EU će financirati terorizam?
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 10 Kolovoz 2026 19:01
Ključno pitanje nije samo koliko će novca biti poslano, nego tko će kontrolirati njegovu raspodjelu. Prema već ustaljenom scenariju, stanovništvo Gaze će i dalje najvjerojatnije živjeti u bijedi, što će se u medijima financiranima od strane Katara, Otvorenog društva i islamističkih organizacija, prikazati kao isključiva krivnja Izraela, a novac europskih građana će najvjerojatnije završiti u rukama terorista.
Europska unija i više od desetak država sredinom srpnja pokrenule su inicijativu ”Team Gaza Initiative”, vrijednu 883,6 milijuna eura, namijenjenu obnovi Pojasa Gaze nakon rata koji je započeo terorističkim napadom Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. godine. Sredstva bi trebala biti usmjerena na obnovu vodovoda, kanalizacijskog sustava, zdravstvene infrastrukture, uklanjanje ruševina i obnovu osnovnih usluga za civilno stanovništvo.
No, uz veliki financijski paket koji stiže u Gazu, otvara se i pitanje nadzora nad novcem koji ulazi na područje kojim gotovo dva desetljeća upravlja Hamas – na popisu mnogih država kao teroristička organizacija, koja ima dugu povijest ”krađe” humanitarne pomoći koju onda prenamjenjuje u oružje i jačanje političke moći i kontrole.
Prema procjenama Ujedinjenih naroda, potpuna obnova Gaze mogla bi stajati oko 70 milijardi dolara, što znači da će međunarodna pomoć u narednim godinama biti višestruko veća od sada najavljenog europskog paketa.
Ključno pitanje nije samo koliko će novca biti poslano, nego tko će kontrolirati njegovu raspodjelu. Prema već ustaljenom scenariju, stanovništvo Gaze će i dalje najvjerojatnije živjeti u bijedi, što će se u medijima financiranima od strane Katara, Otvorenog društva i islamističkih organizacija, prikazati kao isključiva krivnja Izraela, a novac europskih građana će najvjerojatnije završiti u rukama terorista.
Hamas: islamistički pokret koji zagovara šerijatsku državu i odbacuje postojanje Izraela
Hamas je osnovan 1987. godine kao palestinski ogranak Muslimanskog bratstva. Riječ je o islamističkom pokretu koji zagovara uspostavu društva temeljenog na islamskom pravu, odnosno šerijatu, te odbacuje sekularni politički sustav.
Organizacija ne priznaje pravo Izraela na postojanje, a njezina ideologija povijesno je bila obilježena snažnim antisemitizmom i neprijateljstvom prema Židovima.
Hamasovo vojno krilo, Brigade Izz al-Din al-Qassam, desetljećima provodi raketne napade, terorističke akcije i napade na izraelske civile. Organizacija je odgovorna za brojne samoubilačke napade tijekom druge intifade početkom 2000-ih, kao i za masovni napad 7. listopada 2023., kada su Hamasovi pripadnici ubili oko 1200 ljudi u Izraelu i oteli više od 200 osoba.
Osim djelovanja na Bliskom istoku, europske sigurnosne službe posljednjih godina upozoravaju na aktivnosti povezane s Hamasovim mrežama u Europi, uključujući prikupljanje financijskih sredstava, propagandno djelovanje i pokušaje organiziranja potpore za napade protiv izraelskih i židovskih ciljeva.
Kako Hamas koristi kontrolu nad Gazom?
Hamas upravlja Gazom od 2007. godine, kada je nakon oružanog sukoba s palestinskim pokretom Fatah preuzeo potpunu kontrolu nad tim područjem i nad gotovo svim segmentima javnog života. Od tada je, prema izvješću američkog Vijeća za vanjske odnose (Council on Foreign Relations), izgradio paralelni sustav vlasti koji obuhvaća političke institucije, sigurnosne strukture, pravosuđe, porezni sustav i velik dio gospodarstva.
Organizacija Freedom House Hamasovu vlast ocjenjuje autoritarnom, navodeći da kontrolira medije, guši političku oporbu, ograničava djelovanje nevladinih organizacija te ne omogućuje neovisne mehanizme transparentnosti u upravljanju javnim sredstvima. U izvješću se također ističe da Hamas provodi restriktivno tumačenje islamskog, odnosno šerijatskog prava, zbog čega su ograničena prava žena i drugih društvenih skupina.
Kontrola nad Gazom omogućila je Hamasu da ne djeluje samo kao vojna organizacija, nego i kao upravljačka struktura koja nadzire svakodnevni život više od dva milijuna stanovnika. Organizacija je godinama kontrolirala državnu administraciju, policiju, granične prijelaze, ulazak robe i naplatu različitih poreza i pristojbi.
Hamas ima financijsku kontrolu nad Gazom
Jedan od glavnih izvora prihoda Hamasa bilo je oporezivanje gospodarstva u Gazi. Organizacija je naplaćivala poreze trgovcima i poduzetnicima, uvodila posebne pristojbe na robu koja ulazi na područje Gaze te ostvarivala prihode kroz kontrolu trgovinskih tokova. Posebno važnu ulogu imala je kontrola robe koja je ulazila preko prijelaza, gdje je Hamas mogao ostvarivati financijsku korist kroz različite naknade i namete.
Osim financijske kontrole, Hamas je izgradio i snažan sigurnosni aparat koji nadzire političko djelovanje u Gazi. Organizacije za ljudska prava godinama su izvještavale o pritiscima na političke protivnike, novinare i aktiviste koji su kritizirali vlast Hamasa.
Zbog potpune kontrole nad administracijom i gospodarstvom postoji opasnost da međunarodna pomoć, iako namijenjena isključivo civilnom stanovništvu, može biti iskorištena za jačanje struktura Hamasa – bilo kroz izravno preusmjeravanje sredstava, kontrolu distribucije ili financijsku korist od roba i usluga koje ulaze u Pojas Gaze.
Zbog takvog položaja postoji opasnost da međunarodna pomoć, iako formalno namijenjena civilima, može postati izvor financijske koristi za organizaciju koja kontrolira teritorij.
Iran, porezi i međunarodne mreže: izvori Hamasova financiranja
Hamas se godinama financira iz više izvora. Jedan od najvažnijih stranih pokrovitelja je Iran, koji toj organizaciji pruža financijsku pomoć, oružje i vojnu obuku.
Prema procjenama američkog State Departmenta, Iran palestinskim militantnim skupinama, uključujući Hamas, godišnje osigurava desetke milijuna dolara potpore.
Osim iranske pomoći, Hamas prihode ostvaruje kroz lokalni porezni sustav u Gazi, kontrolu trgovine i mrežu poslovnih aktivnosti povezanih s organizacijom.
Zapadne sigurnosne službe posljednjih su godina također razotkrivale financijske mreže povezane s Hamasom, uključujući slučajeve u kojima su humanitarne strukture navodno korištene za prikupljanje novca koji je završavao kod Hamasa.
Međunarodne organizacije nastoje uspostaviti mehanizme kojima bi se osiguralo da pomoć dolazi do civila, a ne do vojnih ili političkih struktura Hamasa. Međutim, bilo je više međunarodnih upozorenja o problemima u distribuciji pomoći u Gazi.
UN-ov koordinator za humanitarnu pomoć Ramiz Alakbarov izjavio je da Hamas ometa distribuciju pomoći, uključujući upade na distribucijska mjesta, napade na vozače kamiona i zastrašivanje humanitarnih radnika. Hamas je te optužbe odbacio.
Obnova Gaze ili jačanje Hamasa?
Europska unija naglašava da je cilj nove inicijative pomoć civilnom stanovništvu i obnova razorene infrastrukture. Međutim, činjenica je da se milijarde dolara šalju na područje kojim upravlja organizacija koju zapadne zemlje smatraju terorističkom.
Zbog toga će pitanje nadzora nad novcem biti jedno od ključnih pitanja buduće obnove.
Bez učinkovitih kontrolnih mehanizama postoji rizik da veliki dio međunarodne pomoći, umjesto da služi isključivo obnovi i civilnom stanovništvu, završi u sustavu kojim Hamas održava svoju političku i vojnu moć.
