Čulina: Najapsurdnije je što se ta hajka vodila dok privedeni ljudi nisu bili ni optuženi, a kamo li osuđeni
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 21 Listopad 2026 18:15
Primjera radi, kada se u javnosti potegnu osjetljiva pitanja poput srpskih incidenata ili slučajeva paljenja po obali u kojima su sudjelovali pripadnici srpske zajednice, mediji iznimno paze da ne stvore kolektivnu osudu i inzistiraju na pojedinačnoj odgovornosti. Prema migrantima ili drugim grupama također se nastupa obazrivo.
Robert Čulina, pukovnik u miru oštro je kritizirao sinoćnju emisiju "Otvoreno” na HRT-u, ocijenivši kako se ozbiljna rasprava o stanju pravosuđa pretvorila u medijski pritisak i svojevrsnu predstavu.
Posebno je prozvao ponavljanje pitanja o povećanju kazni, upozorio na dvostruke kriterije u javnom prostoru te istaknuo kako ni nezadovoljstvo pravosuđem ne smije biti opravdanje za zanemarivanje presumpcije nevinosti i načela pojedinačne odgovornosti. "Otvoreno na HTV-u je postalo sprdnja od emisije. Svi znamo u kakvom nam je stanju pravosuđe. Suđenja traju u nedogled, spisi skupljaju prašinu do zastare, a presude su često neshvatljive. Ljudima je s razlogom prekipjelo i kritike stoje. Ali koliko god bilo loše, to je jedino pravosuđe koje imamo. Alternativa nisu pravedniji sudovi, nego zakon ulice, medijski linč i policijska samovolja. Nedavno Otvoreno na HRT-u zato nije ponudilo nikakvu ozbiljnu raspravu, nego predstavu koja zaslužuje čistu sprdnju, ali i zabrinutost", upozorio je.
"Kad pitanje postane pritisak...", nastavio je. "Umjesto smirenog razgovora, gledali smo pad osnovnih novinarskih pravila. Voditeljica u studiju uopće nije tražila objašnjenja, nego je jedno te isto pitanje 'Hoćete li povećati kazne?' ponovila više od deset puta. Kada netko tako gura jedno pitanje, to nije novinarstvo nego otvoreni pritisak. Najapsurdnije je što se ta hajka vodila dok privedeni ljudi nisu bili ni optuženi, a kamo li osuđeni".
"Tu izbijaju i medijska dvostruka mjerila. Dok se prema navijačima bez razmišljanja dižu tenzije i lijepi kolektivna krivnja, prema drugim skupinama nastupa se s puno više opreza. Primjera radi, kada se u javnosti potegnu osjetljiva pitanja poput srpskih incidenata ili slučajeva paljenja po obali u kojima su sudjelovali pripadnici srpske zajednice, mediji iznimno paze da ne stvore kolektivnu osudu i inzistiraju na pojedinačnoj odgovornosti. Prema migrantima ili drugim grupama također se nastupa obazrivo. Princip bi međutim morao biti jednak za sve, jer pretpostavka nevinosti i pravo na pošteno suđenje ne smiju ovisiti o tome tko sjedi na uhićeničkoj klupi", istaknuo je.
'Policijsko dociranje i brisanje granica'
U podnaslovu 'Policijsko dociranje i brisanje granica upozorio je na apsurd. "Dodatni apsurd bila je dinamika među gostima. Gledati visokog policijskog službenika kako s pozicije sile javno docira sutkinji i kritizira pravosuđe bilo je prilično promašeno. Policija ima svoj dio posla, a to je održavati red, prikupiti dokaze i privesti osumnjičene. Kada policijski načelnik u TV studiju dijeli lekcije sucima i prigovara na blagim kaznama, ulazi se u opasan teren. Najlakše je prebaciti krivnju na sudstvo ako prikupljanje dokaza na terenu nije odrađeno kako treba".
"Sutkinja u studiju dobro je reagirala kada je podsjetila na stvar koju su voditeljica i policajac zaboravili, a to je da sudovi nisu tu da budu prijeki sudovi. Posao suca nije ispunjavati želje gnjevne javnosti, policije ili novinara, nego na temelju dokaza utvrditi tko je stvarno kriv", zaključio je Čulina.
