Muslimansko bratstvo pod povećalom EU-a: Tko su i kakav utjecaj imaju u Europi?
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 25 Listopad 2026 16:07
S Muslimanskim bratstvom povijesno je povezan i Hamas, palestinski islamistički pokret koji je nastao 1987. godine kao njegov ogranak. Hamas je zasebna organizacija koja ima vlastitu strukturu i političke ciljeve te je odgovorna za mnoge terorističke napade, uključujući napad na Izrael 7. listopada 2023. godine.
Muslimansko bratstvo, islamistički pokret osnovan u Egiptu 1928. godine, ponovno je u središtu europskih političkih rasprava zbog zabrinutosti oko njegova mogućeg utjecaja na institucije i društvo. Početkom listopada Europski parlament podržao je inicijativu usmjerenu na ograničavanje financiranja i djelovanja organizacija povezanih s ovim pokretom. Rasprava je otvorila pitanja o sigurnosti, transparentnosti europskog financiranja i granicama djelovanja islamističkih organizacija u demokratskim državama.
Što je Muslimansko bratstvo, kako se širilo i zašto izaziva sve veću zabrinutost u Europi?
Europski parlament glasao za borbu protiv utjecaja Muslimanskog bratstva
Početkom listopada Europski parlament podržao je inicijativu za uvrštavanje Muslimanskog bratstva i povezanih organizacija na popis terorističkih organizacija EU-a. Za prijedlog je glasao 381 zastupnik, dok ih je 167 bilo protiv.
Rezoluciju je predložila Europska pučka stranka (EPP), uz podršku desnih političkih skupina. Cilj je spriječiti financiranje islamističkih pojedinaca i organizacija europskim novcem te suzbiti njihov mogući utjecaj na europske institucije i države članice.
Predstavnici EPP-a naglasili su potrebu za strožim nadzorom dodjele sredstava EU-a, većom transparentnošću i temeljitom provjerom krajnjih korisnika. Istaknuli su i da se islam kao vjera ne smije poistovjećivati s političkim islamom, uz istodobnu zaštitu demokracije i vjerskih sloboda.
Od hrvatskih 12 zastupnika, njih četvero nije prisustvovalo na glasanju. Od prisutnih osam njih petero je podržalo inicijativu (Stjepo Bartulica -DOMiNO te HDZ-ovci Tomislav Sokol. Davor Ivo Stier, Željana Zovko i Sunčana Glavak), dok su SDP-ovi zastupnici, Marko Vešligaj, Tonino Picula i Biljana Borzan, glasali protiv.
Nastanak i temeljne ideje Muslimanskog bratstva
Muslimansko bratstvo islamistički je pokret osnovan 1928. godine u Egiptu, a njegov osnivač bio je Hassan al-Banna.
Nastao je u razdoblju velikih političkih i društvenih promjena na Bliskom istoku, kada su se pojavile različite ideje o ulozi islama u društvu i politici.
Temeljna ideja pokreta jest da islam ne treba biti samo vjera pojedinca, nego i temelj društvenog, političkog i pravnog poretka. Bratstvo se zauzima za veći utjecaj islamskih načela na upravljanje državom i javni život, a u njegovoj se ideologiji ističe važnost Kurana i islamske tradicije.
Tijekom desetljeća pokret je širio svoj utjecaj kroz političko djelovanje, vjerske ustanove, obrazovanje i društvene aktivnosti. Njegove su se organizacije razvijale u različitim državama, zbog čega Muslimansko bratstvo danas nije jedinstvena skupina s potpuno jednakim djelovanjem u svim zemljama. Upravo su njegove političke ambicije i odnos prema demokratskim institucijama postali predmet rasprava i zabrinutosti brojnih vlada.
Širenje utjecaja i povezanost s Hamasom
Muslimansko bratstvo tijekom 20. stoljeća proširilo se iz Egipta u druge dijelove Bliskog istoka i sjeverne Afrike.
Pokret je postao važan politički čimbenik, osobito u Egiptu, gdje je nakon pada režima Hosnija Mubaraka 2011. godine njegova politička stranka ostvarila veliki izborni uspjeh.
Mohamed Mursi, kandidat povezan s Bratstvom, postao je predsjednik Egipta 2012. godine, ali je već sljedeće godine svrgnut vojnim udarom.
S Muslimanskim bratstvom povijesno je povezan i Hamas, palestinski islamistički pokret koji je nastao 1987. godine kao njegov ogranak. Hamas je zasebna organizacija koja ima vlastitu strukturu i političke ciljeve te je odgovorna za mnoge terorističke napade, uključujući napad na Izrael 7. listopada 2023. godine. Ipak, važno je razlikovati Muslimansko bratstvo kao širi pokret od njegovih pojedinih ogranaka jer se njihovo djelovanje, organizacija i odnos prema nasilju mogu razlikovati.
Djelovanje Muslimanskog bratstva u Europi
Muslimansko bratstvo i organizacije koje se povezuju s njegovom ideologijom posljednjih su godina pod povećalom europskih sigurnosnih službi.
Zabrinutost se ne odnosi samo na moguće nasilne aktivnosti, nego i na dugoročan politički i društveni utjecaj islamističkih pokreta.
Taj se utjecaj, prema pojedinim procjenama, može širiti preko vjerskih ustanova, obrazovnih institucija, udruga i organizacija civilnog društva. Francuska se posebno ističe kao zemlja u kojoj se provode istrage i raspravlja o strožem nadzoru organizacija za koje se sumnja da su povezane s Muslimanskim bratstvom. Slična pitanja pojavljuju se i u raspravama o djelovanju takvih mreža u Belgiji, Švedskoj i drugim europskim državama. Kritičari upozoravaju na mogućnost da pojedine organizacije koriste demokratske slobode i političke procese kako bi promicale društveni poredak utemeljen na islamističkim načelima.
Muslimansko bratstvo i europske institucije
Jedno od važnih pitanja jest mogućnost utjecaja Muslimanskog bratstva na europske institucije i donošenje političkih odluka.
Organizacije povezane s islamističkim mrežama mogu nastojati ostvariti utjecaj kroz suradnju s političarima, sudjelovanje u javnim raspravama i djelovanje u civilnom društvu. Posebna se pozornost posvećuje mogućim vezama između pojedinih udruga, europskih organizacijskih mreža i institucija koje se bave obrazovanjem ili predstavljanjem muslimanskih zajednica. Dodatnu zabrinutost izaziva mogućnost da se sredstva javnog financiranja dodjeljuju organizacijama čije djelovanje nije dovoljno transparentno. Zbog toga se u europskim političkim raspravama sve češće postavljaju pitanja o provjeri primatelja novca, izvorima financiranja i mogućim vezama s ekstremističkim skupinama. Najnovija odluka Europskog parlamenta korak je u smjeru zaštite od Muslimanskog bratstva i njihovih satelita.
Zašto je Muslimansko bratstvo predmet političkih rasprava?
Muslimansko bratstvo izaziva rasprave jer se u njegovu djelovanju isprepliću vjerske ideje, politički ciljevi i pitanja nacionalne sigurnosti.
Kritičari smatraju da dijelovi pokreta promiču društveni i politički sustav koji nije u skladu s načelima sekularne demokracije i jednakosti pred zakonom. Dodatnu zabrinutost izazivaju dokumentirane veze pojedinih ogranaka s nasilnim djelovanjem te povezanost Hamasa s poviješću Muslimanskog bratstva.
