Hasanbegović upozorio na veliku diskriminaciju: 'Ovo je relikt jugoslavenskog komunizma'
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 25 Siječanj 2024 13:16
Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Zlatko Hasanbegović u srijedu je tijekom sjednice reagirao na novi Zakon o najmu stanova koji predstavlja pokušaj postizanja ravnoteže između interesa vlasnika i zaštićenih najmoprimaca.
Na početku je kazao kako iza ovoga "pomalo neobično nazvanog zakonskog prijedloga" krije se zakašnjeli pokušaj rješavanja tek jednog od suvremenih problema proizašlih iz pravno-političke, zakonodavne, represivne i duhovne "baštine jugoslavenskog komunizma".
Dodaje kako je riječ o stanovima koji su privatno vlasništvo osoba i njihovih potomaka kojima je u protimbi s temeljnim ustavnim vrjednotama i međunarodnim konvencijama već više od pola stoljeća, ograničeno pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja imovinom.
"To valja iznova ponavljati kako bi se jednom zauvijek demistificirao i pobio agitprop i žalopojke stanarskih udruga i nekih zastupnika u Hrvatskom saboru koji do danas zlostavljaju javnost floskulom o ispravljanju jedne nepravde te navodnom diskriminacijom zaštićenih najmoprimaca u odnosu na one bivše nositelje", kazao je Hasanbegović.
Povijest duža od 70 godina
Podsjetio je kako novi Zakon o najmu stanova proizlazi iz presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske. Ova kompleksna pravna pitanja imaju povijest dužu od 70 godina, a zakon o najmu stanova predstavlja pokušaj postizanja ravnoteže između interesa vlasnika i zaštićenih najmoprimaca.
"Europski sud za ljudska prava još u listopadu 2000. dakle prije 24 godine donio odluku", kaže zastupnik. Dodaje kako je sud naveo da primjećuje da su podnositelji zahtjeva, dakle stanari, uvijek bili u položaju različitim od osoba čije pravo na kupnju stana priznato. U presudi zaključno stoji da postoji objektivno razumno opravdanje da se zaniječe pravo otkupa bivšim nositeljima stanarskog prava.
"Dakle, ovaj pokušaj nametanja rasprave o navodnoj diskriminaciji zaštićenih najmoprimaca je bespredmetan, a floskula 'pravo na dom', u tom kontekstu nepoznata je i u međunarodnim konvencijama, praksi Europskog suda ljudska prava, te hrvatskom Ustavu, nije isto u ovom kontekstu kao i nepovredivost doma", kazao je Hasanbegović.
Ograničavanje prava
"Zašto protuustavno i protucivilizacijsko stanje ograničavanja prava vlasništva traje sve do danas? Zato što su sve Vlade od 1990. do danas, uz iznimku jedne iz 2016. godine koja se nakon nekoliko mjeseci našla u tehničkom mandatu, nastupale kalkulantski, izbjegavale preuzeti odgovornost, pokušavale nemoguće i to danas čujemo zadovoljiti obje strane", poručio je.
Tvrdi kako su sve Vlade do sada bile i ostale "instrument vidljivih i nevidljivih utjecajnih nositelja stvarne društvene moći" proizašle iz "baštine jugoslavenskoga komunizma od kojih neki, te njihovi potomci, i danas uživaju u ratnom plijenu iz 1945. godine". Dodaje kako zaštićeni najmoprimci uzurpiraju tuđe vlasništvo u središtu Zagreba ili Splita i plaćaju stanarinu koja je niža od pričuve vlasnika.
Naglasio je kako je ovdje riječ o obvezujućim presudama još od 2014. godine kojima je utvrđeno da RH u odnosu prema vlasnicima stanova svojim zakonodavstvom krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima i to u tri ključna elementa: neodgovarajuća visina zaštićene najamnine, nepostojeći uvjeti za vlasnikov otkaz te nepostojanje bilo kakvog vremenskog ograničenja u odnosu na komunistički relikt.
'Od mene se ovo ne očekuje'
Hasanbegović je mišljenja kako bez tih obvezujućih presuda, ovog prijedloga nikad ne bi ni bilo. "Dakle, iako se od mene zadnjeg možda to očekuje, uistinu u ovom konkretnom slučaju da nije bilo Europskog suda za ljudska prava trebalo bi ga izmisliti. Postupak nadzora izvršenja ove presude provodi Odbor ministara vijeća Europe koji je već nekoliko puta razmatrao nepostupanje hrvatske Vlade", dodaje.
U ime kluba Domovinskog pokreta iznio je primjedbe na ovaj zakonski prijedlog. "Nasuprot temeljnog smisla izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava koja nalažu žurno ukidanje jugokomunističkog relikta ograničavanja privatnog vlasništva, slovo i duh ovog prijedloga temeljno ide za obilatim nagrađivanjem javnim novcem zaštićenih najmoprimaca, bez presedana u modernoj hrvatskoj državi", kazao je.
Navodi kako su oni tako postali privilegirana društvena skupina te da se vlasnicima daje moguća višegodišnja perspektiva potpunog ukidanja svih ograničenja njihova ustavnog vlasničkog prava. "Riječ je o subvencioniranju javnim novcem najamnine u iznosu 50 posto bez bilo kakvog socijalnog cenzusa. Tako bi imali paradoks da bi se javnim novcem u tom iznosu plaćale najamnine", kaže.
Ne prihvaćaju prijedlog
Naglašava kako bi koncept subvencioniranja najamnine bio opravdan isključivo uvođenjem jasnog socijalnog cenzusa. "Ključni nedostatak ovog zakonskog prijedloga, s jedino relevantnog stajališta ukidanja svakog ograničenja vlasničkih prava, je ostvarenje programskih mjera putem upravnog postupka, bez ikakvog ograničenja duljine njegova trajanja", dodaje.
Tvrdi da te "simbolične i ponižavajuće naknade" prema ovom zakonskom prijedlogu izuzima se iznos naknade štete koji je vlasniku prethodno dosuđen u sudskim postupcima. "Posebice je neprihvatljiv stavak kojim se od solidarne naknade izuzimaju oni vlasnici koji su zakonitom kupoprodajom stekli vlasništvo nakon 1996. godine", kazao je.
Tvrdi kako ovim "bizarnim prijedlogom o načinu izračuna solidarne naknade", jedan eurocent po kvadratnom metru stana dnevno, dolazi do toga da će vlasniku stana od 100 kvadratnih metara u blizini primjerice bivšeg Trga maršala Tita u Zagrebu, od države koja mu je nametnula ograničenja za tridesetogodišnje ograničavanje njegova vlasništva i onemogućavanje posjeda biti isplaćeno oko 10 tisuća eura.
Klub Domovinskog pokreta će u drugom čitanju podnijeti amandmane na konačni zakonski prijedlog sukladno na početku istaknutom temeljnom političkom načelu likvidacije jednog od posljednjih zakonskih relikta jugoslavenskog komunizam, ispravljanja nepravdi prema njegovim žrtvama te zaštite privatnog vlasništva, što uključuje žurno i bezuvjetno pravo na posjed i neograničeno raspolaganje.
