Dosta je ovisnosti o Iranu: Naftni divovi otvaraju nove rute prema svijetu, evo što se događa

Pin It

Zaljevske zemlje pokrenule su velike energetske projekte vrijedne milijarde dolara kako bi zaobišle Hormuški tjesnac, ključni pomorski prolaz kroz koji je desetljećima prolazila većina izvoza nafte.

Razlog za takav potez je nastavak iranske kontrole nad tim područjem, što je ponovno izazvalo strahove na tržištu i podiglo cijenu nafte na 100 dolara po barelu prvi put od svibnja. Kroz taj ključni pomorski prolaz prolazila je otprilike petina svjetske trgovine naftom pa su zaljevski proizvođači nafte počeli ulagati milijarde u naftovode kako bi zaobišli Hormuški tjesnac.

Naime, najmanje sedam velikih projekata naftovoda trenutačno je u izgradnji, fazi planiranja ili pregovora. Cilj im je preusmjeriti isporuke preko Crvenog mora, Sueskog kanala i Omanskog zaljeva. Već postoje dva alternativna pravca izvoza nafte, no oba su blizu svojih maksimalnih kapaciteta. Saudijski naftovod Istok–Zapad, izgrađen 1980-ih kada je Teheran tijekom iransko-iračkog rata prijetio pomorskom prometu, prevozi sirovu naftu iz kompleksa Abqaiq do Yanbua na obali Crvenog mora.

Odatle tankeri mogu ploviti prema jugu, prema Arapskom moru, ili prema sjeveru do Sueskog kanala. Ujedinjeni Arapski Emirati istodobno sve više preusmjeravaju izvoz nafte prema Fujairahu, svojoj luci na obali Omanskog zaljeva, oko 145 kilometara južno od Hormuškog tjesnaca. Prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA), ta dva pravca prije rata imala su zajednički višak kapaciteta od oko 3,5 do 5,5 milijuna barela dnevno. Sada oba rade gotovo punim kapacitetom i zajedno omogućuju izvoz oko 6,5 milijuna barela dnevno.

Sporazum sa Sirijom

Državna naftna kompanija Abu Dhabija također ubrzano završava projekt započet prije rata. Naftovod vrijedan tri milijarde dolara, dug 300 kilometara, koji vodi do Fujairaha i položen je uz postojeću cijev, trebao bi povećati isporuke za više od 1,2 milijuna barela dnevno. Prema Kpleru, trenutačno je izgrađeno oko polovice projekta, a službeni rok završetka početkom 2027. mogao bi se pomaknuti na sredinu te godine zbog potrebe proširenja same luke.

No ni ruta preko Crvenog mora nije bez rizika, što je pokazao i najnoviji incident kada su jemenski pobunjenici Huti, koje podržava Iran napali dva saudijska tankera. Međutim, najveći pritisak trenutačno osjeća Irak, čiji državni prihodi oko 90 posto ovise o izvozu nafte. Zato su potpisali sporazume s američkim kompanijama, a središnji dio plana je sporazum sa Sirijom o obnovi dugo neaktivnog naftovoda koji povezuje polja Kirkuka s mediteranskom lukom Baniyas.

Irački državni mediji navode da će projekt izvesti Chevron, dok je američko Ministarstvo vanjskih poslova plan nazvalo "ključnim energetskim koridorom" s početnim kapacitetom od dva milijuna barela dnevno. Bagdad također razmatra izgradnju naftovoda od Basre do jordanske luke Aqaba. Američki veleposlanik u Turskoj Tom Barrack predvidio je da bi ti sporazumi mogli učiniti Hormuški tjesnac "nevažnim čimbenikom" u budućnosti, objavio je Euronews.

direktno.hr