Kod jame Jazovke spomen-pohod za žrtve jugoslavenskog komunističkog režima
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 23 Lipanj 2020 13:09
Kod jame Jazovka u Sošicama u ponedjeljak je u organizaciji udruge Hrvatski obredni zdrug održan 30. spomen-pohod s misom za žrtve koje je ‘likvidirao jugoslavenski komunizam’, pročitan je proglas pohoda, a svetu misu služio je varaždinski biskup u miru Mrzljak.
Organizatori su u proglasu zatražili od hrvatskih vlasti da “dostojno obilježe hrvatske žrtve s Bleiburga, Macelja,Tezna, Dakse, Jazovke i drugih stratišta“, a od hrvatskih birača da na predstojećim parlamentarnim izborima ‘provedu izbornu lustraciju i ne daju glas onima koji su bili dio jugoslavenskog komunističkog poretka’.
Varaždinski biskup u miru Josip Mrzljak, u nazočnosti više stotina hodočasnika, u propovijedi je pozvao hrvatska istražna i sudska tijela da istraže i kazne ove likvidacije zarobljenika, jer su to zločini koji nikada ne zastarijevaju
„Još su biskupi s kardinalom Franjom Kuharićem prije 25 godina pisali vlastima pismo o tome da krvnici ovih jama imaju ime i prezime; no krivi su i naredbodavci, ideolozi, tvorci sustava koji je unaprijed planirao krvavi obračun s neistomišljenicima, bez zakonite obrane“, rekao je Mrzljak. Dodao je da „svaki čovjek na kugli zemaljskoj ima pravo da mu zemni ostaci budu položeni u grob“.
Zato Hrvatska biskupska konferencija, podsjetio je biskup Mrzljak, za ovogodišnje parlamentarne izbore ističe i važnost da se zna kako “kandidat gleda na zločine svih ideologija, u Drugom i nakon Drugog svjetskog rata; osuđuje li sve oblike totalitarizma, rasne, vjerske i druge netrpeljivosti“.
HBK ističe i kako je „bitno da u svom programu (kandidati) promiču traženje cjelovite i pune istine o događajima iz prošlosti za uspostavu kulture dijaloga, nacionalnog pomirenja i zajedništva“.
Batelja: OZNA naredila partizanima da ‘brat ubija brata’ i posijala višegenaracijsko sjeme zla
Dr. Juraj Batelja, čitajući s oltara svjedočanstva iz svoje knjige „Žrtve obavijene šutnjom“, rekao je da je OZNA (komunistička tajna policija) naredila partizanima „da Slovenac ubija Slovenca, Hrvat Hrvata, Srbin Srbina. Tako je naredbom da ‘brat ubija brata’, sunarodnjak sunarodnjaka partija posijala višegenaracijsko sjeme zla, s ciljem da se odgodi zajedništvo u otporu protiv komunističke diktature“, zaključio je Batelja.
Na početku spomen programa voditelj Frano Ćirko pozdravio je rimokatoličko i grkokatoličko svećenstvo. Dodao je kako Spomen-pohod “uzvisuju i izaslanik muftije, imam Medžlisa Islamske zajednice Karlovac Admir Muhić, te arhiepiskop Hrvatske pravoslavne crkve (HPC) Aleksandar”. Inače, vjerska zajednica HPC još nije formalno priznata.
Imam Muhić rekao je da je cilj spomen pohoda „da se ne zaborave ove žrtve, ubijeni nevini ljudi iz zagrebačkih bolnica, bolesnici i časne sestre, te civili i to bez suđenja“.
„Ne možemo o tome šutjeti jer šutnja počesto znači i odobravanje, a mi to osuđujemo, a njihovim će zlodjelima na dan suđenja svjedočiti i ovo kamenje šume Jazovke“, rekao je.
Prenijevši pozdrave muftije Islamske zajednice Aziza Hasanovića, imam Muhić rekao je da je Islamska zajednica u Hrvatskoj uvijek uz Katoličku crkvu, na svakom mjestu, te se spomenuo i hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
„Mnogi su hrvatski branitelji položili život da bih ja danas mogao s ponosom hoditi Hrvatskom, i izvan Hrvatske, jer sam ponosan hrvatski državljanin i ponosa musliman“, rekao je Muhić. Održao je molitvu zazvavši Boga da “nam svima osnaži volju za mir i toleranciju, te da nam domovina bude sigurna i slobodna za sve plemenite ljude koji u njoj žive“.
Predsjednik središnjice udruge Hrvatski domobran Ivan Vukelić rekao je da 30 godina “hodočaste žrtvama Jazovke, koje su stradale samo zato što su bile Hrvati i što su željeli neovisnu Hrvatsku, slobodnu od jugokomunističke čizme i srpske hegemonije“.
Među okupljenima bili su i Zdravka Bušić, Davor Ivo Stier, Zlatan Hasanbegović, te generali Ante Prkačin i Željko Sačić, koje su s pozornice pozdravili organizatori.
Jama Jazovka na Žumberku poznata je kao mjesto masovnog ubojstva Hrvata tijekom i nakon završetka 2. Svjetskog rata od strane partizana.
Jazovka je, prema navodima istraživača, duboka oko 40 metara, a između otvora i prvog sloja kostiju razmak je oko 30 metara.
Žrtve su bile uglavnom ranjenici, medicinsko osoblje i časne sestre koje su pripadnici Jugoslavenske armije prisilno odveli uglavnom iz zagrebačkih bolnica Sv. Duh i Vinogradska bolnica nakon završetka Drugog svjetskog rata 1945. Protiv zločinaca nikada nije proveden sudski postupak.
Za tri časne sestre s. Liphardu Horvat, s. Konstantinu Mesar i Geraldu Jakob, njegovateljice u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, koje su bačene u jamu, pokrenut je postupak proglašenja blaženima unutar Katoličke Crkve.