Tomašević izjavio da je ‘političar koji ne mijenja stav’: Činjenice ga demantiraju
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 02 Listopad 2026 14:04

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević izjavio je da „nije takav političar da mijenja stav“. Koliko ima istine u toj izjavi?
Na društvenim mrežama Nikita Stoja objavila je popis primjera koji pokazuju upravo suprotno – da je Tomašević tijekom mandata promijenio niz političkih i ideoloških stavova. Kada se njezine tvrdnje usporede s javno dostupnim podacima, ti primjeri doista imaju čvrsto uporište.
Pripuz i CIOS: od najave revizije do novih ugovora
Jedan od najupečatljivijih primjera svakako je odnos Grada Zagreba i C.I.O.S.-a, odnosno poslovnog sustava povezanog s Petrom Pripuzom.
Nakon Tomaševićeve pobjede 2021. C.I.O.S. je javno reagirao na najave nove gradske vlasti o reviziji ugovora. Tvrtka je tada poručila da je spremna i na sporazumni raskid postojećih ugovora ako Grad smatra da je to u njegovu interesu.
Međutim, suradnja nije prekinuta. Štoviše, 2024. godine s C.I.O.S.-om su sklopljena još tri ugovora za zbrinjavanje plastične ambalaže i biorazgradivog otpada, ukupne procijenjene vrijednosti 38,354 milijuna eura bez PDV-a. To je potvrdio sam Pripuz, navodeći konkretne postupke javne nabave i njihove vrijednosti.
To znači da je politička stvarnost znatno drugačija od dojma koji je stvarala ranija retorika o prekidu poslovanja s privatnim tvrtkama povezanima s Pripuzom.
Savica: Od protivljenja projektu do predviđene lokacije za crkvu
Sličan zaokret vidi se i na Savici.
Tomašević i ljudi koji su danas dio gradske vlasti ranije su se protivili gradnji crkve na lokaciji u parku na Savici. No pitanje je tijekom mandata dobilo drukčiji epilog.
U listopadu 2025. zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet predstavio je izmjene GUP-a kojima je na Savici predviđena zona vjerske namjene D8 površine oko 4500 četvornih metara, a projekt je predstavljen kao rezultat dogovora Grada i Zagrebačke nadbiskupije.
Jarunski most
Još jasniji primjer promjene odnosa prema velikom infrastrukturnom projektu jest Jarunski most.
U ožujku 2023. Tomašević je govorio da je prioritet ojačati postojeće mostove prije gradnje novog. HRT je tada izvijestio da izgradnja Jarunskog mosta više nije prioritet gradske vlasti.
Tri godine poslije slika je drukčija. Tomašević je 2026. najavio izgradnju Jarunskog mosta kao jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata, uz procijenjenu vrijednost od oko 140 milijuna eura bez PDV-a.
To je konkretan primjer promjene političkog prioriteta. Projekt koji je 2023. bio potisnut u drugi plan danas je ponovno jedan od ključnih projekata gradske uprave. Odnosno, Tomašević je promijenio stav.
‘Stadion će koštati nula eura’
Novi stadion Maksimir više se ne može opisivati kao projekt bez javnog financijskog sudjelovanja. Još 2023. spominjala se vrijednost do 100 milijuna eura, uz model u kojem bi Grad dao zemljište, država uložila dio kapitala, a dio sredstava očekivao se od privatnih investitora.
Kasnije su se procjene i modeli financiranja mijenjali, a Grad i država nastavili su pregovore o projektu.
Projekt koji je ranije politički predstavljan kao nešto što neće predstavljati trošak za građane razvio se u projekt vrijedan desetke, odnosno potencijalno više od stotinu milijuna eura, uz javno financiranje.
Roditelj odgojitelj
Tomašević je prvotno uvjeravao javnost da se postojeća prava korisnika mjere roditelj odgojitelj neće ukidati već da će se ona samo obustaviti za nove podnositelje. Unatoč tim obećanjima, njegova je gradska vlast potkraj 2021. ipak donijela odluku kojom se drastično smanjuju naknade i skraćuje trajanje mjere za zatečene korisnike.
Nakon što je Visoki upravni sud u ljeto 2022. srušio tu prvu odluku zbog nezakonitosti i narušavanja legitimnih očekivanja obitelji, gradska uprava nije odustala od svojih namjera. Tomašević je ustrajao u redefiniranju proračunskih troškova te je usvojen novi, postupni model rezanja prava koji je na koncu dobio zeleno svjetlo pravosuđa. Time je, suprotno ranijim političkim izjavama, demografska mjera za dosadašnje korisnike u konačnici de facto ukinuta i posve obezvrijeđena.
Spalionica
Posebno je zanimljiv odnos prema termičkoj obradi otpada.
Tomašević danas otvoreno govori o mogućnosti izgradnje energane za termičku obradu goriva iz otpada. U intervjuu iz 2026. objasnio je da je ranije bio protiv projekta spalionice koji je zagrebačka vlast planirala s kapacitetom od 400.000 tona godišnje, dok sada smatra da bi Zagrebu mogla trebati vlastita energana.
U rujnu 2026. objavljeno je i da je izgradnja takvog postrojenja postala sve izglednija, iako lokacija još nije konačno definirana.
Ovdje je, dakle, riječ o potpunoj promjeni stava, premda Tomašević naglašava da se današnji koncept “razlikuje od projekta kojem se ranije protivio” – prvenstveno po količini i načinu obrade otpada. Međutim, u to ne vjeruje niti Zelena akcija, udruga kojoj je bio na čelu u aktivističkim danima.
Porezi: Zagreb odabrao najviše dopuštene stope
I tvrdnja o porezima ima činjeničnu osnovu. Od 2024. lokalne jedinice dobile su mogućnost samostalno određivati stope poreza na dohodak unutar zakonom propisanih raspona. Za Zagreb je raspon bio od 15 do 23,6 posto za nižu te od 25 do 35,4 posto za višu stopu. Zagreb je odabrao gornju granicu tog raspona: 23,6 i 35,4 posto.
Dakle, gradska vlast odlučila se za maksimalne zakonski dopuštene stope poreza na dohodak. Što to govori o zalaganju za socijalnu pravednost i malog čovjeka?
I za kraj, recimo da je u oporbi i kao aktivist uvijek bezrezervno podržavao štrajkove, sindikate i veće plaće. Na vlasti nije tako, čemu upravo sada svjedočimo.


