Kalvarija u Podravini: Partizansko-boljševički masakri nad Hrvatima Slatine
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 27 Travanj 2023 18:01
Ovaj žalostan broj jasno govori koliko je Hrvatska dala žrtava, ako je samo mala Slatina pronašla do sada 1.321 hrvatsku žrtvu. U svim tim zbivanjima najžalosnije je to što su mnogi pali od ‘bratske’ ruke ili njihove pomoći. Slično kao i u Domovinskom ratu, i u slatinskom kraju, ali posvuda od Vukovara preko Banovine i Like, sve do Dalmacije.
Slatinski Hrvati, na cijelom svom području, prolazili su dugogodišnju kalvariju u obje Jugoslavije. I umjesto da ta međunacionalna pomiješanost bude bogatstvo toga kraja, ona je bila prokletstvo i nesreća za hrvatski narod. Širenjem velikosrpske ideje i politikom posrbljivanja hrvatskih krajeva od strane četnika u prvoj Jugoslaviji, a komunista u drugoj Jugoslaviji, Hrvati su se sve vrijeme zajedničkog života morali osjećati kao građani drugog reda, piše komunistickizlocini.net
Prirodno je da je takvo stanje izazivalo nezadovoljstvo u hrvatskom narodu.
To nezadovoljstvo bilo je pojačano i stoga što Hrvatima nije bilo dostupno niti jedno iole značajnije mjesto u vlasti i državnoj upravi. Pojedinci su uspjeli pokupiti neke mrvice s velikosrpskog stola, ali su se prije toga morali odreći svojeg hrvatstva, deklarirati se i djelovati kao Jugoslaveni. Posljedica toga bio je odlazak iz Slatine većeg dijela intelektualaca Hrvata koji se nisu slagali s takvim stanjem.
Slatina – pritisak velikosrpskih i jugoslavenskih ideja na domoljubne Hrvate
To je imalo dalekosežne posljedice za razvoj ovoga kraja. Na mjesta koja su trebali zauzeti Hrvati, dolazili su Srbi iz Srbije, Like i drugih krajeva bivše Jugoslavije, koji su zauzimali sve važnije položaje u društvu. Tako su Srbi, i posredno i neposredno, odlučivali o sudbini ljudi ovoga kraja.
Uza sve to što hrvatski narod nije imao veći broj svojih narodnih vođa, njihova nacionalna svijest nije zamrla, već je kao posljedica terora sve više jačala. Kada su četnici prišli partizanima, jedan manji dio Hrvata, uglavnom komunista, prešao je na stranu komunista.
Kolike je žrtve mala Slatina dala najbolje govore sljedeći podaci i imena ubijenih po segmentima:
– na “Krvavi slatinski Uskrs” poginulo je ili ubijeno……………….. 396 osoba
Tekst se nastavlja ispod oglasa
– ubijeni na razne načine bez suda u tijeku rata i poslije ……… 286 osoba
– poginuli u borbi na raznim bojištima u tijeku rata……………….. 275 osoba
– na “Križnom putu” u kolonama smrti 1945. godine nestalo….. 373 osobe
– što samo za malu Slatinu iznosi ubijenih i nestalih ………….. 1.321 osoba.
Neka ovaj popis ubijenih posluži kao dokaz naprijed navedenih tvrdnji njihovim rođacima ili potomcima da saznaju nešto više o svojim pokojnim mučenicima koji su svoj život položili za Hrvatsku.
Nije se moglo doći do podataka o svim pokojnicima (vjerujemo da to nije konačan broj), jer su mnoge obitelji cijele istrijebljene. Međutim, i ovaj žalostan broj jasno govori koliko je Hrvatska dala žrtava, ako je samo mala Slatina pronašla do sada 1.321 hrvatsku žrtvu. U svim tim zbivanjima najžalosnije je to što su mnogi pali od bratske ruke ili njihove pomoći.
Noć – jedna od mnogih slatinskih ratnih noći. Da Ii je topla proljetna ili hladna zimska, to većina Slatinčana nije znala. Zatvoreni u svojim zamračenim stanovima, čekaju kada će proći svakodnevno ponavljanje provokacije i puškaranje po obrambenim položajima branitelja Slatine.
Pretpostavlja se da je tih dana Slatinu branilo oko 400 hrvatskih vojnika.
Mjesto je za sve vrijeme rata bilo izloženo stalnim napadima, do konca 1942. godine četnika, a poslije partizana.
Velik broj Srba-Slatinčana bili su jataci i pomagači te su za vrijeme cijelog rata obavješćivali četnike i partizane o stanju, tako da su odmetnici u brdima znali koliko se vojnika nalazi u mjestu. I kao po pravilu, kada je u mjestu bila mala posada, oni su napadali. Ako su uspjeli ući u mjesto i doći do istaknutijih Hrvata, odveli su ih ili ubili na licu mjesta, opljačkali što su mogli i povukli se u brda. Napadali su uvijek brojčano jačim snagama, koje su grupirali oko Slatine uoči napada.
Slatina: Napad uoči Uskrsa – jake partizanske snage
Međutim, napad koji je izvršen u noći između 4. i 5. travnja 1944. godine, razlikovao se od prethodnih.
Tog proljeća vojska NDH čistila je teren na Kalniku i Bilogori, bilo je i nešto lokalnih akcija u okolici Požege. Partizani, povlačeći se s tih terena na Papuku i Krndiji, grupirali su svoje snage oko Slatine s namjerom da likvidiraju što veći broj Hrvata.
Slatinu su napadale partizanske jedinice VI. korpusa. Napad su izvele jedinice XXVIII. divizije, a jedinice XII. divizije nalazile su se na osiguranju u zasjedama. XVIII. brigada osiguravala je liniju Dobrović-ušće dravskog kanala u Dravu, a Osječka brigada na liniji Voćin-potok-Humljani. Prema Virovitici i Daruvaru zasjedu su držale jedinice XVII. i XXI. brigade te Daruvarski i Bilogorski odred. U napadu su sudjelovale i jedinice Brodske brigade pojačane topničkim divizionom, konjičkim eskadronom i jednim bataljunom XXX. brigade.
Napad je počeo u večernjim satima, i to veoma žestoko. Pretpostavlja se da je u napadu sudjelovalo između 1000 i 1500 Titovih partizana, potpomognutih domaćim jatacima. Branitelji su se odupirali do 10 sati drugog dana, tj. 5. IV. Bilo je napada i protunapada, s naizmjeničnom srećom i velikim gubitcima na obje strane. Branitelji su se uspješno branili i ulazili u uspješne protunapade tako dugo dok im nije ponestalo stijeljiva. Najprije je pao bunker u vinogradima, a potom i bunker na “uljari” (sadašnja maloprodaja u Ul. B. Radić). Posada u bunkeru borila se hrabro, dok nisu izginuli. Iz toga bunkera spasila su se, navodno, samo dva branitelja, i to sada pokojni, Đuro Pereković, Slatina, i Stjepan Uršanić (Papač) iz Velike Hrastovice.
Ostali branitelji probijali su se prema Podravini, ali u nedostatku streljiva povlačenje je bilo neorganizirano, uglavnom bez borbe, a budući da je taj teren ravan, bez mnogo zaklona, XXI. brigada ubila je sve što se micalo. Bježali su civili i djeca, ali nitko nije bio pošteđen. U tom napadu zarobljavanja nije bilo.
Partiznski pokolji i lov na Hrvate – masakri, mučenja, prokazivanja…
Kada je Slatina zauzeta, počeo je pravi lov na vojnike i uglednije i imućnije Hrvate. Tijekom ta dva dana izvršen je pravi pokolj nad slatinskim Hrvatima. U tome su partizanima zdušno pomagali dojučerašnji susjedi Srbi prokazujući Hrvate, i zajedno s njima tražeći preživjele vojnike, koje su partizani masakrirali, a potom likvidirali. Uhićene su odvodili u zatvor (sadašnji Hrvatski dom i Poreznu upravu), gdje je bilo glavno mučilište.
Partizani se nisu zadovoljili samo ubijanjem Hrvata, nego su ih prije ubijanja masakrirali. U zgradi sadašnje Porezne uprave zidovi su bili cijeli poprskani krvlju, a na jednom zidu nađeno je čavlom pribijeno ljudsko srce. (Izjava žena koje su morale čistiti prostorije). Zato nikada nećemo znati koliko je Slatinčana poginulo u borbi, a koliko ih je ubijeno poslije.
Pomoć koja je dolazila iz pravca Miholjca i Našica probijala se prilično sporo, jer je vodila jake borbe s partizanskom zasjedom. Dana 5. IV. vođene su borbe za povrat Slatine, a 6. IV. osloboditelji su ušli u Slatinu.
Toga dana pronađeno je u Slatini 396 leševa.
Za 229 poznata su imena, njih je prepoznala njihova rodbina i sahranila ih u obiteljskim grobovima. Ostalih 167 izmasakriranih i do gola svučenih leševa, koje nitko nije znao, a to su bili vojnici iz Bosne i Srijema, Slatinčani su sahranili u tri zajedničke grobnice na ulazu u katoličko groblje.
Slatina: Partizani poslije rata prokopali i uništili grobove Hrvata
Prvih godina poslije završetka rata dolazili su prijateljski raspoloženi Slatinčani i rođaci koji su pretpostavili da su njihovi pokojnici tu sahranjeni, i kradom, obično noću, polagali cvijeće na mjesto gdje im je bio zajednički grob. Ali to nije dugo potrajalo. Boljševički vlastodršci odlučili su zatrti svaki trag njihova postojanja. Križevi su uništeni, grobni humci poravnati i prekopani. Danas se tamo nalaze neki drugi grobovi, tako da se ne vidi niti mjesto, a ne zna se ni za kosti tih naših mučenika. Da bi se bar djelomično ispravila nepravda učinjena tim našim žrtvama, na poticaj i zalaganje Društva “Hrvatski domobran” Slatina, na Slatinskom groblju podignut je 1993. godine, spomenik “Križ mučenik”, kao spomen na Krvavi slatinski Uskrs 1944. godine.
Kako bi svjedočanstva o Drugom svjetskom ratu na ovim prostorima ostavila neizbrisiv trag članovi slatinskog Ogranka napisali su nekoliko knjiga, „Slatina u vjetrovima povijesti“ Dragutina Pelikana, „Krvavi slatinski Uskrs“ Miroslava Gazde i „Spomenar hrvatskim žrtvama“ Mire Pelikan i Miroslava Gazde, koja je doživjela 1. i 2. izdanje.
POIMENIČNI POPIS ZA 229 ŽRTAVA ČIJA SU IMENA POZNATA A KOJE SU UBIJENE U TOM POKOLJU:
Prezime i ime, rođen
1. Anić Nikola 1921.
2. Anić Luka 1922.
3. Antolić August 1927.
4. Arambašić Dragutin 1899. partizani mu odsjekli glavu
5. Aruba Ivan 1917.
6. Babić Karo 1914.
7. Barišić Andrija 1921.
8. Bartolović Marko 1909.
9. Batričević Dane 1912. civil
10. Batričević Bosiljka 1922. civil
11. Batur Josip 1915.
12. Blašković Josip 1920.
13. Begovac Josip 1919.
14. Bekavac Matej 1914.
15. Bekčević Božo 1922.
16. Benčina Martin 1916.
17. Bilić Tomo 1908.
18. Biškupović Marija 1921. domaćica
19. Bjelanić Ivan 1922.
20. Blažević Grga 1911.
21. Bobinac Božo 1924.
22. Bogdanović Franjo 1914.
23. Bošnjak Ivan 1920.
24. Bucić Luka 1915.
25. Bučević Josip 1920.
26. Budimir Ante 1921.
27. Bušleta Miljenko 1922.
28. Car Nikola 1910.
29. Cindrić Antun 1926.
30. Cmković Miso 1928.
31. Cvik Josip 1898.
32. Čelik Đuro 1922.
33. Debak Branko 1926.
34. Desović Stjepan 1911.
35. Devčić Dane 1908.
36. Dorić Ivan 1924.
37. Dorić Milan 1911.
38. Drobina Đuro 1919.
39. Drucalović Matija 1907.
40. Duma Stjepan 1926.
41. Ferlin Filip 1889.
42. Fomer Franjo 1921.
43. Frković Ivica 1912. civil, ubijen zajedno sa suprugom i sinom
44. Frković Jela 1919. civil
45. Frković Vjekoslav 1930. civil
46. Gazda Franjo 1910.
47. Gencer Ladislav 1881. civil
48. Golob Ignac 1926.
49. Grahovac Joakim 1898. civil
50. Grahovac Ivica 1920.
51. Gregurić Mirko 1914.
52. Grgić Antun 1922.
53. Hmelina Gracijan 1903.
54. Horvat Josip 1909.
55. Hrgović Šandor 1909.
56. Ilić Ana 1892. civil
57. Ivanović Ivan 1920.
58. Jakšić Martin 1901.
59. Jalžabetić Dragutin 1921. pokusni financ
60. Jeličević Ante 1923.
61. Jović Ivan 1923.
62. Jozin Petar 1914.
63. Jirić Mile 1926.
64. Jurinić Antun 1885. civil
65. Kardoš Josip 1902. civil
66. Kastaneti Toni 1919.
67. Katušić Nikola 1909.
68. Kekes Stjepan 1915.
69. Kladušić Tomo 1910.
70. Klemša Dragutin 1896. civil
71. Kolarić Milan 1909. civil
72. Kovač Pavao 1906.
73. Kralj Rudolf 1924.
74. Kraus Dragutin 1910.
75. Krizmanić Jure 1906.
76. Kubel Pavao 1909.
77. Kufner Josip 1916.
78. Kufner Tomo 1909.
79. Kukić Mijo 1921.
80. Kulić Ivan 1919.
81. Kurbatinski Stjepan 1913.
82. Kutona Josip 1923.
83. Lazarić Ivan 1910. kotarski predstojnik
84. Litz Antun 1914.
85. Lojna Stjepan 1911.
86. Majnarić Adam 1911.
87. Mandić Marko 1923.
88. Marenić Ivan 1919.
89. Marendić Stjepan 1912.
90. Marijanović Franjo 1908. kotarski službenik
91. Marjanović Lovro 1922.
92. Martić Đuro 1923.
93. Matijašević Juraj 1921.
94. Matušić Ilija 1921.
95. Medved Josip 1916. općinski činovnik
96. Micić Nikola 1921.
97. Mikanovac Ivan 1912.
98. Miljković Ivan 1910.
99. Mišković Ivan 1920.
100. Moslavac Miso 1919.
101. Munjeza Mato 1901. oružnički narednik
102. Musac Stjepan 1902.
103. Musulin Grga 1895.
104. Mužar Josip 1912.
105. Nađ Josip 1892. civil
106. Nikšić Blaž 1914.
107. Novak Anka 1985. civil
108. Ojurović Mile 1909.
109. Ojurović Martin 1912.
110. Ojurović Josip 1907.
111. Orešković Tomislav 1925.
112. Oroz Đuro 1894.
113. Pacek Ivan 1918.
114. Palanščak Mirko 1914.
115. Papa Franjo 1902.
116. Papaj Dragutin-Karo 1910.
117. Pavlović Slavko 1904.
118. Pavlović Milan 1915.
119. Palackić Marijan 1912.
120. Pavoković Grajo 1923.
121. Pekanović Stjepan 1909.
122. Perović Ana 1881. civil
123. Petrinić Drago 1917.
124. Petrovički Josip 1907. civil
125. Pezelj Tomo 1910.
126. Pilinger Josip 1916.
127. Plestenjak Feliks 1904.
128. Plesa Ivica 1925.
129. Pos Stjepan 1895. željezničar
130. Požgaj Josip 1890.
131. Prpić Josip 1907.
132. Prpić Stjepan 1910.
133. Puškarić Ivan 1903.
134. Puškarić Jakov 1920.
135. Radinović Josip 1910-12.
136. Rakić Sofija 1925. civil-dijete
137. Rauher Slavko 1926.
138. Rauher Mijo 1901. civil, masakriran
139. Rendulić Martin 1926.
140. Rođenini Feliks 1913. civil
141. Roherbach Slavko 1910. satnik željezničke bojne
142. Sabljić Jozo 1908.
143. Sabol Mato 1885. civil
144. Santner Slavko 1927.
145. Sertić Marko 1902.
146. Skelestija Josip 1914.
147. Smolčić Antun 1906.
148. Sokolović Slavko 1916.
149. Soldo Silvestar 1905.
150. Starčević Mile 1901. civil
151. Starčević Ivan 1929. dijete ubijeno zajedno s ocem Milom
152. Šajtovac Stjepan 1925.
153. Šarčević Marko 1926.
154. Šerić Bonifacije 1907.
155. Šikić Mirko 1910.
156. Šimec Ivan 1919.
157. Šmider Josip 1911.
158. Štefančić Mile 1901.
159. Šunjić Jure 1909.
160. Taborski Marija 1900. civil
161. Taušan Josip 1919.
162. Tomac Dragutin 1907.
163. Tomašević Martin 1911.
164. Tomić Anđelko 1926.
165. Tomić Nikola 1926.
166. Tominac Pavao 1915.
167. Tomljanović Drago 1922.
168. Uremović Mile 1921.
169. Uzelac Mile 1924.
170. Vekić Ivan 1916. oružnik
171. Vinter Alojz 1908.
172. Voda Zvonko 1917. civil
173. Dorinko Josip 1922.
174. Hlavaček Mato
175. StubičarJosip
176. Androš Ivo 1913.
177. Balaš Dragan 1925.
178. Brkljačić Josip 1926. civil
179. Brkljačić Štefi 1920.
180. Karafa Fabijan 1921.
181. Klucki Ivan 1923.
182. Radinović Josip 1915. civil
183. Sokolović Slavko 1918.
184. Vilk Mirko ml. 1926.
185. Vilk Ivan 1923.
186. Dobrenić Ivan 1921.
187. Dunković Mijo 1919.
188. EgendorfMijo 1921.
189. EgendorfMijo st. 1902.
190. Gadac Josip 1924.
191. Gumbarević Ivan 1921.
192. Gumbarević Josip 1914.
193. Horvat Andrija 1903.
194. Jelić Ivan 1920.
195. Matanči Ladislav 1914.
196. Matanči Stjepan 1909.
197. Međumurac ? 1906.
198. Šimić Josip 1919.
199. Sergej Marko 1912. oružnik
200. Štefančić Mijo 1908.
201. Dorić Jozo 1908.
202. Foruci Mato 1925.
203. Kovač Franjo 1926.
204. Peršić Stjepan 1910.
205. Sigumjak Đuro 1910.
206. Starčević Luka 1896.
207. Šimic Josip 1919.
208. Blašković Luka
209. Cidrovski Dragutin
210. Cidrovski Šimek
211. Đurasek Tomo
212. Gašparić Rudolf
213. Hodak Ivan
214. Andić Marko 1921.
215. Rogina Marko 1915.
216. Butka Franjo
217. Dundović Josip
218. Hodak Milan
219. Horina Franjo
220. Hručić Ivan
221. KufnerTomo
222. Kufner Josip 1916.
223. Magnehaj Gago
224. Malina Vlado
225. Prpić Josip
226. Škrobot Stjepan
227. Tomljenović Drago
228. Balatinac Josip 1909.
229. Adam Medved 1914.
Izvori i literature:
Dragutin Pelikan, Slatina u vjetrovima povijesti, Slatina, 1997.
icv.hr od 7. kolovoza 2021., pristupljeno 22.04.2023.
radioslatina.hr od 7. travnja 2018., pristupljeno 22.04.2023.
domovina333.blogspot.com od 23. kolovoza 2017.
