Prije novih poreza, Tomašević građanima duguje odgovor: Što Grad radi sa svojim stanovima?
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 21 Listopad 2026 16:06
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević (Možemo) najavljuje povećanje poreza na nekretnine, dok javnost još nema cjelovit i ažuran uvid u stambeni fond kojim upravljaju Grad Zagreb i njegova gradska društva. Ako se od građana traži odgovornost za neiskorištene nekretnine, ista mjerila moraju vrijediti i za javnu imovinu.
Najava gradonačelnika o povećanju tog poreza otvara pitanje koje bi trebalo prethoditi svakoj raspravi o novom opterećenju: koliko učinkovito Grad Zagreb upravlja vlastitim stambenim fondom?
Prema najavi objavljenoj u listopadu 2026., predloženo je povećanje poreza s pet na osam eura po četvornom metru godišnje. Takva bi stopa za oporezivi stan od 60 četvornih metara značila 480 eura godišnjeg poreza. Prijedlog se odnosi na nekretnine koje ne služe stalnom stanovanju, uz primjenu zakonskih pravila i propisanih izuzeća.
Međutim, prije nego što se građanima predstavi novo porezno opterećenje kao rješenje stambenog problema, nužno je odgovoriti na pitanje što gradska vlast čini s nekretninama kojima već raspolaže.
Tisuće stanova, ali gdje je cjelovita evidencija?
U službenom dokumentu Grada Zagreba, Planu razvoja do kraja 2027., navodi se struktura stambenog fonda od ukupno 6.605 stanova kojima Grad upravlja. U taj su broj uključeni različiti statusi: 2.467 stanova u gradskom vlasništvu evidentiranih bez pravnih ograničenja, 1.655 stanova izvan takve knjižne evidencije, 292 stana povezana s postupcima povrata imovine i pretvorbe te 2.191 stan uzet u dugoročni najam.
Važno je naglasiti da se taj zbroj ne može poistovjetiti s brojem stanova u vlasništvu Grada. Riječ je o podacima iz razdoblja izrade razvojnog dokumenta, a ne o potvrđenom aktualnom inventaru za 2026. godinu. Upravo je zato potrebno objaviti novu, cjelovitu evidenciju koja će pokazati današnje stanje.
Koliko je stanova u međuvremenu prešlo u gradsko vlasništvo? Koliko ih je prodano, obnovljeno ili stavljeno u funkciju stanovanja? Koliko ih je prazno, koliko neuseljivo, a koliko se koristi na temelju ugovora koji su istekli ili čiji je pravni status neriješen?
To nisu nevažni administrativni detalji. Riječ je o imovini koja predstavlja javni interes i kojom se mora upravljati transparentno, odgovorno i u korist građana.
Što je s gradskim društvima?
Posebno je pitanje stambenog fonda gradskih društava, uključujući Zagrebački holding i njegova društva poput Vodoopskrbe i odvodnje. Njihove nekretnine ne treba automatski pribrajati gradskim stanovima jer imaju zasebne vlasničke evidencije. Ipak, javnost ima pravo znati kako se njima upravlja.
U javnoj objavi Nikite Stoje koja je potaknula ovu raspravu postavljeno je pitanje stanova u vlasništvu ViO-a, kao i navoda o mogućem bespravnom korištenju pojedinih stanova i neplaćanju najamnina.
Rješenje je jednostavno: objaviti broj stanova, njihovu površinu i namjenu, pravni status, način korištenja, prihode od najma te troškove održavanja i obnove. Za stanove koji se koriste potrebno je prikazati postoji li valjana pravna osnova, dok se financijski podaci mogu objaviti bez otkrivanja osobnih podataka najmoprimaca.
Ako Grad i njegova društva već vode takve evidencije, njihovo objedinjavanje i objava trebali bi biti prioritet. Ako ih ne vode cjelovito, i to je podatak koji zahtijeva objašnjenje.
Jedna pravila za građane, druga za Grad?
Porez na prazne nekretnine možda se može opravdavati potrebom da se poveća ponuda stanova za dugoročni najam. No takva politika ima smisla samo ako je dio šire, dosljedne stambene politike.
Privatni vlasnik može biti potaknut da iznajmi stan, ali i Grad mora pokazati koliko svojih stanova može staviti u funkciju, koliko bi njihova obnova stajala i koliko bi se dodatnih stambenih jedinica moglo ponuditi građanima. Nije dovoljno od vlasnika očekivati da aktiviraju nekretnine ako se istodobno ne objavljuju provjerljivi podaci o korištenju javne imovine.
Pritom nisu svi prazni stanovi jednaki. Neki su doista investicijska imovina koja se ne koristi, a drugi mogu biti neuseljivi, opterećeni nasljednim sporovima ili neriješenim vlasničkim odnosima.
Jednako tako, gradski stan koji nije useljiv ne može se preko noći pretvoriti u dostupan dom. Ali građani imaju pravo znati zašto nije useljiv, koliko košta njegovo osposobljavanje i u kojem će roku biti stavljen u uporabu.
Prvo transparentnost, zatim porezna politika
Od gradske vlasti zato treba zatražiti objavu ažurnog popisa stanova Grada Zagreba i zasebnih evidencija gradskih društava, uz podatke o vlasništvu, kvadraturi, statusu korištenja, pravnoj osnovi, naplaćenim najamninama, dugovanjima i troškovima održavanja.
Takva bi objava omogućila javnosti da razlikuje stvarne probleme od političkih optužbi, ali i da procijeni koristi li Grad svoju imovinu u skladu s ciljevima koje zagovara.
Prije nego što se od građana zahtijeva da plate više, Grad mora pokazati da je učinio sve što može s onim što već ima. Prvo cjelovit popis, zatim transparentno upravljanje i mjerljivi rezultati. Tek tada rasprava o dodatnom poreznom opterećenju može biti potpuna i vjerodostojna.
Narod.hr čeka odgovore od Grada. Objavit ćemo ih po primitku.
