Bartulica: Francuski dug, zašto je to i hrvatski problem?
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 13 Studeni 2026 14:00
Francuska, drugo najveće gospodarstvo eurozone, duguje 119% svog BDP-a, a ovogodišnji proračunski manjak procjenjuje se na 5,4%.
Početkom studenoga francuski parlament jednoglasno je odbio vladin proračun za 2027., koji je trebao smanjiti taj manjak.
U listopadu je kamata na francuske desetogodišnje obveznice prešla 5%, prvi put od 2002. Danas se Francuska zadužuje skuplje od Italije i Grčke.
To nije samo njihov problem.
Otkad smo u eurozoni, dijelimo istu valutu i istu središnju banku.
Kad se 2022. u Saboru raspravljalo o uvođenju eura, upozorio sam da se hrvatskoj javnosti ne prikazuju vrlo realni rizici članstva.
Podsjetio sam da je Grčka spašavana milijardama i zato što su njezin dug držale francuske i njemačke banke.
Rekao sam i da se iste krize mogu ponoviti s drugim zemljama.
Danas se pod tim pritiskom nalazi Francuska.
Prema prvoj procjeni Eurostata, inflacija u eurozoni u listopadu iznosi 4% (najviše od rujna 2023.), pa ECB razmatra više kamate, a svako povećanje dodatno pritišće Pariz.
Hrvatska u toj odluci nema glavnu riječ, a posljedice osjećamo svi, i na ratama kredita.
Odgovorni ne smiju plaćati za neodgovorne; ni kroz zajednički dug, ni kroz Europsku središnju banku.
