Pobjeda islama u središtu Europe
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 11 Prosinac 2025 19:01
Bruxelleski središnji trg Grand Place tijekom mnogih je desetljeća skupio niz titula najljepše uređenoga europskog trga za božićne blagdane. A božićni sajam na Grand Placeu zadržao je status turistički Bruxelles najpoželjnijeg odredišta ili barem jednog od najpoželjnijih božićnih odredišta u Europi iako je termin 'božićni' postupno potisnut iz uporabe.
Posljednjih se godina to službeno zove 'Zimske čarolije'. A ove će godine 'Zimske čarolije' sigurno konkurirati i za najinkluzivniji božićni sajam u Europi. Iako se više ne naziva 'božićni'.
U središte 'inkluzivnosti', ali i kontroverzija, 'Zimske čarolije' dospjele su zahvaljujući prikazu božićnih jaslica koji je ove godine povjeren belgijskoj umjetnici njemačkog podrijetla Victoriji-Mariji Geyer. Ukratko, u svome prikazu Isusova rođenja, koji je u skladu sa suvremenim zelenim trendovima napravila od recikliranoga materijala, Geyer je prikazala Isusa, Mariju i Josipa bez definiranih crta lica. Nakon što je prikaz jaslica izazvao nezadovoljstvo i kritike da je Isusa prikazala 'kao nekog zombija kakvi se mogu vidjeti oko kolodvora' (aluzija na narkomane i druge beskućnike), umjetnica Geyer protumačila je svoje djelo. Objasnila je kritičarima da je napravila 'inkluzivne likove koji dopuštaju svakom katoliku, bez obzira na njegovo podrijetlo, da se identificira s Isusovim rođenjem'. Kao, neka si svatko zamisli Isusa i Majku Božju kako sâm želi. Jer sve je relativno.
Rukopis islamskih osvajača
Taj bi eksperiment bio i razumljiv da je riječ o prikazu božićnih jaslica na nekoj dječjoj likovnoj radionici u Africi. Ili čak u nekom multikulturnome bruxelleskom vrtiću. No imamo li na umu da je riječ o prikazu božićnih jaslica na establishment-sajmu simbolične europske prijestolnice i imamo li na umu proces puzajuće islamizacije i islamske radikalizacije Bruxellesa u posljednjim desetljećima, ovogodišnje briselske jaslice šalju sasvim drukčiju poruku.
U ostatcima kršćanskih objekata diljem Bliskog istoka uništena lica svetaca svjedoče o trajnoj pobjedi islama nad kršćanstvom. I svakomu imalo upućenom u tu simboliku prva asocijacija na briselske božićne jaslice s Isusom i Marijom bez lica jest: pobjeda islama u središtu Europe
Naime, uništavanje lica Isusa, Marije i svetaca u kršćanskim sakralnim objektima klasičan je rukopis islamskih isosvajača. Uništavanjem njihovih lica borci za pobjedu islama u svijetu šalju svoju simboličnu poruku. To su prizori koje ste mogli vidjeti, primjerice, u katoličkim crkvama i samostanima u koje su tijekom rata u BiH ušle mudžahedinske postrojbe – od crkve i samostana u Gučoj Gori nadalje.
To su prizori koje danas možete vidjeti na pravoslavnim sakralnim objektima u Albaniji, primjerice u nekadašnjemu cincarskom središtu Moskopolju (Voskopojë), gdje suvremeni 'ilegalci' uništavaju lica svetaca na preostalim crkvama u obnovi šaljući svoju poruku.
No čak ni kritičari briselskih božićnih jaslica nisu tako iščitali simboliku. Smeta im samo što je Isus obezličen i što su jaslice napravljene od recikliranih prnja. A osobito simboličnu poruku briselskih jaslica o podčinjavanju islamu ne iščitavaju oni koji su autorstvo ovogodišnjih jaslica povjerili Victoriji-Mariji Geyer, dakle lokalna Katolička crkva personificirana u Lucu Terlindenu, mladom nadbiskupu koji pripada progresivnom krilu Katoličke crkve, i gradska lijevo-zelena vlast personificirana u gradonačelniku, socijalistu Philippeu Closeu. Oni i dalje u tome vide samo plemenitu inkluzivnost, u skladu s geslom nadbiskupa Terlindena Fratelli tutti. I bezrezervno promiču nedodirljivost umjetnosti.
Pod geslom inkluzije
A 'umjetnica' kojoj su povjerili zadaću izrade jaslica zapravo je diplomirana novinarka, samouka dekoraterka interijera koja voli putovati, misli da zna povijest i voli kombinirati neobično s neočekivanim, a k tome se deklarira kao predana katolkinja. Danas, u eri apsolutne relativizacije i banalizacije svega, a osobito znanja, obrazovanja i profesionalnih standarda, to je kvalificira kao 'umjetnicu' koja je odabrana pod geslom inkluzije da bi svojim uratkom božićnih jaslica iz središta Bruxellesa (vjerojatno nesvjesno) poslala simboličnu poruku o pobjedi islama u Europi. Poruku ne znaju iščitati ni naručitelji ni kritičari, a ni posjetitelji, koje više zanima belgijska topla čokolada. No vjerojatno je znade iščitati svaki marokanski konobar oko Grand Placea. To je poruka o banalnoj Europi koja je sama sebi najveći neprijatelj i najuspješniji rušitelj svojih temelja.
Višnja Starešina
