Pod krinkom zaštite djece: Bruxelles želi veću kontrolu nad našim privatnim porukama
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 10 Srpanj 2026 19:02
Argument koji se pritom ističe jest da se djecu treba zaštititi učinkovitom provedbom zakona i progonom počinitelja, a ne stvaranjem sustava u kojem bi se preventivno analizirala komunikacija velikog broja ljudi koji nisu počinili nikakav zločin.
Europski parlament danas je izglasao produljenje kontroverzne mjere povezane s tzv. “Chat Controlom”, europskim pravilima koja omogućuju tehnološkim tvrtkama dobrovoljno skeniranje digitalnih komunikacija radi otkrivanja materijala seksualnog zlostavljanja djece (CSAM). Iako se mjera službeno opravdava zaštitom djece, njezini protivnici upozoravaju da se pod tim obrazloženjem otvara prostor za ozbiljno zadiranje u privatnost građana i stvaranje infrastrukture za nadzor privatne komunikacije.
Vlada Republike Hrvatske inače podržava regulativu ”Chat Control”, a suprotstavili su joj se jedino zastupnici Mosta kao i eurozastupnik Stjepo Bartulica.
Europski parlament je današnjim glasanjem omogućio povratak mjeri koja je bila na snazi od 2021. do 3. travnja ove godine, a koja aplikacijama za razmjenu poruka dopušta da dobrovoljno pregledavaju sumnjivi sadržaj.
Bilo je 276 glasova za odbacivanje stajališta Vijeća, 286 protiv i 30 suzdržanih, što znači da je Parlament usvojio aktiviranje privremenog izuzeća u drugom čitanju.
Kako su glasali hrvatski zastupnici?
Od hrvatskih eurozastupnika Stjepo Bartulica (ECR) glasovao je protiv, kao i zastupnici SDP-a Romana Jerković, Biljana Borzan, Marko Vešligaj, Tonino Picula te zastupnik Možemo Gordan Bosanac.
Svi HDZ-ovi eurozastupnici iz redova Europske pučke stranke Karlo Ressler, Sunčana Glavak, Davor Ivo Stier, Željana Zovko, Tomislav Sokol i Nikolina Brnjac glasali su za povratak privremene mjere, objašnjavajući da su htjeli izbjeći pravnu prazninu u borbi protiv zlostavljanja djece.
Šifrirane poruke ‘pod povećalom’
Na dnevnom redu nije bilo konačno usvajanje trajnog zakona o “Chat Controlu”, nego produljenje važenja Uredbe (EU) 2021/1232, privremenog pravnog okvira koji pružateljima komunikacijskih usluga omogućuje odstupanje od pravila o privatnosti u digitalnom prostoru kako bi mogli otkrivati, prijavljivati i uklanjati sadržaj seksualnog zlostavljanja djece na internetu.
Uredba je uvedena kao privremena mjera, a omogućila je platformama poput WhatsAppa i Messengera da dobrovoljno koriste tehnologije za otkrivanje sadržaja koji prikazuje seksualno zlostavljanje djece.
Međutim, upravo je mogućnost skeniranja privatnih komunikacija izazvala najveće prijepore, osobito zbog mogućeg utjecaja na poruke zaštićene end-to-end enkripcijom – potpunim šifriranjem kojim bi sadržaj komunikacije trebao biti dostupan samo pošiljatelju i primatelju.
Od zaštite djece do pitanja privatnosti
Nitko ne osporava potrebu borbe protiv seksualnog iskorištavanja djece na internetu, no sporno je pitanje može li se taj cilj ostvariti bez otvaranja vrata sustavu u kojem bi privatne poruke milijuna građana mogle biti analizirane automatiziranim alatima.
Jedna od glavnih bojazni jest tzv. function creep – mogućnost da se jednom uvedeni nadzorni mehanizmi s vremenom počnu koristiti i za druge svrhe osim one zbog koje su prvotno uvedeni.
Argument koji se pritom ističe jest da se djecu treba zaštititi učinkovitom provedbom zakona i progonom počinitelja, a ne stvaranjem sustava u kojem bi se preventivno analizirala komunikacija velikog broja ljudi koji nisu počinili nikakav zločin.
Politički preokret u Europskom parlamentu
Prijedlog produljenja već je jednom doživio neuspjeh u Europskom parlamentu. U ožujku je Parlament odbio tadašnji prijedlog Europske komisije. Protiv je glasao 311 zastupnika, za njih 228, dok je 92 bilo suzdržano.
No nakon toga uslijedio je politički preokret. Najveća politička skupina u Europskom parlamentu, Europska pučka stranka (EPP), pokrenula je postupak za ponovno vraćanje privremenog produljenja na dnevni red.
Prema informacijama iz europskih institucija, EPP je zatražio pokretanje posebnog postupka kojim bi se omogućilo novo glasovanje o produljenju mjere. Nakon toga su države članice dogovorile ponovno uvođenje privremenog režima.
Nova verzija produljenja ne donosi velike promjene te bi pružateljima internetskih usluga omogućila nastavak otkrivanja, prijavljivanja i uklanjanja sadržaja seksualnog zlostavljanja djece sve do 2028. godine.
Tko će kontrolirati komunikaciju građana?
Iako se današnjim glasovanjem formalno ne uvodi obveza masovnog čitanja privatnih poruka građana niti se izravno nalaže aplikacijama poput WhatsAppa, Signala ili Vibera da skeniraju svaki razgovor, odluka se smatra važnim korakom prema mogućem trajnom zakonodavnom rješenju koje bi moglo značajno promijeniti odnos između privatnosti i nadzora u digitalnom prostoru.
Upravo zato rasprava o ”Chat Controlu” nadilazi samo jednu uredbu. U središte stavlja temeljno pitanje digitalnog doba – gdje završava legitimna zaštita djece i borba protiv kriminala, a gdje počinje zadiranje države i institucija u privatnu komunikaciju milijuna građana?
