Kratak je put od ustanka do bježanja
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 27 Srpanj 2026 12:08
Dominantno četnički ustanak iz ljeta 1941., koji je za posljedicu imao dekapitaciju hrvatskoga i muslimanskoga stanovništva na tromeđi Like, Bosne i Dalmacije, u vremenu komunističke Jugoslavije bio proglašen za komunistički ustanak, a 27. srpnja kao Dan ustanka naroda Hrvatske. Činjenica da se i danas dopušta slavljenja ovakvih događaja svjedoči o teškom nacionalnom mazohizmu
Dan ustanka naroda Hrvatske - komemoracija u Srbu, jedna je od najosporavanijih komemoracija u hrvatskoj javnosti, a obilježava se 27. srpnja u organizaciji Srpskog narodnog vijeća i Saveza antifašističkih boraca.
Iako se stjecanjem neovisnosti Dan ustanka naroda Hrvatske prestao obilježavati kao državni praznik, mnogi istaknuti hrvatski političari među kojima su Stjepan Mesić i Ivo Josipović nastavili su pohoditi Srb. Vjerna posjećivanju komemoracije u Srbu, bila je i Vesna Pusić , bivša ministrica vanjskih i europskih poslova.
Kad je riječ o antifašizmu nesporna je činjenica da su Hrvati najmasovnije od svih naroda federalne Jugoslavije sudjelovali u antifašističkoj borbi. No, ustanak u Srbu je nešto drugo. Možemo reći da je to bila oružana pobuna koja nema nikakve veze s antifašističkim ustankom, već je isključivo riječ o tome da su četnici Draže Mihailovića u Srbu i brojnim drugim mjestima, ne samo u Hrvatskoj, već i u BiH, u kojima se nalazilo većinsko srpsko stanovništvo, organizirali pobune kako bi što prije ostvarili svoj konačni cilj – veliku Srbiju.
Davor Dijanović je ranije u svojoj kolumni za portal Direktno pod naslovom 'Hrvatsko dopuštanje derneka u Srbu teški je mazohizam: Znate li tko se sastao četiri dana prije?' napisao: Prije početka pobune održan je sastanak ustanika i talijanskih fašista 23. srpnja u Benkovcu te je sklopljen sporazum s predstavnicima talijanske prefekture u Zadru u kojemu su Talijani pozvani da u anektirani teritorij uključe kotare Knin, Gračac i Donji Lapac. O kakvim se to "antifašistima" može raditi ako skapaju sporazume s talijanskim fašistima? Zločini u Srbu, Bosanskom Grahovu, Drvaru, Krnjeuši, Boričevcu itd. u srpnju i kolovozu 1941. počinjeni su od četničkih elemenata s kojima su ponegdje surađivali i komunisti.
KPJ ustanak interpretirala sukladno svojim interesima
"Iako je KPJ pri tom htjela preuzeti prvenstvo u ustanku, radilo se primarno o ustanku srpskoga stanovništva, tj. četnika protiv Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Povjesničar dr. sc. Vladimir Šumanović ističe da je u obnovljenoj jugoslavenskoj državi, gdje je potpunu i neupitnu vlast imala Komunistička partija Jugoslavije (KPJ), KPJ ustanak interpretirala sukladno svojim interesima, navodeći kao neupitnu činjenicu da su ga njezini pripadnici zamislili, organizirali i predvodili", navodi Dijanović.
"Kao središte ovoga jedinstvenog ustaničkog područja službena jugoslavenska historiografija označila je Drvar. Jugoslavenska historiografija stvorila je dojam kako je ustanak na drvarskome području predvodila lokalna organizacija KPJ na čelu s Đurom Pucarom Starim. Međutim, prema podatcima nejasno je na temelju kojih je podataka jugoslavenska historiografija temeljila svoju tvrdnju da je Drvar bio središte ustanka i da je taj ustanak bio "partizanski", odnosno da ga je vodila KPJ", istaknuo je tada.
"Dominantno četnički ustanak iz ljeta 1941., koji je za posljedicu imao dekapitaciju hrvatskoga i muslimanskoga stanovništva na tromeđi Like, Bosne i Dalmacije, u vremenu komunističke Jugoslavije bio proglašen za komunistički ustanak, a 27. srpnja kao Dan ustanka naroda Hrvatske. Činjenica da se i danas dopušta slavljenja ovakvih događaja svjedoči o teškom nacionalnom mazohizmu i teškoj patologiji današnje hrvatske države", upozorio je Dijanović.
'Polazišna točka velikosrpske pobune devedesetih'
Istraživački novinar Marin Vlahović je u objavi na svom Facebook profilu podsjetio na slavlje ustanka, ali i istaknuo što će se dogoditi desetak dana poslije. "U nedjelju 26. srpnja, Srpsko narodno vijeće i njihovi partneri, počinju slaviti Ustanak u Srbu, događaj koji je doveo do pokolja tisuće Muslimana i Hrvata na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine. To isto mjesto, jedno je od polazišnih točki i velikosrpske pobune devedesetih."
"Desetak dana nakon proslave u Srbu, isti ti predstavnici Srba će žalovati i kukati radi Oluje, a da nijedan ne prizna, kako su oružane pobune i ubijanja Hrvata, doveli do Oluje. Kratak je put od ustanka do bježanja", istaknuo je Vlahović.
