Zadnji komentari

Promjena na mrežnom jasenovačkom popisu od 7. listopada 2021. godine

Pin It

Dana 7. listopada 2021. godine došlo je do nove promjene podataka na mrežnom popisu Javne ustanove Spomen-područje (JUSP) Jasenovac. To je u zadnjih pet godina jubilarna 40 arhivirana promjena podataka na jasenovačkom popisu. Ova promjena bi se ukratko mogla opisati pjesmom Po lojtrici gor i dol. Jedan lažnjak je maknut s popisa i odmah je na popis stavljen novi lažnjak.

Salih Resulović je maknut s popisa, a na popisu se pojavio Branko Gajanović.

Kod troje su mijenjani neki podatci, a kod još sedmero su kao novi izvori dodane izjave nepoznatog autorstva. Ukupni broj žrtava na mrežnom jasenovačkom popisu ostao je isti kao i prije 83.807. Bez budnog PATROL-a ovakve promjene nakon kojih broj navodnih žrtava ostaje isti prošle bi neprimjetno ispod radara. Inače, nakon 6 godina ovo je prva promjena podataka u zadnjem kvartalu kalendarske godine. Ovo je bila druga promjena podataka u ovoj kalendarskoj godini, a kako su godišnje najčešće tri, ekipa iz jasenovačke močvare bi se morala malo više potruditi i opravdati svoje postojanje. Neka požure jer Neven i Prvoslav imaju nove padobrane, nosači „pancir-ćebeta“ su uvijek spremni, a parcela za desant je već kupljena.

Kao po lojtrici

Evo rezultata nešto detaljnije analize predmetne promjene podatka na mrežnom jasenovačkom popisu. Počnimo s novim, a stvarno starim znancem s jasenovačkog popisa. Prema nekakvoj izjavi (IZ=4-49/21) Branko Gajanović (1911., Vilusi, Mile) je stradao 1944. godine u Staroj Gradiški. Na mrežnom jasenovačkom popisu se nalazi i Mirko Gajanović (1914.*, Vilusi, Mile) također stradao u Staroj Gradiški 1944. godine. Kod njega je kao izvor dodana ista izjava kao i kod Branka Gajanovića.

Međutim, taj Mirko je prije prema podatcima iz napomena bio Branko (1911., Vilusi, Mile), a ime mu je promijenjeno na temelju jedne prethodne izjave. Ukratko, Branko je na temelju jedne izjave postao Mirko, a onda se na temelju druge izjave ponovo pojavio Branko, ali je na temelju te iste izjave na popisu ostao i Mirko. Tako se u dva poteza lažografom od jedne mogu kreirati dvije lažne žrtve. To je privremena „win-win“ situacija za apologete jasenovačkog mita.

S popisa je izbrisan Salih Resulović (1926., Zvornik, Nazif). Jedini izvor podataka je knjiga povijesno netočnog naslova Bošnjaci u jasenovačkom logoru. Naslov je povijesno netočan jer su se bosansko-hercegovački muslimani prozvali Bošnjacima-muslimanima, a kasnije samo Bošnjacima tek od 1990-ih. Uglavnom, nakon brisanja Saliha na popisu su još uvijek dvojica Resulovića Abdulah i Nijaz kojima se otac također zove Nazif. Abdulah ili kako u izvorima piše Avdo je po izvornim podatcima iz jugokomunističkog popisa žrtava rata (SZSJ64) Srbin iz Sarajeva.

U napomenama mrežnog jasenovačkog popisa su kod njega navedene čak tri različite godine smrti i dvije godine rođenja. Znači uglavnom se radi o nagađanjima ili manipulacijama. Uvidom u digitalnu inačicu jugokomunističkog popisa žrtava rata (L64) postaje jasno zašto je Abdulah/Avdo u starijim inačicama bio Srbin i zašto se u četiri izvora podataka Abdulaha naziva Avdo. Naime u L64 se nalazi Abdulah Resulović (1924., Sarajevo, Nazif), pravoslavni Srbin ubijen u Jasenovcu 15. rujna 1944. godine. Međutim, u L64 se nalazi i Avdo Resulović (1924., Sarajevo, Nazif), Musliman koji je također ubijen u Jasenovcu, ali 15. lipnja 1943. godine. Kako je ovdje jasno da se jedan prikazuje kao dvojica tako su ih radi očuvanja bar jednog na popisu kreatori mrežnog jasenovačkog popisa spojili u jednog. Ova umnažanja žrtava su namjerna jer je isti slučaj i kod Nijaza Resulovića. On se u L64 također pojavljuje kao dvojica.

Jednom je Musliman iz Sarajeva koji je poginuo kao pripadnik komunističke paramilicije, tzv. partizana sredinom srpnja 1943. na planini Romaniji, a u drugom slučaju je Srbin iz Odžaka koji je živio u Sarajevu, a također je poginuo kao komunistički gerilac sredinom listopada 1943. godine u Rudom. Znači u obje inačice nije stradao u Jasenovcu ili Staroj Gradiški. Inače na mrežnom jasenovačkom popisu jedini izvor podataka za Nijaza Resulovića je već spomenuta knjiga Bošnjaci u jasenovačkom logoru. Izgledno se radi o vrlo nepouzdanom izvoru podataka, a tu knjigu su brisanjem s popisa Saliha Resulovića indirektno kao nepouzdanu označili i djelatnici JUSP-a Jasenovac.

Upitnici i izjave

U predmetnim promjenama kod Mare Lasan je ime promijenjeno u Marija, a kod nje i kod Mije Lasana dodana je ista izjava novi izvor podataka. U digitalnoj inačici jugokomunističkog popisa žrtava rata (L64) nalazi se osmero Lasana, ali niti jedna Marija, Mara ili Mijo. Nitko od tih osmero Lasana iz L64 nije stradao u Jasenovcu ili Staroj Gradiški. Mara/Marija i Mijo Lasan se kao jasenovačke žrtve pojavljuju tek u jugokomunističkom projektu Dotršćina iz 1980-ih. U dokumentima projekta „Dotršćina“ kao izvor podataka za Maru i Miju Lasana se navode Upitnici i kartoteka.

Upitnici su samo drugo ime za izjave. Upitnike kao izvore koriste i u JUSP-u Jasenovac (UP-), ali u zadnje vrijeme uglavnom se za povećanje popisa služe izjavama. Izjava je kao izvor dodana i kod Slavice Vulinec rođene 1911. u Novom Čiču, a stradale 1943. godine. Međutim, ona se prema napomenama zove Slava Vukinac rođena 1902. godine u Lamiću, a stradala je 1944. godine. To su dvije potpuno različite žene. Da se radi o ozbiljnoj ustanovi, djelatnici JUSP-a Jasenovac koji žive na državnom proračunu morali bi provjeriti takve podatke i ne bi žonglirali izjavama koje se produciraju osam desetljeća nakon rata.

Hrvatice iz Konavala ubijene u Jasenovcu nakon rata

Kod Đure Perovića iz sela Dubravke u Konavlima ima nekoliko različitih podataka o godini rođenja, ali to je nebitno kad u napomenama piše da je „umro na putu iz logora“. To znači da nije ubijen u logoru Jasenovac. Primjerice, na mrežnom jasenovačkom popisu kod Vlaha Perovića, također iz Dubravke u Konavlima, u napomenama se navodi „umro u Derventi nakon izlaska iz logora (…)“. Znači ako netko umre nakon puštanja iz Jasenovca, i dalje ga se lažno navodi kao jasenovačku žrtvu.

Čitaju li djelatnici JUSP-a Jasenovac uopće ono što piše u njihovom popisu? Kod Đurinih kćeri Pave i Stane Perović iz Konavala je kao izvor dodana ista izjava (IZ=4-52/21) kao i kod Đure. To je već treća izjava kojom se kod Pave i Stane mijenjaju podatci. Međutim, to ne mijenja činjenicu da su prema digitalnoj inačici jugokomunističkog popisa žrtava rata (L64) Pava i Stana Perović stradale u Jasenovcu 9. svibnja 1945. godine. Znači, nisu ih mogli ubiti ustaše, već jugokomunistički egzekutori i to oni koje je J. B. Tito doveo u Jasenovac iz Srbije. Podatci su mijenjani i kod Nike Pušić (1896.*/1886., Dunave, Pavo), još jedne Hrvatice iz Konavala prema popisu stradale u Jasenovcu 1945. godine. Na popisu se koincidentno nalazi još jedna Nike Pušić (1888.*/1893.) iz istog sela, također ubijena u Jasenovcu 1945. godine.

Glavna razlika u odnosu na imenjakinju je očevo ime Luka. To je jedna dvojba, ali glavni problem kod podataka o Hrvaticama iz Konavala navodno ubijenih od ustaša u Jasenovcu se kao i u slučaju prije spomenutih sestara Perović može vidjeti u digitalnoj inačici jugokomunističkog popisa žrtava rata (L64). U rubrici „ggsm“ s nadnevcima smrti kod svih Pušića iz Konavala navodi se da su ubijeni 9. svibnja 1945. godine u Jasenovcu.

To znači da su i ove Hrvatice iz Konavala ubijene u vrijeme kad su u logoru već bile Brozove postrojbe iz Srbije. Ukratko, ako su Luce, Nike (Pavina), Nike (Lukina) i Stane Pušić stvarno stradale u Jasenovcu to znači da su žrtve jugokomunista, a ne ustaša. To su imena koja djelatnici JUSP-a Jasenovac mogu staviti na njihov budući uradak „Poimenični popis žrtava poslijeratnog komunističkog logora Jasenovac“.

———————-

* Dr. sc. Nikola Banić i dr. sc. Mladen Koić dvojica su široj hrvatskoj javnosti manje poznatih istraživača, inženjera računalstva, koji već dulje vrijeme upozoravaju na manjkavost, apsurdnost i manipulacije jasenovačkim popisom. Na Narod.hr redovito od 2015. objavljujemo analize Nikole Banića i M. Koića o nelogičnostima na mrežnom jasenovačkom popisu. Koristeći računalne programe usporedili su i službeni popis stradalih Memorijalnog centra JUSP Jasenovac s takvim popisima drugih logora te su otkrili da se osobe koje se vode kao stradali u Jasenovcu nalaze na popisu stradalih u logorima Auschwitz, Buchenwald i Dachau.

Izvor: narod.hr/Hrvatskitjednik