Jurčević grmi: 'Zašto srbijanski mediji štite Delije, a hrvatski gaze vlastito društvo?'
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 20 Listopad 2026 14:02

Naglasio je kako dok se kod se u Hrvatskoj od svakog pojedinačnog ispada radi "planetarni problem" svjedočimo scenama iz Srbije odakle dolaze puno teži izgredi i otvoreno veličanje velikosrpske agresije i ratnog zločinca Ratka Mladića na što se, tvrdi Jurčević, gleda posve drukčijim mjerilima i čak se zataškava u medijima. Posebno osvrće na razliku u medijskom tretmanu navijačkih skupina.
Posljednjih dana hrvatski medijski prostor gori zbog nemilih scena i ispada pojedinaca na tribinama i u korteu u Splitu, gdje su se mogle čuti nedopustive i potpuno neprihvatljive poruke te antisemitski i nacistički ispadi. Dok se s pravom, glasno i bez ikakve rezerve osuđuje svaki oblik antisemitizma, fašizma i mržnje, otvara se i dublje pitanje o političkoj pozadini, ulozi institucija te načinu na koji se ovakvi događaji medijski uokviruju.
O ovim gorućim temama, sponi politike, medija i navijačkih subkultura, ali i širim društvenim anomalijama, razgovarali smo s povjesničarem i saborskim zastupnikom dr. sc. Josipom Jurčevićem. Komentirajući reakciju dijela mainstream medija na splitske događaje, Jurčević u razgovoru za portal Direktno ističe kako se u Hrvatskoj svaki navijački incident u dijelu medija odmah koristi za moralnu diskreditaciju cjelokupnog društva i domoljublja u cjelini.
Naglasio je kako dok se kod se u Hrvatskoj od svakog pojedinačnog ispada radi "planetarni problem" svjedočimo scenama iz Srbije odakle dolaze puno teži izgredi i otvoreno veličanje velikosrpske agresije i ratnog zločinca Ratka Mladića na što se, tvrdi Jurčević, gleda posve drukčijim mjerilima i čak se zataškava u medijima. Posebno osvrće na razliku u medijskom tretmanu navijačkih skupina.
"Posebno poglavlje ove medijsko-društvene anomalije jest i način na koji se u susjednoj Srbiji izvještava o domaćim navijačkim skupinama, poput Delija i Grobara, čiji su ekscesi i incidenti višestruko teži, ali u tamošnjem medijskom mainstreamu imaju posve drugačiji tretman. Dok se u Hrvatskoj svaki incident koristi za bezobzirnu hajku i moralnu osudu cijelog društva, u srbijanskim medijima – koji su pod čvrstom kontrolom režima Aleksandra Vučića – navijačke skupine i njihove vođe često uživaju status nedodirljivih aktera. Ozbiljni izgredi, nacionalistički ispadi i veličanje ratnih zločina redovito se minoriziraju, prešućuju ili pak predočavaju kroz romantični, gotovo herojski narativ o 'čuvarima srpstva'", kazao nam je.
Navijački folklor, povijesni kontekst i licemjerje
Jurčević naglašava kakva je bila stvarna pozadina cijelog slučaja u Hrvatskoj. "Glavni povod bio je neviđeni civilizacijski skandal koji je pogodio Srbiju i cijelu Europu – slavljenje i sahrana jednog od najgorih ratnih zločinaca koji je najodgovorniji za genocid osuđen u Haškom sudu. Cijela država u Srbiji je to slavila. I u tom kontekstu, ova cijela igra s medijima u Srbiji i Hrvatskoj imala je za prvu svrhu da se fokus s tog gnusnog i neviđenog skandala premjesti na nešto drugo", smatra doktor znanosti.
Govoreći o samoj Torcidi i navijačkom svijetu, Jurčević podsjeća da se slična scenografija događala sredinom devedesetih godina, primjerice uoči utakmice s Ajaxom na Poljudu 1995. godine. "Većina onoga što se događa u sukobima i retorici jest igra među navijačkim skupinama, pri čemu naravno ne smijemo opravdavati nasilje i ekstremnu retoriku. No, da bismo stvari postavili realno, treba podsjetiti i na to da su navijači Ajaxa pružili podršku navijačima Torcide i tražili njihovo oslobađanje. Treba se ponekad sjetiti da su u vrijeme potresa, prirodnih katastrofa, ali i Domovinskog rata navijačke skupine prve priskočile u pomoć. To je standardni dio navijačkog svijeta, ali se od toga sada pravi planetarni problem protiv Hrvatske", kazao je.
Osvrnuo se i na licemjerje onih koji se danas navodno brinu za židovski narod i Izrael, podsjećajući na slučajeve kada su ugledni svjetski intelektualci i svjedoci Holokausta, poput profesorice Judith Reisman, dolazili u Hrvatsku pa ih je ista ta "ljevičarsko-aktivistička struktura proglašavala nacistima".
Okupirane institucije i naslijeđe bivših struktura
Jurčević iznosi teške optužbe na račun domaćih institucija, tvrdeći da one već desetljećima nisu u potpunosti posvećene zaštiti nacionalnih interesa, već su okupirane velikosrpskim i globalističkim interesima. "Ja javno tvrdim da su hrvatske institucije okupirane, što znači da ne služe hrvatskim interesima, već različitim globalističkim i naročito interesima 'srpskog sveta'. Na najvišoj razini to se najlakše prepoznaje u Ministarstvu kulture, koje je intenzivno u svojoj produkciji – bilo da su to filmovi, tiskana produkcija ili izložbe – gdje je nedvojbeno žestoko zastupljen 'srpski svet'. Zato ja gospođu Ninu Obuljen Koržinek ne zovem ministrica nego 'ministarka', o čemu sam puno govorio i u Saboru", navodi Jurčević.
Podsjeća i na dublju povijesnu pozadinu. "Kao vještak na Haškom sudu vidio sam dokumente da je približno 300 protuobavještajnih, odnosno velikosrpskih grupa bilo raspoređeno u hrvatski institucionalni sustav još od 1987. godine, od Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske pa do medijskih institucija. Čitava ta mreža je preživjela. Nju u institucionalnom smislu najbolje simbolizira Milorad Pupovac – koji je, uzgred budi rečeno, po nekim ocjenama bio osumnjičen za ratne zločine, a postavljen je na čelo saborskog Odbora za ljudska prava – te Srpska pravoslavna crkva (SPC), koja je bila izravni ratni akter i čija je mreža funkcionirala u službi srbijanske agresije", objasnio je saborski zastupnik.
Dodaje kako takve strukture najveću štetu nanose upravo etničkim Srbima u Hrvatskoj koji su bili lojalni građani i sudjelovali u obrani domovine, držeći ih taocima u svojoj politici.
Operacija 'Aleksandar Vučić' i specijalni rat
Komentirajući regionalni kontekst uoči izbora u Srbiji, Jurčević upozorava na ulogu srbijanskog vodstva. "Ovo itekako ide na ruku Aleksandru Vučiću, kojeg čekaju izbori, s obzirom na njegov narativ da je Hrvatska nacistička zemlja. On tu tezu gradi na tzv. ustašluku, a obzirom da je vlasnik medija i tamo i ovdje preko svojih mreža, ta masovno-psihološka operacija ostavlja teške posljedice na javni život u obje države i u Srbiji i u Hrvatskoj", upozorava.
Ističe kako se u Hrvatskoj provodi "perverzna lustracija". "Svi oni koji su domoljubni, koji su za samostalnu hrvatsku državu, miču se iz sustava, dok se na ključne pozicije instaliraju kadrovi koji provode interese 'srpskog sveta'. Zato se događa da se svaki spomen domoljubnog simbola stavlja pod povećalo i proglašava fašizmom, dok se u Srbiji četnička ideologija i mitologija devedesetih sustavno promiču uz blagoslov institucija", smatra Jurčević.
Kontrolirani kaos i skretanje fokusa s egzistencijalnih tema
Za kraj, naš sugovornik upozorava da se ovakve situacije u javnom prostoru koriste prvenstveno kao dimna zavjesa za sakrivanje ključnih državnih problema. "Ovo se sve radi po modelu 'kontroliranog kaosa'. Marginalni problemi poput navijačkih ekscesa napuuhnu se preko noći kako bi se napravio slon i skrenuo fokus s rebalansa proračuna, gospodarskih problema, stanja u komunalnom sektoru, otpada u Lici i svakodnevnih egzistencijalnih briga građana. Dok se narod bavi time, u pozadini se provode politike koje razaraju društveno-identitetsku integraciju Hrvatske", objasnio je.
Zaključno poručuje: "To se neće riješiti dok hrvatske institucije koje mi plaćamo ne postanu posvećene isključivo hrvatskim građanima. Glavni neprijatelji hrvatskih građana i države nisu obični ljudi, već ta korumpirana politička struktura koja drži čvorišna mjesta moći. A rješenje tog problema leži u osviještenosti građana koji na izborima moraju dovesti ljude koji će služiti isključivo hrvatskoj državi", zaključuje dr. sc. Josip Jurčević u razgovoru za portal Direktno.


