Nacionalne manjine su iznadproporcionalno zastupljene
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 07 Svibanj 2023 15:03
“Dolazimo u situaciju da glas onih koji biraju u 12. izbornoj jedinici (nacionalne manjine) ima diskriminatornu, neproporcionalnu moć, u odnosu na glas birača iz prvih deset jedinica, zbog čega treba mijenjati izborni sustav”, rekao je Sinčić na konferenciji za novinare.
Zastupnik u Europskom parlamentu Ivan Vilibor Sinčić pozvao je u petak 10. siječnja Ustavni sud da Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor proglasi neustavnim jer smatra da su nacionalne manjine nad proporcionalno zastupljene u odnosu na birače iz prvih deset izbornih jedinica.
Nakon što je Ustavni sud u utorak proglasio Zakon o izbornim jedinicama neustavnim, s obzirom da je broj birača u pojedinim jedinicama odstupao od prosječnog broja birača po jedinici za više od pet posto, Sinčić je zatražio od Ustavnog suda da ukine i Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.
“Dolazimo u situaciju da glas onih koji biraju u 12. izbornoj jedinici (nacionalne manjine) ima diskriminatornu, neproporcionalnu moć, u odnosu na glas birača iz prvih deset jedinica, zbog čega treba mijenjati izborni sustav”, rekao je Sinčić na konferenciji za novinare.
Ako Ustavni sud ne proglasi Zakon o izborima zastupnika neustavnim prije parlamentarnih izbora sljedeće godine, Sinčićeva stranka Ključ Hrvatske će u roku 30 dana nakon izbora podnijeti ustavnu tužbu. “Ili će se zakon promijeniti ili ćemo mi tužiti, a Ustavni sud dužan nam je odgovoriti”, kaže Sinčić.
Europarlamentarac predlaže da se smanji broj zastupnika nacionalnih manjina dok se ne postigne jednakost biračkog prava ili da se ukine 12. izborna jedinica. Trenutno je u njoj prisutan “etnobiznis”, ustvrdio je.
“Dvanaesta jedinica je ogroman generator političke korupcije, sjetimo se da je lani podignuta optužnica protiv bivšeg potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića. Dakle, skupina ljudi koji je izabrana s malim brojem glasova održava vladajuću većinu”, kazao je.
Pravila treba mijenjati i kada je riječ o 11. izbornoj jedinici (dijaspora) zato što i zastupnici Hrvata izvan Hrvatske također ulaze u parlament sa znatno manjim brojem glasova, poručio je Sinčić.
Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina.
Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % dobivenih preferencijskih glasova od broja glasova koje je kandidacijska lista dobila kandidatima za napredovanje na listi. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e.
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 17,36 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” za promjenu izbornih načela rujna 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 10.733, Draganu Jeckov s 8.376 i Borisa Miloševića sa 7.715 glasova je izabralo 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije za promjenu izbornih pravila 2014. godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birač što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije.
Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac i vojni psiholog zaposlen u zločinačkoj Jugoslavenskoj nacističkoj armiji Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legalitet ni legitimitet.
Na izborima 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja 2020. godine. Svih osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je 21.934 birača, a za osam zastupnika MOST je dobio u jedanaest izbornih jedinica 123.194 glasova. Za jedno zastupničko mjesto Most je trebao 3,62 puta više glasova birača od zastupnika nacionalnih manjina. U XI. izbornoj jedinici glasovalo je 28.894 birača, a od tog broja 21.894 u Bosni i Hercegovini. Tri HDZ-ova zastupnika dijaspore izabralo je 17.905 birača, a od toga broja je 15.517 birača iz Bosne i Hercegovine. Jedanaest zastupnika dijaspore i nacionalnih manjina pomoću kojih je Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje Vlade izabralo je 39.839 birača.
Damir Borovčak, povratnik iz iseljeništva 1991. godine, ratni tajnik za iseljeništvo HDZ-a, a potom pomoćnik ministra u Ministarstvu iseljeništva RH: Treba mijenjati vlast i izborne zakone
Grupa je postavljenih pitanja: o problemima s kojima se iseljenici susreću u zemljama u kojima prebivaju, ali i u Hrvatskoj; jesu li iseljenici dovoljno upoznati s trenutačnom gospodarskom, društvenom i političkom situacijom u domovini; ljuti li iseljenike činjenica da se često traži njihov novac, a gotovo nikad njihovo mišljenje; imaju li osjećaj da su diskriminirani…
Osnova svih tih pitanja jest to što je u posljednjih dvadesetak godina izostala učinkovita i pravedna promjena izbornoga zakona kojim bi se u Hrvatskoj omogućilo da njome upravljaju patrioti, a ne bivši komunisti i gojenci tog sustava. Od 1999. naovamo trebalo se regulirati osnovno demokratsko pravo: ako biram, moram imati mogućnost i promijeniti. Vlast je sve te godine lažno demokratska, odnarođena, koruptivna, podložna interesima i utjecajima koji su protuhrvatski. Sve to odrazilo se i na mišljenja i raspoloženje iseljeništva.
Još je odluka Ustavnoga suda iz 2010. upozorila na neustavnost izbornih jedinica, odnosno ocijenila da su dva ciklusa parlamentarnih izbora bila neustavna. I što se dogodilo? Apsolutno ništa! Jer onima koji su zasjeli na vlast, bez obzira na to bio to HDZ ili SDP, najvažniji je bio njihov osobni interes. Nema više poštenja, ni dragovoljnih, ni prosvjednih ostavki, nema više ni obraza ni srama.
Građanska inicijativa „U ime obitelji“, koju su poduprle brojne građanske i strukovne udruge, sindikati, vjerske zajednice, obitelji i pojedinci, organizirala je 2014. godine prikupljanje potpisa birača o potrebi raspisivanja referenduma kojim bi se pridonijelo promjenama načina upravljanja Hrvatskom te omogućilo da u Hrvatski sabor uđu sposobni, nepotkupljivi i pošteni ljudi, više odgovorni biračima, a ne toliko stranačkim oligarhijama. Inicijativa je vođena pod sloganom „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ kako bi se demokratizirao izborni sustav. Tražilo se da u Ustav RH uđu sljedeća načela: preferencijalno glasovanje bez cenzusa, smanjenje izbornoga praga s 5 na 3 posto, biranje najmanje 20 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici ovisno o broju birača, mogućnost glasovanja dopisnim i elektroničkim putem, ujednačavanje vrijednosti glasa birača u izbornim jedinicama, tražilo se također da izborne jedinice ne smiju dijeliti županije RH i Grad Zagreb, prikupljanje minimalno tri tisuće potpisa za kandidacijsku listu izvan-parlamentarne političke stranke ili nezavisne liste koja želi kandidirati svoje predstavnike u Sabor te zabrana zajedničkih kandidacijskih lista dviju ili više političkih stranaka.
Referendum o promjeni izbornoga sustava nikad nije održan jer su SDP-ov ministar Bauk i HDZ-ov Vladimir Šeks bili protiv referenduma, odnosno tvrdili su da nije ostvaren dovoljan broj potpisa, iako je prema službenim statistikama u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, tj. mogućih birača, što znači da je broj od 380 tisuća potpisa bio dovoljan za održavanje referenduma.
Građanska inicijativa „Narod odlučuje“ nastavila se angažirati na planu pravednijih izbora te je tijekom 2018. skupila i predala Hrvatskom saboru više od 800 tisuća potpisa za dva referendumska pitanja – za bolji i pravedniji izborni sustav. Unatoč velikom broju potpisnika i ova se inicijativa suočila s brojnim opstrukcijama. Prvo referendumsko pitanje odnosilo se na promjene izbornog sustava, smanjivanje broja saborskih zastupnika, traženje mogućnosti zaokružiti tri preferencijska kandidata, da izborne jedinice prate granice županija, da se izborni prag smanji s pet na četiri posto te da birači mogu, osim izlaskom na birališta, glasovati i dopisnim i elektroničkim putem. Drugo referendumsko pitanje odnosilo se na zastupnike nacionalnih manjina.
Na kraju je zahtjev odbijen zbog navodno nedovoljnoga broja potpisa, koji se nisu mogli provjeriti. Pod vodstvom ministra Lovre Kuščevića uništene su kontrolne liste te je onemogućena kontrola navodno ne važećih potpisa. Iako je poslije bivši ministar bio predmet preispitivanja DORH-a u svezi transakcija nekretninama, za zlodjelo manipuliranja s referendumskim listama potpisa nikada nije bio predmet istrage.
Kako su sve te inicijative bile opravdane, upravo neki dan stiže vijest da Hrvatska ima 14 % više birača upisanih u biračke popise nego punoljetnih stanovnika!? Nevjerojatno! Koje li manipulacije opet iz resora Ministarstva uprave, odnosno ponovno mogući posao za DORH.
Ustavni sud je opet izbjegao donijeti odluku o ustavnosti XI. i XII. Izborne jedinice
Osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine samo 21.934 birača. Vladajuća većina je dobila 202.784 glasova manje od oporbenih stranaka. Ukoliko bismo slijedili striktno načelo jednakosti glasa birača u svim izbornim jedinicama XI. i XII. izborna jedinica imale bi ukupno 4 zastupnika.
Prijedlog promjena Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor
Bez promjena Ustava i Ustavnog zakon za prava nacionalnih manjina može se smanjiti broj zastupnika u Hrvatskom saboru na 121 tako da se u pet izbornih jedinica bira 111 zastupnika razmjernim izbornim sustavom i smanji broj zastupnika nacionalnih manjina na 5 kako smo imali na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 3. siječnja 2000. godine i da dijaspora ima jednaki broj zastupnika kao nacionalne manjine koji bi se izabrali većinskim izbornim sustavom u:
Bosni i Hercegovini
Ostalim europskim državama
Sjevernoj i Srednjoj Americi
Južnoj Americi i
Africi, Australiji, Aziji i Novom Zelandu.
PODJELA HRVATSKE NA PET OPĆIH IZBORNIH JEDINICA S RAZLIČITIM BROJEM STANOVNIKA
obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju,
obuhvaća: Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Zadarsku županiju,
III. obuhvaća: Grad Zagreb,
obuhvaća: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Varaždinsku i Zagrebačku županiju i
obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.
Statistička regija Jadranska Hrvatska obuhvaća I. i II. izbornu jedinicu, a ostale su izborne jedinice postojeće statističke regije. Razmjerno broju stanovnika izborne jedinice imale bi: I. 18, II. 19, III. 22, IV. 23 i V. 29 zastupnika.
I. izborna jedinica ima 635.352 stanovnika s udjelom srpske manjine od 2,01 posto i ostalih manjina od 1,32 posto, II. ima 663.170 stanovnika s udjelom srpske manjine od 3,95 posto i ostalih manjina 5,49 posto, III. ima 767.131 stanovnika s udjelom srpske manjine od 1,57 posto i ostalih manjina 2,55 posto, IV. ima 786.645 stanovnika s udjelom srpske manjine od 0,53 posto i ostalih manjina 2,09 posto i V. ima 1,019.535 stanovnika s udjelom srpske manjine od 6,74 posto i ostalih manjina 3,47 posto.
PODJELA HRVATSKE NA PET IZBORNIH JEDINICA S ODSTUPANJEM BROJA STANOVNIKA MANJIM OD ±5 POSTO
obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju,
obuhvaća: Istarsku, Karlovačku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Sisačko-moslavačku županiju,
III. obuhvaća: Grad Zagreb,
obuhvaća: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Varaždinsku i Zagrebačku županiju i
obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.
Broj se stanovnika u I. izbornoj jedinici smanjio s 856.758 prema popisu 2011. godine na 795.118 za 61.640, II. s 856.515 na 755.202 za 101.313, a u III. izbornoj jedinici Gradu Zagrebu sa 790.017 na 767.131 za 22.886, IV. s 855.837 na 786.645 za 69.192 i u V. smanjen s 925.762 na 767.737 za 158.025 stanovnika od popisa 2011. do popisa 2021. godine. V. izborna jedinica je izgubila 38,26 % od ukopnog gubitka stanovnika Hrvatske.
U I. izbornoj jedinici udio srpske manjine prema popisu stanovnika 2021. godine s 18.723 pripadnika iznosi 2,35 %, a ukupno ostalih manjina s 10.820 pripadnika 1,36 %, u II. srpske manjine s 41.095 pripadnika 5,44 %, a ukupno ostalih manjina s 40.750 pripadnika 5,4 %, u III. srpske s 12.034 pripadnika 1,57 %, ukupno ostalih manjina sa 16.416 pripadnika 2,55% u IV. izbornoj jedinici udio srpske manjine s 4.142 pripadnika iznosi 0,53%, a ukupno ostalih manjina sa 16.416 pripadnika 2,09 % i u V. izbornoj jedinici udio srpske manjine s 47.898 pripadnikom iznosi 6,24 %, a ukupno ostalih manjina s 28.211 pripadnika 3,73 %. Zajedničkim nastupom kandidata svih manjina mogli bi u III. izbornoj jedinici prijeći izborni prag od 4 % i dobiti zastupnički mandat s punim legitimitetom. Izborne jedinice bi mogle biti županije.
Izborne jedinice imale bi razmjerno broju stanovnika. I. 23 i ostale 22 zastupnika u Hrvatskom saboru, a ukupno bi davale 111 zastupnika.
Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i ” Narod odlučuje ” tako da:
da je minimalni broj zastupnika u izbornim jedinicama 15,
da smanje izborni prag s 5 posto na 4 posto,
izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,
izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor,
izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,
da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,
da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića (listina).
da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar i popise birača do kraja 2023. godine.
Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr./hrvatski-fokus.hr
