Maršavelski agitira za novu srbijansku vlast i nadzire – SOA-u! Hoće li ga Sabor smijeniti?
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 04 Studeni 2026 19:08
Aleksandar Maršavelski, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, nedavno je otkrio kako stoji iza anonimnih pisama srbijanskim studentima, odnosno „Studentskoj listi“ koja je upravo osvojila izbore u toj zemlji. Maršavelski „studentima“ pristupa vrlo srdačno, s veseljem i radošću, u duhu „pomirenja“ i s tezom da je 1990-ih u Hrvatskoj i drugdje na „Balkanu“ vladao „začarani krug mržnje i nacionalizma“.
Istovremeno, Maršavelski je član Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.
Kako je moguće da netko agitira za novu srbijansku vlast, koja je izrazito nacionalistička, te ujedno i nadzire hrvatsku civilnu i vojnu sigurnosno-obavještajnu agenciju? Treba li ga Hrvatski sabor smijeniti uzevši u obzir povijesno-političke veze sa Srbijom?
Podsjetimo, Studentska lista je daleko od prijateljske političke opcije u hrvatskom kontekstu. Zalaže se za jaku i dobro opremljenu srbijansku vojsku, negira zločine etničkog čišćenja i genocida u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali ističe da su Srbi kroz povijesti bili žrtve tih zločina. Lista je zaštitnički nastrojena prema Srbima u „regionu“ te propagira gotovo identične teze kao i smijenjeni Aleksandar Vučić. Ono što je za nas važno jest i dalje nepriznavanje agresije te odbijanje plaćanja ratne odštete. Lista ne priznaje niti Kosovo.
Što su SOA i VSOA?
SOA (Sigurnosno-obavještajna agencija) državna je civilna sigurnosno-obavještajna služba Republike Hrvatske. Njezina je osnovna zadaća prikupljanje, analiza i obrada podataka važnih za nacionalnu sigurnost, zaštitu ustavnog poretka, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Hrvatske.
Pojednostavljeno, SOA je hrvatska civilna obavještajna služba. Njezina uloga nije samo otkrivanje špijunaže i terorizma, nego i prepoznavanje drugih prijetnji nacionalnoj sigurnosti.
VSOA je vojna sigurnosno-obavještajna služba. Riječ je o specijaliziranoj službi Ministarstva obrane RH zaduženoj za prikupljanje i analizu podataka o stranim vojnim prijetnjama. Njezina je glavna zadaća protuobavještajna zaštita Oružanih snaga i pružanje obavještajne potpore obrambenom sustavu u zemlji i inozemstvu.
SOA-u i VSOA-u osim građana putem spomenutog Vijeća nadziru i Hrvatski sabor, Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost te Vrhovni sud RH.
Kako se postaje članom Vijeća i koja je njegova uloga?
Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija ima predsjednika i šest članova koje imenuje Hrvatski sabor na mandat od četiri godine. Kandidati se prijavljuju putem javnog poziva, a saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost provodi postupak odabira i predlaže kandidate Hrvatskom saboru na imenovanje. Članovi moraju ispunjavati zakonom propisane uvjete stručne spreme, državljanstva i političke neovisnosti.
Temeljna je zadaća Vijeća nadzirati zakonitost rada SOA-e i VSOA-e, osobito primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka kojima se ograničavaju ustavna prava i slobode građana. Vijeće može pregledavati dokumentaciju agencija, provjeravati navode građana i upozoravati nadležna državna tijela na utvrđene nepravilnosti. Na taj način predstavlja važan mehanizam građanskog nadzora nad radom sigurnosno-obavještajnog sustava.
Stoga je legitimno postaviti pitanje može li se takva zadaća povjeriti osobi koja se aktivno uključila u predizbornu kampanju u Srbiji te sada podržava novu vlast? Ne predstavlja li članstvo takve osobe u Vijeću sigurnosni problem?
Aktualni sastav Vijeća
Hrvatski sabor na sjednici 15. srpnja 2026. donio je Odluku o imenovanju predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.
Predsjednik je Kristijan Kotarski, a članovi su: Gordan Akrap, Eduard Briški, Davorin Ivanjek, Aleksandar Maršavelski, Mihael Puljić i Mile Štefanac.
Službeni prijedlog za imenovanje svih sedam članova podnio je Odbor Hrvatskog sabora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost kojim predsjeda Ranko Ostojić. Tomu je prethodio javni poziv i razgovor s kandidatima. Dakle, Maršavelski se sam javio, ispitan je, potom ga je predložio saborski odbor, a jednoglasno izabrao Hrvatski sabor. Na sjednici 15. srpnja 2026. svih 129 zastupnika koji su glasovali podržalo je prijedlog. Dakle, nitko nije glasovao protiv imenovanja Maršavelskog.
Ovdje možemo dodati i da su glavnu ulogu u Pododboru za razmatranje kandidatura imali Ante Deur (HDZ), Sabina Glasovac (SDP) i Ivica Kukavica (Domovinski pokret).
Hoće li biti smijenjen?
Sada je glavno pitanje na koje Hrvatski sabor i vladajući moraju dati odgovor: hoće li Maršavelski biti smijenjen s obzirom na novonastale okolnosti? Može li član vijeća koje nadzire SOA-u i VSOA-u istovremeno aktivno sudjelovati u političkom životu Srbije, agitirati za tamošnje političke opcije i podržavati novu vlast?
Utvrdimo i činjenicu da Maršavelski sa srbijanskom javnošću komunicira tako da se hvali što je član inicijative za zabranu braniteljskog pozdrava. Domovinski rat promatra kroz vizuru „nacionalističkih sukoba 1990-ih“, dok prešućuje agresiju i odgovornost Srbije. Pritom govori i o nekakvoj „zajedničkoj borbi“ za „pomirenje“.
Koje korake treba poduzeti za njegovu smjenu? Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija i njegove pojedine članove razrješava Hrvatski sabor, koji ih ujedno i imenuje. Važnu ulogu u nadzoru njihova rada ima Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, koji može utvrđivati nepravilnosti i inicirati razmatranje odgovornosti članova. Ostaje nam vidjeti tko će i kako reagirati, ako do reakcije uopće dođe.
Podsjetimo da je i Ranko Ostojić, čelnik predmetnog odbora, javno obznanio svoje oduševljenje novom srbijanskom vlašću.
