Potez očajnika: Macron raspuštanjem parlamenta želi oslabiti desnicu
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 12 Lipanj 2024 13:06
Macron je obećavao u kampanji da će pobijediti stranku Nacionalno okupljanje – RN (Rassemblement national) koju predvode Jordan Bardella i Marine Le Pen i svesti njihov utjecaj u Francuskoj na minimum.
Rast potpore desnici u Francuskoj
Međutim, dogodilo se sasvim suprotno. Zahvaljujući svojoj nesposobnosti Macron je učinio stranku na čijem su čelu Bardella i Le Pen prvom političkom snagom u Francuskoj, a rezultat svoje stranke je srozao. Osvojili su svega 14,6%. U 94% općina pobijedila je stranka Nacionalno okupljanje (Rassemblement national).
Socijalisti su uz pomoć mainstream medija i svog antiruskog stava prošli relativno dobro – osvojili su 13,8%. Stranka krajnje ljevice – Nepokorena Francuska (La France Insoumise) osvojila je 9,9%, a za nju su zbog jasnog propalestinskog stava glasali prvenstveno muslimani.
Bivša Sarkozyjeva stranka, Francuska konzervativna stranka (Les Républicains) ima 7,2 %. Zeleni su jako pali – na 5,5%.
Desnija stranka od Nacionalnog okupljanja, Ponovno osvajanje (Reconquete), koju predvodi Eric Zemmour, a koja se protivi ilegalnim migracijama osvojila je 5,47% što im je bilo dovoljno za pet zastupnika u EP. Zemmour je inače poznati novinar i intelektualac alžirskog židovskog podrijetla čija je obitelj protjerana iz Alžira tijekom 1960-ih.
Pad Macrona
Pad Macrona je znak pada jakobinske Francuske u kojoj se sve odlučuje “odozgo” tj. iz Pariza u kojem se nalazi predsjednik Macron.
Također to je znak pada francuskog školskog sustava koji se ne odnosi samo na pad na PISA bodovanjima.
Naime, Macron je pohađao školu Science-Po Paris (IEP) u kojoj su se, od strane lijevo orijentiranih profesora, školovali mnogi budući članovi političke elite. Nakon toga Macron je otišao u Visoku školu francuske administracije (ENA). Prema internom istraživanju čak 90% studenata Science-Po škole glasuje za lijeve ili centrističke stranke, a 56% podupire krajnje lijevu stranku LFI. S druge strane samo je 10% studenata sklono desnici, a za Le Pen je tek 1%.
Dakle, 75% studenata koji upišu elitnu Visoku školu francuske administracije (ENA) prije toga su pohađali “ljevičarsku” školu Science-Po (IEP). Mnogi političari obrazovali su se u ovim školama. Mnogi upućeni analitičari slažu se da su učinci ovih “elitnih” škola katastrofalne za Francusku. Kao rezultat toga ENA je morala promijeniti ime, ali je nastavila na isti način i u istom, ljevičarskom duhu obrazovati polaznike.
Macron i porast migracija i pad ekonomije
U Francuskoj je sada 27% više boravišnih dozvola od kada je došao na vlast Macron 2017. godine. U odnosu na navodno desnog Sarkozyja, za čijeg je mandata imigracija znatno porasla, taj skok je još i veći – 53%. I zahtjevi za azilom su eksplodirali s dolaskom Macrona, a više od 90% onih kojima se odbije zahtjev ipak ostaju u Francuskoj. Macron je obećao da će znatno povećati broj onih koji se deportiraju nakon što su im odbijeni zahtjevi za azilom, ali to se nije dogodilo.
Ekonomska situacija u Francuskoj je loša. Porezne stope su među najvišima u EU, a javni dug se popeo na 110% BDP-a. I situacija sa sigurnosti nije dobra. Čak je i ministar unutarnjih poslova Darmanin, koji je porijeklom Alžirac, priznao da su nesigurnost i imigracija povezani.
Prema podacima službene policijske statistike broj napada i ozljeda na 100.000 stanovnika je 29 puta veći nego u Hrvatskoj!
Macron i raspuštanje parlamenta
Macron je naredio raspuštanje parlamenta, potez koji i mnogi u njegovom vlastitom taboru ne razumiju. Jedno od mogućih objašnjenja za takav potez je Macronova namjera da Nacionalno okupljanje iscrpi njihovim možebitnim formiranjem i obnašanjem vlasti.
Nacionalistička desnica je zajedno s manjim strankama tog spektra osvojila oko 40% francuskog biračkog tijela. U pozitivnom ozračju započeli su pregovore za ujedinjenjem čime bi slijedili mnogo slabiju ljevicu koja se prije nekoliko dana ujedinila. Također, stranka Nacionalno okupljanje Marine Le Pen mogla bi se udružiti s određenim političarima iz Sarkozyjeve bivše stranke koja je na oko 7% potpore birača, a iz čijeg su tabora lijevi elementi već odavno prešli Macronu.
Od “demokratskog ukaza” Velikog Orijenta 1986 koji je zabranio drugim strankama da se spoje s Le Pen, sanitarni kordon kojeg sada Macron želi reaktivirati je sve više i više virtualan… Istina je da je Veliki Orijent izgubio utjecaj sa starim članstvom prema bivšem članu i sociologu M. Maffesoliju koji objašnjava da je prosječna dob porasla sa 40 godina u 1970-ima na 65 godina danas. No, najbitnije, stranka Le Pen izgubila je već odavno svoje kontraproduktivne stavove o Drugom svjetskom ratu.
Anketa IPSOS-a, predstavljena u ožujku 2024., procjenjuje da bi Nacionalno okupljanje (Rassemblement national) moglo osvojiti 243 do 305 mjesta. Za formiranje većine potrebno je osvojiti najmanje 289 mjesta.
Dakle, dolazak na vlast Nacionalnog okupljanja (Rassemblement national) još je uvijek neizvjestan, a izgleda da će im biti potrebne koalicije s drugim strankama. Ono što je sigurno da će njihov utjecaj biti kud i kamo veći nego što je danas.
Mnogi i danas smatraju da je stranka Le Pen fašistička. Najbolji argument protiv takve tvrdnje je navesti otok Mayotte i francusku županiju koja je većinski glasala za “ekstremnu” desnicu. Ondje je više od 95% stanovnika afričkog podrijetla i islamske su vjeroispovijesti. Razlog njihove potpore Nacionalnom okupljanju (Rassemblement national) je invazija s Komora koja uzrokuje nepodnošljivu nesigurnost. Na otoku Mayotte za Nacionalno okupljanje (Rassemblement national) glasovalo je 52%, a za još desnijeg Zemmoura 5%. Ljevica i Macron osvojili su tek 17%, odnosno 6%.
