Ukrajina, osim zimom, okovana i strahom od blokade pomoći SAD-a. Sve su manje nade i od posrnule EU
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 16 Siječanj 2024 10:06
Ukrajina je, osim zimom, već duže vrijeme okovana i strahom da će izgubiti američku financijsku, a time i vojnu pomoć, zbog blokade Kongresa paketa pomoći od 61 milijarde dolara koji je zahtijevala Bidenova administracija. Međutim, u prilog joj ne idu niti vijesti koje dolaze iz Europe (prije svega EU-a), jer će i potonjoj biti teško podržati borbu Ukrajine ove godine bez one američke.
Podsjećamo, i plan Bruxellesa o dodjeli Ukrajini pomoći u iznosu od 50 milijardi eura do 2027. godine na nedavnom summitu EU-a blokirao je mađarski premijer Viktor Orban. Hoće li u veljači biti pomaka po tom pitanju ostaje tek za vidjeti.
Kako jučer navodi ugledni britanski medij The Economist, dugoročno gledano, nastavak potpore SAD-a sve je upitniji, pa će Europa biti primorana ponovno izgraditi svoju obrambenu industriju.
Međutim, to neće biti ni malo lako, niti se to baš svima sviđa. Prije svega je skupo, a gospodarsko stanje postaje sve složenije pa bi novce namijenjene za Kijev pojedine europske zemlje radije vidjele u svojim trezorima s obzirom na rastuće nezadovoljstvo građana padom standarda i neizvjesnom budućnošću.
Raste strah od Trumpovog dolaska na vlast
Tako je nejasna budućnost i nedavnog prijedloga povjerenika EU za unutarnje tržište Thierry Bretona o stvaranju fonda od 100 milijardi eura za jačanje europske obrambene industrije. Breton je naglasio da se to radi ne samo kako bi se pomoglo Ukrajini, već i kako bi se “osiguralo” od povlačenja Amerike iz NATO saveza ako Donald Trump ponovno postane predsjednik te zemlje.
Problem u Europi je to što je i njena industrija naoružanja u privatnom vlasništvu i nitko od njih ne želi preuzimati rizike velikog i skupog početka proizvodnje topničkog streljiva za Ukrajinu bez čvrstih jamstava o dugoročnoj proizvodnji. Tako spomenuti britanski medij navodi kako bivši savjetnik njemačkog ministarstva obrane Nico Lange kaže da, kako bi najveći europski proizvođač projektila MBDA otvorio nove tvornice vlade moraju kupovati njegove proizvode najmanje deset godina unaprijed. A ako se odmah uloži, rakete će početi stizati tek 2026.
Četiri su glavna proizvođača streljiva u Europi: njemačka tvrtka Rheinmetall, britanski BAE Systems, francuska tvrtka Nexter i Nammo koji je u zajedničkom vlasništvu norveške i finske vlade. Nakon Hladnog rata svi su smanjili proizvodnju i fokusirali se na stvaranje složenijih i naprednijih sustava. Oni žele izvjesnost višegodišnjih ugovora od vlada prije otvaranja brzih proizvodnih linija, kaže Yang Pi, čelnik Europskog udruženja zrakoplovne i obrambene industrije.
Razmjeri i sofisticiranost novih ruskih zračnih napada razlikuju se od onih ranijih
Od 29. prosinca do 2. siječnja Rusija je lansirala više od 500 bespilotnih letjelica i projektila, rekli su ukrajinski dužnosnici – navodi utjecajni britanski medij Financial Times.
“Sve su češće glavne mete ukrajinska obrambena postrojenja kao što je Artem, a ne energetska mreža koju je Rusija pokušala uništiti prošle zime. Napadi su bili pomno planirani, korištenjem valova bespilotnih letjelica i projektila dizajniranih da nadjačaju ukrajinsku protuzračnu obranu”, navodi se u članku.
Kako bi probila ukrajinsku protuzračnu obranu, Rusija obično prvo lansira sporoleteće bespilotne letjelice, zatim niskoleteće podzvučne krstareće rakete i na kraju balističke rakete koje padaju prema meti brzinom sličnom brzini zvuka, što ih čini teškim za uništavanje.
“Rusi pokušavaju razbiti šifru ukrajinske protuzračne obrane. Ako uspiju i Ukrajina ne bude mogla obraniti svoje nebo, to će biti veliki problem jer će Rusiji otvoriti mogućnost slanja teških bombardera”, rekla je Dara Massicot , viši suradnik zaklade Carnegie u Washingtonu.
Ukrajinska mješavina protuzračnih obrambenih sustava i raketa zemlja-zrak, nazvana “FrankenSAM”, teško se nosi s ovim napadima.
“Kombinirana uporaba hiperzvučnog i podzvučnog oružja otežala je Ukrajini određivanje prioriteta za ciljeve protuzračne obrane”, izjavio je Sam Cranny-Evans, suradnik na Institutu Kraljevskih oružanih snaga.
Zaključak
Sve su ovo objektivni problemi s kojima se sve ozbiljnije suočava Ukrajina, pa uopće ne čude sve češće izjave pojedinih zapadnih političara i medija adresirane Volodimiru Zelenskom kako bi Kijev trebao početi razmišljati o početku pregovora oko zamrzavanja postojećeg stanja na crti razdvajanja ukrajinskih i ruskih snaga.
Problem je, međutim, što se takvi prijedlozi osim Kijevu ne sviđaju i Moskvi, koja na službenoj političkoj razini i dalje ne odustaje od retorike ostvarivanja svih prvotno zacrtanih ciljeva svoje vojne operacije prije sjedanja za pregovarački stol. Stol – za kojim ona više od kijevskih vidi predstavnike Sjedinjenih Država.
Washington upravlja Kijevom, a ne obratno – stav je u kojeg u Moskvi vjeruju svi – od Vladimira Putina i vojske, pa do običnih građana. I teško da će to promijeniti retorika službenog Washingtona koja ponavlja kako je Kijev onaj koji o svemu odlučuje i koji ima posljednju riječ, a da mu SAD samo pomažu u obrani od ruske agresije.
Anabela Jelenčić/geopolitika.news
