Ima li ovome kraja?
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 22 Veljača 2024 08:00
Zbog teškog stanja na prvoj crti, Zelenskij hitno zatražio nove isporuke oružja
Kašnjenja u isporuci oružja od zapadnih saveznika Ukrajini otvaraju vrata ruskom napredovanju na bojnom polju, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij
naglašavajući kako to čini borbu “vrlo teškom” duž dijelova bojišnice gdje su ruske snage, prošlog vikenda, uoči druge obljetnice početka rata zauzele strateški važan grad Avdiivku. Radi se o najčvršće izgrađenom ukrajinskom vojnom uporištu uopće, i simbolu otpora još od 2014. godine i započetih borbi s proruskim separatistima u regiji Donbas na istoku zemlje.
Zelenskij i drugi ukrajinski dužnosnici često su izražavali frustraciju zbog sporosti isporuka obećane pomoći, osobito otkako su se pojavili znakovi umora od rata. Europske se zemlje bore pronaći dovoljno zaliha za slanje u Kijev, a američka pomoć u vrijednosti od 60 milijardi dolara zaustavljena je zbog političkih razlika. Čini se da to ide na ruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu – navodi saudijski medij Asharq Al-Awsat.
Usprkos tome, Ukrajini ipak stiže i nova vojna pomoć. Tako je Švedska u utorak objavila svoj najveći paket pomoći do sada, a Kanada objavila da ubrzava isporuku više od 800 dronova.
“Pomažući Ukrajini, ulažemo u vlastitu sigurnost”
Švedska je u utorak rekla da će donirati vojnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od 7,1 milijarde kruna (681 milijun dolara). To uključuje 30 čamaca, od kojih su neki brzi i snažni vojni jurišni brodovi, te podvodno oružje.
Ugovor uključuje i topničko streljivo, tenkove Leopard, ručne protuzračne obrambene sustave, protutenkovske projektile, bacače granata, ručne granate i vozila za medicinski prijevoz, kao i podvodne bespilotne letjelice i opremu za ronjenje.
“Podržavajući Ukrajinu, također ulažemo u vlastitu sigurnost”, rekao je ministar obrane Pål Jonson na konferenciji za novinare u Stockholmu. “Ako bi Rusija pobijedila u ovom strašnom ratu, imali bismo znatno veće sigurnosne probleme nego što ih imamo danas.”
Zelenskij traži pomoć
Zelenskij je u svom dnevnom video-obraćanju kasno u ponedjeljak rekao da je Rusija nakupila trupe na nekim točkama duž linije bojišnice od 1.500 kilometara, očito s ciljem da se suoči sa svim uočenim obrambenim slabostima.
“Oni (Rusi) iskorištavaju kašnjenja u pomoći Ukrajini”, rekao je Zelenskij u ponedjeljak, nakon posjeta zapovjednom mjestu u području Kupianska, u sjeveroistočnoj regiji Harkov koja graniči s Rusijom. Rekao je da ukrajinske trupe snažno osjećaju nedostatak topništva, sustava protuzračne obrane i dalekometnog oružja.
Putin čestitao ministru obrane na uspjehu
Putin je u utorak čestitao svom ministru obrane Sergeju Šojguu na zauzimanju Avdijevke i pozvao ga da iskoristi prednost Rusije u novonastaloj situaciji. Šojgu je kazao da je ruska vojska izvela do 460 napada na Avdiivku dnevno, što je ekvivalentno oko 200 metričkih tona eksploziva. “Doveli smo neprijatelja u takvo stanje da je bio prisiljen pobjeći iz nepodnošljivih uvjeta”, rekao je Šojgu.
Ali Oleksiy Danilov, čelnik Ukrajinskog vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu, rekao je da je situacija na bojnom polju teška, poglavito zbog nedostatka streljiva, ali da stanje na istočnoj bojišnici nije katastrofalno. “Borimo se i nastavit ćemo se boriti”, rekao je za novinsku kuću Ukrajinska Pravda. “Imamo samo jedan zahtjev prema našim partnerima: pomoć u oružju, streljivu i protuzračnoj obrani.”
Analitičari su predvidjeli zatišje u ruskim napadima u području Avdijevke. Ruskim snagama trebat će vremena za “odmor i ponovno osposobljavanje”, reklo je britansko ministarstvo obrane u utorak. Institut za proučavanje rata, think tank iz Washingtona, također očekuje “operativnu pauzu” Rusije u tom području.
Krediti i bespovratna sredstva
Ukrajina je prošle godine primila 42,5 milijardi dolara od stranih partnera, od čega je 11,6 milijardi dolara čini bespovratna pomoć, objavilo je u utorak ukrajinsko ministarstvo financija.
Donacije su pružili SAD, Japan, Norveška, Njemačka, Španjolska, Finska, Švicarska, Irska, Belgija i Island, navodi se. SAD je dao najveći iznos bespovratne pomoći, 11 milijardi dolara.
Dugoročno koncesijsko financiranje iznosilo je 30,9 milijardi dolara, što uključuje kredite Europske unije (19,5 milijardi dolara), Međunarodnog monetarnog fonda (4,5 milijardi dolara), Japana (3,4 milijarde dolara), Kanade (1,8 milijardi dolara), UK (1 milijarda dolara), Svjetska banka (660 milijuna dolara) i Španjolska (50 milijuna dolara).
