Ljubitelji Tita, komunisti, antifašisti: Koje su to komunističke organizacije i stranke u Hrvatskoj?
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 08 Studeni 2026 19:05
Iako je Hrvatska odbacila komunizam i teškom mukom u Domovinskom ratu izborila svoju slobodu i neovisnost, u Hrvatskoj i danas postoje udruge, organizacije pa i stranke koje se temelje na komunističkoj i socijalističkoj ideologiji. Neke od njih deklariraju se kao ‘antifašističke’, dok druge otvoreno zagovaraju obnovu Jugoslavije.
Najavljeni komunistički skup na Filozofskom fakultetu ponovno je u središte javnosti stavio pitanje organizacija koje zagovaraju komunističku i socijalističku ideologiju. Podsjetimo, na FFZG-u je u sklopu događaja “Meet the Communist”, koje je organizirao Klub studenata FFZG-a, trebao sudjelovati Revolucionarni komunistički savez, organizacija koja zagovara Balkansku federaciju i rušenje vlasti.
No, to nije jedina takva organizacija. Neke udruge i stranke samo su bolje zakamuflirale svoje komunističke temelje.
Komunističke stranke u RH
SRP
Socijalistička radnička partija Hrvatske (SRP) osnovana je 25. listopada 1997. godine, a registrirana je 4. veljače 1998. godine. Opisuje se kao “stranka moderne ljevice”, a svoju ideologiju baziraju na komunizmu, socijalizmu i marksizmu. Sjedište im je u Zagrebu, na adresi Ulica Pavla Hatza 14, gdje su registrirane brojne ljevičarske udruge, o čemu je Narod.hr ranije pisao.
Predsjednik je Ranko Adorić iz Splita, a potpredsjednik Vlado Kapuralin iz Pule.
Na web stranici navode da u “klubovima unutar partije, djeluju ljevičari raznih profila, socijalisti i komunisti, a u zajedničkom zalaganju za socijalističku budućnost Hrvatske u sklopu socijalističke budućnosti Evrope i svijeta, pri čemu je bitno da se ostvaruje program stranke i da stranka iskazuje akcijsko i političko jedinstvo u svojem djelovanju kao moderna stranka ljevice”.
U svom statutu navode da SRP slijedi “pozitivna dostignuća i iskustva socijalističkih, komunističkih i ekoloških partija u Evropi i u svijetu i u isto vrijeme svoja programska opredjeljenja i svoju praktičnu politiku zasniva i na dostignućima socijalističkog i sindikalnog pokreta u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, a posebno na težnjama i dostignućima radničkog i sindikalnog pokreta u borbi za radničko i društveno samoupravljanje, ali koje bi u budućnosti bilo lišeno svakog političkog monopola i tutorstva”.
Živio samoupravni socijalizam!
Teorijska polazišta za svoje djelovanje, navode, crpe iz “humanističkih učenja o čovjeku, iz učenja o socijalizmu, marksizma kao otvorenog sistema mišljenja, iz filozofskih, socijalnih i političkih teorija na razini epohe, kao i iz saznanja o potrebi i mogućnostima oslobođenja ljudske većine od ekonomske eksploatacije i duhovnog siromaštva i svih oblika poniženja i neslobode”.
Imaju gradske, mjesne i općinske organizacije po cijeloj Hrvatskoj, a cijeli popis dostupan je u Registru političkih stranaka.
Njihove aktivnosti sastoje se od sudjelovanja na komunističkim kongresima, zajedničkim akcijama s drugim komunističkim organizacijama te “obilježavanja značajnih događaja i ličnosti iz razdoblja NOB-a”.
“SRP će i dalje stajati na braniku onih koji su se suprotstavili okupatorima, vratili teritorij matici zemlji i ostvarili mir, slobodu i progresivni društveni razvoj”, rečeno je na izvještajno-izbornoj Skupštini SRP-a u lipnju 2026., prenosi Dalmatinski portal.
U čestitki povodom 29. rođendana SRP-a poručili su: “Živio proleterski internacionalizam! Živio antiimperijalizam! Živio samoupravni socijalizam!
Živjela Socijalistička radnička partija Hrvatske (SRP)!”
Podmladak SRP-a
SRP ima i ogranak Mladih socijalista koji se također zalažu za ukidanje kapitalizma i uspostavu radničkog samoupravljanja i vlast radničke klase u Hrvatskoj. Dio ciljeva im je promicanje ideja socijalizma među mladima i borba protiv fašizma, imperijalizma i klerikalizma u Hrvatskoj.
Od prosinca 2019. godine su punopravni član Svjetske federacije demokratske omladine (WFDY).
Njihova web stranica se trenutačno nije dostupna, ali su dostupni na društvenim mrežama. Među ostalim, po objavama na mrežama vidljivo je da Oluju smatraju “zločinačkom akcijom”, obilježavaju obljetnice iz Jugoslavije, vremena Drugog svjetskog rata kao i druge bitne događaje iz komunističke povijesti.
Neaktivne stranke
U Hrvatskoj je do, ne tako davno, djelovala Komunistička partija Hrvatske. Stranka je osnovana 2013. godine. Sjedište joj je bilo u Umagu, a službeno osnivanje bilo je u Kumrovcu 4. svibnja 2013. Predsjednik joj je bio umaški ugostitelj Radoslav Ilić – Mrki, a stranka je u stečaj otišla 2019.
Savez komunista Hrvatske (SKH) službeno je upisan u Registar političkih stranaka Republike Hrvatske 23. travnja 2015. godine. Sjedište joj je bilo u Zagrebu, a prestala je postojati 2022. jer nije podnijela godišnji financijski izvještaj sukladno Zakonu o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.
Komunističke organizacije
Revolucionarni komunistički savez
Revolucionarni komunistički savez je organizacija koja nije registrirana u RH. Dio je “jugoslovenske sekcije Revolucionarne komunističke internacionale”.
“Mi smo organizacija radnika, studenata i učenika okupljenih oko ideja marksizma. Naš cilj je izgradnja radničke partije, s komunističkim programom uspostavljanja vlasti radničke klase, koja sačinjava ogromnu većinu stanovništva svakog modernog društva“, stoji na stranicama RKS-a.
Imaju i svoje službeno glasilo “Komunistička revolucija” koje, navode, izdaju na srpskohrvatskom i makedonskom jeziku.
Zasnivaju se na sljedećim programskim osnovama: Za revolucionarnu komunističku partiju, za povratak radničke kontrole nad sindikatima, za radničku vlast i socijalističko društvo, za punu zaposlenost i preraspodjelu bogatstva u interesu radne većine, za emancipaciju žena i socijalizaciju kućnog rada, za ravnopravnost LGBT osoba, besplatno i kvalitetno obrazovanje i zdravlje za sve, za borbu protiv klimatske krize zasnovane na socijalističkoj planskoj ekonomiji, za proleterski internacionalizam – za slobodan kulturni razvoj naroda, za oružje u rukama ljudi, a ne plaćenika, protiv privilegija vjerskih zajednica, za novu radničku socijalističku Jugoslaviju i uspostavljanje Balkanske socijalističke federacije, za protjerivanje imperijalizma s Balkana, za socijalističku Europu, za svjetski socijalistički savez.
Bitno je istaknuti da se rad RKS-a kosi s Ustavom RH jer jasno navodi da se zalaže za “novu radničku socijalističku Jugoslaviju i uspostavljanje Balkanske socijalističke federacije”. Ustavom RH “zabranjuje se pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku”.
RKS je više puta u Zagrebu organizirao Jugoslavensku školu komunizma o čemu je Narod.hr detaljno pisao. O samom vodstvu organizacije ne zna se gotovo ništa, kao ni o sjedištu. Među istaknutijim članovima RKS-a je Helena Biberić, bivša članica Radničke fronte.
Biberić bi radije živjela u Jugoslaviji
U veljači 2026. održana je još jedna Jugoslavenska škola komunizma. Nisu poznati detalji, a sve se organizira i održava u tajnosti. Biberić je u razgovoru za Jutarnji list otkrila da se škole komunizma održavaju kako bi se članove pripremilo “na nadolazeću revoluciju”.
Također je objasnila da svi koji tek dolaze na školu ili u organizaciju prolaze detaljnu provjeru.
Nije htjela otkriti točan broj članova zagrebačke sekcije komunista, ali je rekla da svi vjeruju da je kapitalizmu odzvonilo.
“Svi svjetski problemi od ratova do siromaštva i nejednakosti proizlaze iz kapitalizma. Zato se mi zalažemo za socijalističku revoluciju. Proizvodnja je društvena, a vlasništvo privatno. Bez radničke klase ništa ne bi funkcioniralo, ali i dalje šačica bogatih ljudi kontrolira cijeli svijet. Naš je cilj izgraditi partiju s educiranim kadrovima koji će, kada za to dođe vrijeme, predvoditi radničku klasu prema revoluciji”, kaže.
Negirala je da zagovaraju Jugoslaviju, ali bi radije živjela u njoj nego u Hrvatskoj.
“Radnička klasa u Jugi nikada nije imala kontrolu nad sredstvima za proizvodnju, većinu je to kontrolirala partija. Danas takav sustav nazivamo deformirana radnička država. Mi želimo primat radničke klase, da sredstva proizvodnje prijeđu u društveno vlasništvo i da se napokon svrgne ovaj sustav koji je bivši predsjednik Tuđman nametnuo 90-ih, onaj o dvjesto najbogatijih obitelji koje upravljaju svime. Međutim, ako me pitate gdje bih danas radije živjela, odgovorila bih u Jugoslaviji“.
Društveno politički razvoj
Biberić je članica predsjedništva i udruge Društveno politički razvoj. Uz nju su još navedeni Luka Resanović i Luka Bursać. Udruga je upisana u Registar u lipnju 2025.
O samoj udruzi malo je informacija na internetu. Prema Registru zna se da je cilj udruge “proučavanje povijesti i sadašnjosti radničkog pokreta u Hrvatskoj i regiji; proučavanje povijesti i sadašnjosti međunarodnog radničkog pokreta; organiziranje političkih događanja”.
Sjedište udruge je u Ulici Ksavera Šandora Gjalskog 26.
Antifašističke organizacije
Savez antifašističkih boraca i antifašista (SABA)
SABA je „pravni slijednik Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Hrvatske (SUBNOR H) osnovanog 16. svibnja 1948., koji je na Skupštini održanoj 16. travnja 1992. promijenio ime u Savez antifašističkih boraca Republike Hrvatske (SAB RH), na Skupštini održanoj 27. studenog 1997. u Savez antifašističkih boraca Hrvatske (SAB H), a na Skupštini održanoj 7. veljače 2002. u Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH)“.
SABA se opisuje kao „samostalna, nevladina, vanstranačka, domoljubna, dobrovoljna, antifašistička i demokratska, višenacionalna organizacija udruženih građana koji prihvaćaju statutom utvrđene programske ciljeve i načela“. Na službenoj stranici udruge dominira zvijezda petokraka te je stoga nejasno kako „antifašisti“ spajaju demokraciju i komunističku revoluciju te ideologiju koju je Europa davno izjednačila s nacizmom i fašizmom.
Savez antifašističkih boraca i antifašista RH se sufinancira na temelju programa rada koji je prihvaćen na redovitoj Skupštini SABA RH koja je održana 17. 4. 2021. godine iz sredstava Hrvatskog Sabora, EU Projekta i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, stoji na stranicama.
Ciljevi i misija udruge SABA
U programskim ciljevima udruge SABA, ispred malenih crvenih zvjezdica, stoji sljedeće: „okupljanje sudionika Narodnooslobodilačke borbe i antifašistički opredijeljenih građana Republike Hrvatske, bez obzira na spol i dob, nacionalnu, vjersku, rasnu ili stranačku pripadnost; očuvanje i njegovanje antifašističke tradicije; zaštita prava članstva iz oblasti mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja; suprotstavljanje nacionalnoj, rasnoj ili vjerskoj mržnji i netoleranciji i neravnopravnosti građana“; te „suradnja sa srodnim organizacijama u zemlji i inozemstvu“.
U „posebnim zalaganjima“, SABA ističe borbu „protiv pojava neofašizma i nacizma u bilo kojem obliku“; „očuvanje od zaborava i objektivno utvrđivanje značajnih činjenica iz NOB, njegovih sudionika, a posebno Josipa Broza Tita, kao vrhovnog komandanta NOV-e i POJ“; „objektivnu i znanstvenu valorizaciju ZAVNOH-a kao preteče višestranačkog Sabora i AVNOJ-a koji su potvrdili Pazinske odluke iz 1943. godine“; znanstveno izučavanje povijesti; poštivanje svih žrtava Drugog svjetskog i Domovinskog rata; jačanje suživota; očuvanje spomeničke baštine tzv. NOB-a; te „brže uključivanje mladih u sve tokove društvenog života i naše organizacije, a osobito za zapošljavanje mladih“. Na početku se ističe zalaganje „za ostvarivanje ljudskih prava i zaštitu čovjekove okoline“.
Predsjednik SABA-e je Franjo Habulin. SABA ima i svoje podružnice, odnosno zajednice udruga po županijama – ZUABA.
Antifašistička liga
Antifašistička liga Republike Hrvatske formirana je na Dan pobjede nad fašizmom 9. svibnja 2014., a u ožujku 2015. službeno je osnovana Svečanom sjednicom u zagrebačkoj Starogradskoj vijećnici. Tada je za predsjednika izabran Zoran Pusić koji joj je i danas na čelu. Sjedište Lige je na adresi Ulica Pavla Hatza 16, a tamo su smještene i druge antifašističke udruge: Mreža antifašistkinja Zagreba, Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, Udruga antifašističkih boraca i antifašista Jug – Zagreb, Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista Zagrebačke županije i Grada Zagreba, Savez društava Josip Broz Tito…
Antifašističku ligu su pokrenuli: Građanski odbor za ljudska prava, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Srpsko narodno vijeće, Romsko nacionalno vijeće, Židovska općina/Šoa Akademija, Židovska vjerska zajednica Bet Israel, Vijeće romske nacionalne manjine Grada Zagreba, Kuća ljudskih prava Zagreb, Mlade antifašistkinje i antifašisti Zagreba, Srpski demokratski forum, Centar za mirovne studije, B.A.B.E, Savez društava Josip Broz Tito te Savez ratnih i vojnih invalida RH iz Drugog svjetskog rata.
U Povelji o razlozima osnutka navode da se antifašizam demonizira, kao i da se ne govori dovoljno o njegovoj važnosti. Ističu da se “zaboravlja da je antifašizam sustav vrijednosti nastao u obrani osnovnih ljudskih prava, sloboda i jednakosti, kao takav se prometnuo u programsku osnovu historijskih pokreta otpora nacifašizmu, te spasio Europu i njezine narode poput hrvatskoga. Antifašizam se zasniva na toleranciji i otvorenosti prema drugima i drugačijima te je kao takav opreka nacifašizmu, izraslom na netoleranciji i mržnji, na veličanju nasilja i militarizma, na kultu vođe, kultu nacije i dubokom preziru prema modernim političkim idejama i njihovim demokratskim sistemima.”
Podsjetimo da je predsjednik Lige, Zoran Pusić, veliki ljubitelj lika i djela Josipa Broza Tita, o čemu smo nedavno pisali.
“Tito je apsolutno najveća povijesna ličnost koju je Hrvatska ikad imala. Svaka zemlja bi se s takvim državnikom ponosila. Zagrebačka gradska vlast, kojoj nije lako, boji se da će joj vraćanje trga Titu oduzeti političke bodove. Svaka politička stranka svoje načelne stavove podređuje pragmatičnoj svakodnevnoj politici”, rekao je Pusić 2023.
Savez društava “Josip Broz Tito” Hrvatske
Dio Antifašističke lige je i udruga Savez društava “Josip Broz Tito” osnovana 2003. godine. Predsjednik saveza je i član stranke Možemo Vilim Matula.
Ciljevi Saveza su “promicanje istine o antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu, poslijeratnoj izgradnji i razvoju zemlje i društva, širenje tolerancije, poštovanja drugih i drugačijih nacionalnih, vjerskih, političkih, ideoloških opredjeljenja, ljubavi, prijateljstva i suradnje među ljudima i borba demokratskim sredstvima protiv svakog oblika mržnje, netrpeljivosti i nasilja nad manjinama”.
Kako djelatnosti navode: “istraživanje, kritičko vrednovanje i populariziranje vrijednosti i tekovina antifašizma, kako u prošlosti, tako i u današnjem vremenu, analiza nacionalnih odnosa, socijalne politike, samoupravljanja i slično; analiza međunarodnog odraza i značenja antifašizma, pitanja imperijalizma, posebno Staljinovog, ravnopravnosti velikih i malih država, Titove borbe za mir do Pokreta nesvrstanosti i europske suradnje u pitanjima sigurnosti za sve; planiranje rada na temelju programskih smjernica donesenih na skupštini, informiranje javnosti o prigodnim događanjima koje organizira, izdavanje knjiga iz područja svoje djelatnosti, jačanje suradnje sa srodnim organizacijama u Hrvatskoj i izvan nje”.
Matula je u razgovoru za Nacional otkrio da je u Hrvatskoj više od trideset društava Josip Broz Tito te da u Istri “svaki gradić ima društvo”. Dodao je da je slično u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji, kao i u Međimurju.
“U povijesti Hrvatske i Jugoslavije Tito je najsnažnija politička figura koja i danas svugdje u svijetu ima zagarantirano počasno mjesto – svugdje, osim kod nas. Također, u Hrvatskoj se već 35 godina ne smije govoriti da su u Titovim partizanima Srbi i Hrvati ginuli jedni uz druge i jedni za druge”, objasnio je Matula u intervjuu za Nacional u travnju 2026., nakon preuzimanja službe predsjednika.
Mreža antifašistkinja Zagreba
Mreža antifašistkinja Zagreba osnovana je 2007. godine kao Udruga mladih antifašista grada Zagreba. Danas su promijenili naziv te funkcioniraju “po principu direktne demokracije: hijerarhijske strukture nema, a sve odluke, na mjesečnim skupštinama, donosi tridesetak aktivnih članova”.
“Govoriti o antifašizmu van historijskog vakuuma znači govoriti i iz određene geopolitičke lociranosti: tradicija jugoslavenskog i hrvatskog antifašizma u koju se upisujemo tradicija je autentičnog antifašističkog otpora, klasne borbe, emancipacije žena i internacionalizma. Zbog toga se nasljeđe antifašizma danas ne smije svoditi na fetišizaciju hrabre partizanske borbe uz pažljivo pročišćavanje od sadržaja socijalističke revolucije”, stoji o antifašizmu na njihovoj stranici.
U svojim vizualima i simbolima koriste crnu i crvenu boju. Djeluju pod crno-crvenom zastavom s natpisom: ANTIFA ZAGREB.
MAZ je na sceni jako dugo aktivan, a najpoznatiji su po organizaciji Trnjanskih kresova kojim obilježavaju “oslobođenje” Zagreba i dolazak partizana. Program uključuje paljenje kresova, kuhanje graha, glazbene nastupe, govore te kulturno-društveni program s izraženom političkom porukom. Veliča se antifašizam, feminizam te rodna ideologija. Sve uz “blagoslov” petokrake. Kresovi redovno okupljaju “creme de la creme”, hrvatske ljevice, na čelu s Možemo, a sve se financira iz zagrebačke gradske blagajne.
Crvena akcija / Crvena inicijativa
U Hrvatskoj djeluje i Crvena akcija / Crvena inicijativa, komunistička organizacija nastala 2020. ujedinjenjem Crvene akcije iz Hrvatske i Crvene inicijative iz Srbije. Protive se kapitalizmu, nacionalizmu, rasizmu. Temelji se na marksizmu-lenjinizmu.
Njihovo obilježje je zastava crvene boje, a često koriste znak srpa i čekića. Redovno sudjeluju na prosvjedima u Srbiji i Hrvatskoj, borbi za radnička i LGBTQ+ prava te propalestinskim prosvjedima.
