Izbor sudaca za Ustavni sud - može li gore?
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 14 Studeni 2026 16:56
Tko su kandidati za Ustavni sud – Horvat Vuković, Selanec, Pajalić i Sučević?
Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav utvrdio je listu od četvero kandidata za izbor troje sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske. Na listi su Ana Horvat Vuković, Željko Pajalić, Goran Selanec i Mladen Sučević
a o njihovu izboru Hrvatski sabor trebao bi raspravljati i glasovati idućeg tjedna.
Anu Horvat Vuković i Gorana Selaneca predložio je SDP, a njihove kandidature podržava i Možemo. S druge strane, HDZ je predložio Željka Pajalića i Mladena Sučevića.
Posebnu pozornost izazivaju kandidature Horvat Vuković i Selaneca, koji su već bili u središtu medijskih i političkih rasprava zbog svojih javnih istupa i stajališta o pojedinim društvenim i ustavnopravnim pitanjima.
Ana Horvat Vuković: Od poruke nakon atentata na Trumpa do rasprave o pozdravu ZDS
Ana Horvat Vuković profesorica je ustavnog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je 2007. godine, a doktorirala 2013. godine na temi pravnog uređenja pozitivne diskriminacije, s posebnim osvrtom na primjer Indije.
Na Pravnom fakultetu zaposlena je od 2007. godine. Bavi se ustavnim pravom, poredbenim ustavnim pravom, pravom Europske unije, antidiskriminacijskim pravom i zaštitom ljudskih prava.
Njezino ime u javnosti je posebno odjeknulo u srpnju 2024., nakon pokušaja atentata na tadašnjeg američkog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa.
Horvat Vuković na svojem je Facebook profilu objavila poruku: „Umalo. Više sreće drugi put!”. Objava je izazvala reakcije jer je objavljena nakon pokušaja ubojstva američkog političara. Narod.hr upozorio je i na sličnost njezine poruke s objavom kanadske profesorice Karen Pinder, koja je također komentirala neuspjeli atentat.
Tijekom javnog saslušanja kandidata za ustavne suce u lipnju 2026. posebno se raspravljalo o njezinim stavovima o pozdravu „Za dom spremni” i simbolu crvene petokrake.
Horvat Vuković izjavila je da je „Za dom spremni” službeni pozdrav fašističke tvorevine te da se doprinos pripadnika HOS-a u Domovinskom ratu ne može koristiti za rehabilitaciju tog pozdrava.
„Ne prihvaćam tezu o dvostrukim konotacijama”, odgovorila je na pitanje o usporedbi pozdrava ZDS i petokrake.
Govoreći o petokraki, istaknula je da ona ima različite konotacije, ovisno o kontekstu u kojem se pojavljuje.
„Kad je ona na JNA tenkovima i kad su pod njom činjeni zločini, apsolutno je neprijateljski simbol, no kad je simbol radničkog pokreta i otpora, to je druga stvar”, izjavila je.
Horvat Vuković javno je komentirala i odluke Visokog upravnog suda kojima je istospolnim parovima omogućeno podnošenje prijava za upis u registar potencijalnih posvojitelja. U svojim javnim istupima iznosila je stajališta koja idu u prilog mogućnosti posvajanja djece od strane istospolnih parova.
Na pitanje o pobačaju izjavila je kako je to „pravo ukorijenjeno u vrijednosnom sustavu hrvatskog društva”.
Na saslušanju je govorila i o javnim molitvama na trgovima. Horvat Vuković izjavila je da molitelji ne krše Ustav ni zakone o suzbijanju diskriminacije i ravnopravnosti spolova.
Istaknula je kako joj njihove poruke osobno mogu biti neprihvatljive, ali da kao pravnica i profesorica prava mora odvojiti osobne osjećaje od pravne procjene.
„Dok taj govor ne prelazi govor mržnje, ustavno je prihvatljiv”, poručila je.
Horvat Vuković kritički se osvrnula i na odluku Ustavnog suda u slučaju surogatstva, koje je u Hrvatskoj zabranjeno, odnosno upisa djeteta rođenog u inozemstvu u hrvatske matice rođenih. Smatrala je da je konačni ishod važan zbog zaštite djeteta, iako se time ide protiv hrvatskih zakona.
Uvrštena je na listu na prijedlog SDP-a, uz podršku Možemo.
Goran Selanec: Bivši ustavni sudac čija su stajališta izazivala polemike
Goran Selanec pravnik je koji je već obnašao dužnost suca Ustavnog suda Republike Hrvatske. Na tu je dužnost izabran 2016. godine, a njegov mandat završio je u travnju 2026. Prije toga bio je zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
U stručnom radu bavio se ustavnim pravom, ljudskim pravima, ravnopravnošću spolova i pravom Europske unije.
Jedno od pitanja zbog kojih je Selanec izazvao javne polemike odnosi se na udomljavanje djece u istospolnim životnim zajednicama.
Ustavni sud je 2020. godine odlučivao o ustavnosti zakonskih odredbi Zakona o udomiteljstvu. Selanec je zajedno sa sutkinjom Lovorkom Kušan napisao izdvojeno podupiruće mišljenje, zauzimajući stajalište da životni partneri ne smiju biti isključeni iz mogućnosti bavljenja udomiteljstvom samo zbog svojeg obiteljskog statusa.
Selanec je pozornost izazvao i javnim komentarima o nasilju nad ženama.Nakon jednog teškog zločina, Selanec je upozorio na širi društveni kontekst nasilja nad ženama, sugerirajući da društvo snosi dio odgovornosti jer tolerira takve obrasce ponašanja. Takva interpretacija izazvala je oštre reakcije dijela javnosti.
Željka Markić iz udruge U ime obitelji prozvala ga je da individualnu krivnju pretvara u kolektivnu te postavila pitanje postoji li uopće država u Europskoj uniji koju ne bi kritizirao kroz prizmu „seksističke brutalizacije društva“? U toj kritici sadržana je šira zamjerka: da Selanec pravo tumači kroz unaprijed zadani ideološki okvir.
“Postoji li za Selaneca neka dražva u EU u kojoj “društvo” i njegova “seksistička brutalizacija društvenog položaja žena” nije odgovorna za ovakve okrutne zločine? Da znamo u koga se trebamo ugledati”, istaknula predsjednica udruge U ime Obitelji Dr. Željka Markić, komentirajući Facebook objavu suca Ustavnog suda koji je tragediju šesterostrukoa ubojstva iskoristio za skupljanje političkih bodova.
SDP ga je predložio, a Možemo podržao za Ustavni sud.
Željko Pajalić: Sudac Vrhovnog suda s dugogodišnjim iskustvom
Željko Pajalić pravnik je s dugogodišnjim iskustvom u pravosuđu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1984. godine, a pravosudni ispit položio je 1987.
Od 1987. do 1991. bio je sudac Općinskog suda u Donjoj Stubici, a potom i predsjednik tog suda. Od 1996. radio je kao sudac Županijskog suda u Zagrebu, a 2014. imenovan je sucem Vrhovnog suda Republike Hrvatske, gdje je raspoređen u Građanski odjel.
Bio je osnivač i član Udruge hrvatskih sudaca, načelnik Odsjeka za istraživanje i razvoj Pravosudne akademije te predavač u toj instituciji. Sudjelovao je i u radu Povjerenstva za izradu Kodeksa sudačke etike.
Pajalić je tijekom javnog saslušanja kandidata za ustavne suce odgovarao i na pitanja o ideološki osjetljivim temama. Što se tiče ZDS-a, istaknuo je da nema nikakvih dilema oko ustaškog, fašističkog i nacističkog pokreta, no, smatra da bi trebalo jasno urediti zakonom i reći točno što je i kada zabranjeno. Sve što je ustaško je protuhrvatsko, poručio je.
Na pitanje o prizivu savjesti liječnika naglasio je da pacijentica ima svoje pravo, ali je istodobno priziv savjesti opisao kao „branu svim totalitarizmima”. Odgovornost za osiguravanje ostvarivanja prava pacijentica pritom je povezao s ravnateljima bolnica.
Komentirao je i molitve na javnim prostorima. Kazao je da ne zna koji su ciljevi molitelja na trgovima, ali da bi bilo nedopustivo kada bi se molitvom promovirala bilo kakva dominacija, uključujući dominaciju muškaraca nad ženama.
HDZ je Pajalića predložio za izbor u Ustavni sud, a Odbor za Ustav uvrstio ga je na listu četvero kandidata.
Mladen Sučević: Odvjetnik i bivši sudac
Mladen Sučević diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1981. godine, a pravosudni ispit položio je 1983.
Od 1986. do 1990. bio je sudac Građanskog odjela Općinskog suda u Zagrebu, nakon čega je nastavio karijeru u odvjetništvu. Od 2000. godine odvjetnik je i partner u Odvjetničkom društvu Sučević i partneri.
Kao vanjski suradnik sudjeluje u izvođenju nastave na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na predmetima obiteljskog i građanskog prava. Od 2002. arbitar je Stalnog izbranog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Sudjelovao je u radnim skupinama Ministarstva pravosuđa za izmjene Zakona o parničnom postupku, Zakona o odvjetništvu i Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu. Član je ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita iz građanskog i trgovačkog prava.
HDZ je predložio Sučevića za ustavnog suca. Odbor za Ustav kao važnu referencu istaknuo je njegove stručne i profesionalne rezultate, osobito u području građanskog i trgovačkog prava.
Četvero kandidata za tri mjesta: Odluka je na Hrvatskom saboru
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u uži je izbor uvrstio četvero kandidata za tri upražnjena mjesta u Ustavnom sudu. Ana Horvat Vuković, Goran Selanec, Željko Pajalić i Mladen Sučević dobili su po sedam glasova članova Odbora.
Za izbor ustavnih sudaca potrebna je dvotrećinska većina glasova svih zastupnika Hrvatskog sabora, odnosno najmanje 101 glas.
Izbor će stoga ipak zahtijevati politički dogovor vladajućih i oporbe.
