Mladen Pavković: Što (ne)znamo o stvaranju hrvatske države?
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 16 Siječanj 2024 07:25
Nakon što već godinama postoji i djeluje hrvatska država, na žalost, još nema pravog odgovora – kada je nastala? Slično je i s mnogim drugim temama vezanim uz hrvatski obrambeni Domovinski rat.
Tako primjerice još od početka srpske i ine agresije ne znamo ni gdje je točno počelo oslobođenje hrvatske Domovine, tko je prvi, a tko zadnji ranjen u nametnutom nam ratu, zatim službeno ne znamo tko su ratni dezerteri, profiteri i izdajice, pa ni gdje i kada je završen rat. Nemamo ni popis hrvatskih branitelja koji su izvršili suicid, popis djece koja su nevino stradala u ratu, baš kao što nemamo ni pojma tko od srpskih četnika i dalje radi u državnim institucijama, od policije, pravosuđa, prosvjete, pa do državnih odvjetništava. Tko zna koliko je branitelja bilo ozlijeđeno (ne ranjeno) u borbi sa srpskim agresorom, a koliko ih je umrlo od posljedica ratnih razaranja. Znamo da je Josip Jović prva žrtva srpske agresije, a tko je posljednja? Ne znamo također ni kad ćemo se riješiti minskih polja, a još manje: tko su službeno Junaci hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata, i tako dalje i tako redom.
Međutim, trebamo se sjetiti da je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) još prije desetak godina, u organizaciji Znanstvenog vijeća za mir i ljudska prava, održala znanstveni skup na temu "Dan kada je nastala država Hrvatska 1991." Neki bi rekli – bolje ikad nego nikad! (Što su čekali do tada?) Na skupu su istaknuli kako je upravo Akademija pravo mjesto za raspravu o ovoj temi, budući da je ta institucija zaslužna za formiranje svijesti o kontinuitetu hrvatske državnosti.
Što se dogodilo nakon toga? Ništa!
Međutim, mnogi se još uvijek pitaju: kad je nastala Republika Hrvatska? Vjerovali smo da je to već odavno stavljeno ad acta i da se o tome sve zna, kad tamo... Akademik Davorin Rudolf na ovom je skupu, sjećamo se, istaknuo da je Hrvatska postala neovisna i suverena država 25. lipnja 1991., jer je tada Hrvatski sabor donio temeljni konstitutivni političko – pravni akt o stvaranju neovisne države Hrvatske. Sličan stav tada je iznio i Vladimir Šeks, koji je bio zastupnik u sedam saziva Hrvatskog sabora i njegov bivši predsjednik i koji je od 1990. do 1992. bio na čelu saborske Ustavne komisije. I on je naglasio da je Hrvatska 25. lipnja 1991. imala sve konstitutivne elemente nužne za postojanje države. Predložio je i da Hrvatski sabor utvrdi jedinstveni nacionalni blagdan koji bi se slavio kao Dan hrvatske državnosti i neovisnosti.
Na to se tada oglasila i tadašnja predsjednica Ustavnog suda prof. dr. sc. Jasna Omejec te podsjetila da Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 25. lipnja, kao akt, suverenosti, nije nikad službeno stupila na snagu, ali da je počela proizvoditi pravne učinke 8. listopada kad je Sabor donio i akt o sukcesiji. "Stoga je 8. listopada 1991. datum mjerodavan za međunarodno pravo koje bi se trebalo primjenjivati u kaznenim postupcima. Hrvatska je tada stekle svojstva suverene države u smislu međunarodnog prava, što je potvrdila i Badinterova komisija"- rekla je te je potom predložila da se kao Dan državnosti slavi 22. prosinca, dan donošenja Božićnog ustava 1990.
S tim se tada nije složio bivši potpredsjednik Vlade nacionalnog jedinstva iz 1991. Zdravko Tomac. Za njega je istinski datum stvaranja hrvatske države bio 30. svibnja 1990., kada je po njegovu mišljenju počela i srpska agresija na Hrvatsku.
Na kraju ovog, inače, slabo popraćenog znanstvenog skupa, za riječ se javio i ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor. Što je pak on s tim u svezi predložio? Da se kao državni blagdan slavi 7. lipnja, u spomen na prvo međunarodno priznanje hrvatske države 879. kada je papa Ivan VIII. blagoslovio hrvatskog kneza Branimira i njegov narod!
Obzirom da s ovog skupa nisu donijeti nikakvi zaključci, i dalje se nagađa kad je nastala država Hrvatska (Srbi, kao agresori o tome imaju svoj stav), a postavlja se, uz niz drugih, i pitanje: od kada je oružano djelovanje JNA i pobunjenih Srba bilo legalno, jesu li hrvatske granice one koje smo zatekli 25. lipnja ili 8. listopada 1991. te od kojeg datuma treba računati ratnu štetu?
- „Nadam se da dan kad se slavi državnost Hrvatske ne će biti prepušten vjetrometini raznih tumačenja", kazao je tadašnji savjetnik predsjednice Republike Hrvatske Andro Krstulović Opara te poručio da je dobro da o tim događajima govore njihovi protogonisti.
Vjerovali smo da će nakon ovoga Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) pokrenuti i drugi znanstveni skup na temu: kada je i gdje počeo hrvatski Domovinski rat, ali to se zasad nije dogodilo.
Zanimljivo je da u Virovitici kažu da su oni, još u siječnju 1991. prvi krenuli u obranu protiv srpskog i inog okupatora, a u Pakracu svake godine prigodom obilježavanja sjećanja na dane pobjede i slave, kada se ulicama ovoga grada-junaka održava i "Mimohod pobjednika", ističu da je baš u njihovu gradu ½. ožujka 1991. počelo oslobađanje i stvaranje hrvatske Domovine.
Tadašnji gradonačelnik Grada Pakraca Davor Huška je istaknuo da je sramota što se ovakvim gradovima kakvi su Lipik i Pakrac ne da je značajna potpora od aktualne hrvatske Vlade, pa da i danas na žalost trpe velike gubitke, poglavito na gospodarskom planu, a žalosti ga također što ih svakim danom napušta sve više mladih, jer tu nema posla.
Vjerujemo da su i do nekih s ovog skupa doprele riječi Ante Deura, tadašnjeg posebnog savjetnika za branitelje predsjednice Republike, koji je naglasio da je Domovinski rat bio temelj hrvatske države, a branitelji njen zaglavni kamen!
Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.)
