Posljedice migracija: Politika ‘otvorenih vrata’ dovela je do policijskih patrola u školama
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 03 Studeni 2026 17:16
Njemačka je godinama bila “meka” za radnike, a posljednjih godina postala je poželjna ilegalnim migrantima. Tome je pridonijela “kultura dobrodošlice” koju je uvela Angela Merkel za vrijeme migrantske krize 2015. Žestok priljev migranata sada ima i vidljive posljedice: život na račun države, visoke stope kriminala, a sve su češći problemi u školama gdje čak mora intervenirati i policija.
Njemačka je tijekom svoje povijesti bila poželjna mnogima iz siromašnijih zemalja, a do useljavanja je dolazilo zbog nedostatka radne snage. Jedan od najpoznatijih trenutaka bio je nakon Drugog svjetskog rata kada se Njemačka oporavila, a njeno “ekonomsko čudo” i razvoj industrije doveo je do porasta broja privremenih gostujućih radnika, tzv. Gastarbeitera. Tada u Njemačku dolaze radnici iz drugih europskih zemalja.
Politika otvorenih vrata
No, u novije vrijeme dolazi do masovnog useljavanja ilegalnih migranata iz Afrike i Azije u čemu je ključnu ulogu odigrala bivša kancelarka Angela Merkel. Tijekom 2010-ih, kao posljedica ratova i nestabilnosti u Africi i Aziji, stotine tisuća migranata krenulo je prema Europi. Do 2015. situacija je postala neodrživa za mnoge zemlje na vanjskim granicama EU-a, poput Grčke i Italije. Kroz te zemlje migranti su ulazili tražeći put prema zapadnoj Europi. Ključni trenutak dogodio se u ljeto 2015.. Tada je Njemačka, pod vodstvom Angele Merkel, donijela odluku da ne zatvori granice za migrante koji su stizali preko takozvane “balkanske rute”. Dana 31. kolovoza 2015., Merkel je izrekla poznatu rečenicu “Wir schaffen das” (“Mi to možemo“). Time je signalizirala spremnost Njemačke da primi veliki broj migranata.
U kolovozu 2015., Njemačka je privremeno suspendirala primjenu Dublinskog sporazuma za sirijske migrante. Taj sporazum, dio pravnog okvira EU-a i propisuje da zahtjev za azil mora biti obrađen u prvoj zemlji EU-a u koju migrant uđe. Odluka o suspenziji omogućila je migrantima da nastave put prema Njemačkoj. U rujnu 2015., Njemačka je otvorila granice za tisuće migranata zaglavljenih u Mađarskoj, a rezultat je bio dramatičan porast broja migranata. Samo u 2015. Njemačka je primila preko milijun izbjeglica i migranata, većinom iz Sirije, Iraka i Afganistana.
Takva politika Njemačke i Angele Merkel i danas izaziva brojne reakcije i kontroverze. Dok su jedni smatrali (i smatraju) da se radi o humanitarnom i moralnom činu Njemačke, drugi ističu njene opasnosti, sigurnosne rizike i moguće posljedice.
Samo 10 godina kasnije, ono na što se upozoravalo, već sad je vidljivo u društvu.
Promjene u demografskoj slici
Statistički podaci Agencije Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) pokazuju da Njemačka ima drugi najveći broj izbjeglica na svijetu. Najveće izbjegličke skupine u Njemačkoj čine Ukrajinci, kojih ima 1,2 milijuna, što je pad od tri posto u odnosu na prethodnu godinu, zatim 668.600 Sirijaca, što je osam posto manje nego 2024., te 288.300 Afganistanaca, što predstavlja porast od tri posto.
No, stotine tisuća izbjeglica u Njemačkoj tijekom godina stekle su državljanstvo, što znači da više nemaju status izbjeglice.
Migracija u Njemačkoj mijenja etnički i kulturni sastav društva. Prema podacima Saveznog statističkog ureda (Destatis) u 2025. godini u Njemačkoj je živjelo otprilike 21,8 milijuna ljudi s migrantskom pozadinom. Migracijska pozadina definira se kao osobe koje su same imigrirale u Njemačku (prva generacija) ili čiji su roditelji (potomci, druga generacija) imigrirali u Njemačku od 1950. godine.
Otprilike svaka peta osoba koja živi u Njemačkoj (19,8 % stanovništva) i sama je imigrant, što odgovara 16,4 milijuna imigranata u 2025. godini. Od 16,4 milijuna imigranata koji su 2025. živjeli u Njemačkoj, 6,3 milijuna (39 % svih imigranata) rođeno je u jednoj od sljedećih pet zemalja: Poljska (1,5 milijuna), Turska (1,5 milijuna), Ukrajina (1,3 milijuna), Ruska Federacija (1,0 milijun) i Sirija (1,0 milijun).
Migranti i kriminal
Noviji podaci pokazuju da su stranci u Njemačkoj migranti, odnosno ne-Nijemci, sve češće povezani s kriminalnim radnjama i zločinima.
Prema službenim podacima njemačke vlade, broj stranih osumnjičenika za nasilna kaznena djela u Njemačkoj naglo je porastao od početka stoljeća. Broj stranaca osumnjičenih za ubojstvo između 2000. i 2025. povećao se za 77,1 %, dok je porast broja osumnjičenih za seksualne delikte u istom razdoblju iznosio 148,2 %. Broj ne-Nijemaca osumnjičenih za nehajno nanošenje tjelesne ozljede također je porastao za 169,3 %.
Gotovo u svim kategorijama kaznenih djela broj stranih osumnjičenika znatno je porastao. Kod razbojništava povećao se za 22,9 %, dok se broj osumnjičenih za džeparenje gotovo udvostručio, porastavši za 97,9 %. Udio stranaca uključenih u prijevare povećao se za 45,3 %, dok je broj osumnjičenih za ulični kriminal, koji se odnosi na kaznena djela počinjena na javnim mjestima, uključujući nasilje, kaznena djela povezana s drogom i vandalizam, porastao za 52,6 %.
Kada je riječ o ukupnom kriminalu, definiranom kao zbroj svih kaznenih djela evidentiranih u policijskoj statistici kriminaliteta, udio ne-Nijemaca povećao se za 39,8 % u istom razdoblju. Dok se svako treće kazneno djelo pripisuje strancu, njihov udio u ukupnom stanovništvu Njemačke iznosi samo 15 %.
Izvještaj Saveznog kriminalističkog ureda (BKA) za 2024. godinu pokazao je da u brojnim vrstama kaznenih djela prednjače Sirijci i Afganistanci. Među Nijemcima je zabilježeno 163 osumnjičenika na 100.000 stanovnika. Nasuprot tome, Sirijci čine 1.740, a Afganistanci 1.722 osumnjičenika na 100.000.
Podsjetimo da su posljednjih godina posebno “popularni” bili napadi nožem, kao i napadi na božićne sajmove.
Problemi u školama
Da problemi postaju sve dublji i utječu na sve pore života pokazuju i slučajevi iz njemačkih škola. Naime, u školama s većim brojem djece migrantskog podrijetla, koje se nazivaju „Brennpunkt Schule“ (hrv. škola u socijalnom žarištu), dolazi do problema i policijskih intervencija.
Najnoviji slučaj je Karolina-Burger-Realschule u Ludwigshafenu gdje je, prema medijskim izvještajima, postotak učenika s migrantskom pozadinom otprilike 86 % do 90 %.
Škola se posljednjih godina suočava s raznim vrstama vandalizma. U jednoj školskoj godini bilo je čak 118 kaznenih prijava i oko 100 intervencija vatrogasaca. Bilo je lažnih prijava o pucanju, lažnih požarnih alarma, ali masovne tučnjave, prijetnje nožem i napadi bili su stvarni. Neko vrijeme policija je čak bila prisutna na školskom terenu i u školskoj zgradi svaki dan.
U novu školsku godinu krenulo se po starom. Zbog toga su brojni nastavnici ostali kod kuće. Na početku školske godine, čak 15 učitelja se javilo na bolovanje u jednom danu, a u drugom tjednu škole, ukupno 17 učitelja javilo je da su bolesni.
„Prije nego što sam uopće stigao na nastavu, već sam čuo bezbroj uvreda u školskom hodniku i drugim učionicama, poput ‘ Ušuti’ i gore. Učenici se guraju, udaraju, hvataju za glavu. Samo još jedan dan u našoj školi“, kaže jedan učitelj za SWR.
Ovakvi slučajevi česti su i u Brennpunkt školama glavnoga grada Berlina. Na naslovnicama je redovito bila i Friedrich-Bergius-Schule. U prosjeku oko 85 posto učenika te škole dolazi iz obitelji u kojima njemački nije materinski jezik, što je dovelo do potpunog kolapsa integracijskog i nastavnog procesa. Između rujna 2024. i siječnja 2025. policija je morala intervenirati više puta zbog napada suzavcem, tučnjava te situacije u kojima su skupine mladih naoružane palicama i noževima proganjale druge učenike.
Poznat je i slučaj na Campus Efeuweg u četvrti Gropiusstadt iz 2023. kada je u masovnoj tučnjavi ozlijeđeno je 49 učenika, svi s migrantskim podrijetlom.
Da su učitelji često žrtve fizičkih napada pokazuje i policijska statistika iz 2024. kada je bilo 1.283 slučaja tjelesne ozljede učitelja. To je predstavljalo značajan porast u usporedbi s prethodnim godinama. Između 2015. i 2023. državne policijske vlasti prijavile su Saveznom uredu kriminalističke policije (BKA) između 717 i 1017 zabilježenih slučajeva, piše Tagesschau.
