mrežna usluga Google Arts & Culture također spominje 26. prosinca, u Židovskom biografskom leksikonu se spominje 24. prosinca, ali se na temelju tih sličnosti samo dodatno potvrđuje da se radi o istoj osobi. U leksikonu se dodatno spominje da je Kalmi Baruh stradao u njemačkom logoru Bergen-Belsen, a u člancima na Wikipediji je dodatno moguće saznati i da je to bilo 31. svibnja 1945. godine.
Strogo gledano može se znači reći da je preživio rat, a više informacija moguće je pronaći na mrežnim stranicama EL MUNDO SEFARAD gdje se navodi da je bio „bolestan od pjegavca“ te da su ga „[n]ašli (…) još živa ali tako iznemogla bolešću, patnjama i mučenjima da je za par dana izdahnuo“. Na kraju je „[nj]egovo mrtvo tijelo, sa truplima drugih nesretnika koji su istog dana izdahnuli, bačeno (…) na gomilu“. Za kraj preostaje još vidjeti zašto postoji razlika u očevu imenu koje leksikon navodi kao Isak, a mrežni jasenovački popis kao Salamon. U digitalnom arhivu Yad Vashema postoji stranica osobnog svjedočanstva o Kalmiju Baruchu koja navodi da je rođen u Sarajevu, otac i majka su mu bili Salamon i Flora i da je s 47 godina stradao u logoru Bergen-Belsen, a autor svjedočanstva je nećak Yaakov Baruch/Barukh. Kalmi Baruh je u vrijeme smrti imao 48 godina pa se može zaključiti da se radi o istoj osobi, a s podacima iz leksikona i ostalih izvora se podudara i činjenica o stradanju u logoru Bergen-Belsen. Dodatno, kao majčino ime se isto kao i u leksikonu navodi Flora pa se može zaključiti da je osim mjesta i datuma rođenja leksikon pogriješio i ime oca koje je u ovom slučaju jednako onome navedenom u mrežnom jasenovačkom popisu. Znači slobodno se može reći da je Kalmi Baruh još jedna od poznatih lažnih jasenovačkih žrtava koja je otkrivena zahvaljujući leksikonu revizionista Ive usprkos mnogim krivim podacima koji se tamo navode.
Kalmi Baruh naravno nije prva poznata lažna jasenovačka žrtva, već su prije navođeni mnogi drugi primjeri, a nije ni zadnja koju je moguće otkriti na temelju leksikona revizionista Ive kao što će biti prikazano u budućim člancima. Što se dodatno tiče Kalmija Baruha, o njemu se prije dvije godine dosta govorilo u susjednoj Bosni i Hercegovini. Tako je u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine od 12. travnja do 12. svibnja 2018. godine u suradnji s počasnim konzulom BiH u Izraelu Aleksandrom Nikolićem bila organizirana izložba autorice Tamare Sarajlić-Slavnić posvećena Kalmiju Baruhu pod nazivom „Prošlo i sadašnje – tragovi i ogledala“ ili „Kalmi Baruh: pisac, narod, jezik i grad“ uz poruku „Vratite s nama Kalmija Baruha u Sarajevo, grad kojem je uvijek pripadao!“. U sklopu izložbe bilo je i predavanje dr. Na’ame Shik s Yad Vashem’s International School for Holocaust Studies o suvremenoj metodologija o podučavanju o holokaustu s posebnim osvrtom na zemlje tzv. Balkana i razliku između svjedočanstava i autobiografije preživjelih po oslobođenju i u kasnijim desetljećima. Uz sve to Kalmi Baruh je nedavno bio i tema emisije „Književnost BiH: Kalmi Baruh“ na prvom programu BHT-a. Zanimljivosti radi može se spomenuti i da su cionist Kalmi Baruh te mason Ivo Andrić bili prijatelji.
Znači Kalmi Baruh je jedno dulje vrijeme u susjednoj državi slobodno govoreći bio hit, a istovremeno ga u Hrvatskoj zlorabe za povećavanje broja žrtava mrežnog jasenovačkog popisa i to na temelju nekakvih komunističkih podataka za koje je u mnogo navrata pokazano da su krajnje upitne kvalitete, a i na ovdje opisanom konkretnom primjeru je opet pokazano da sadrži laži. Da cijela stvar bude gora, to je sve financirano od strane navodno hrvatskog Ministarstva kulture. Znači li to da je laž neka nova vrsta kulture ili se radi o nekoj eksperimentalnoj kulturi? A možda se i dalje samo radi o financiranju jedne protuhrvatske masovne prevare i to hrvatskim novcem.
Na temelju ovog i nekoliko tisuća prethodno opisanih primjera moglo bi se reći da se pri sastavljanju mrežnog jasenovačkog popisa išlo principom tepih-bombardiranja gdje se popisalo koga god se moglo pa ako prođe, prođe. Ako se tako radilo čak i s poznatim osobama, može se samo zamisliti što se sve radilo s nepoznatim osobama za koje je teže pronaći izvore podataka. Što bi primjerice bilo da je Kalmi Baruh bio nepoznat? Ostalo bi i dalje na mrežnom jasenovačkom popisu kao teško dokaziva laž. I što bi bilo da revizionist Ivo nije pomogao u otkrivanju ovoga? Možda bi trebalo dulje vremena da se otkrije zloporabu Kalmija Baruha. Za kraj se može reći da što god vezano za prevaru u smislu popisivanja nekome može pasti na pamet, nešto takvo je vjerojatno već napravljeno na mrežnom jasenovačkom popisu.
Izvor: narod.hr/Hrvatski tjednik
M. Koić i Nikola Banić
