Ukrajina pod najmasovnijim napadom svih vremena. Što žele Rusija i SAD?
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 28 Kolovoz 2024 09:56
Jučer je ugledni ruski analitičar Dmitrij Suslov na televiziji kazao kako neće doći do Trećeg svjetskog rata jer je Moskva Washingtonu jasno dala do znanja da bi davanje Kijevu dozvole da zapadnim dalekometnim raketama udara na strateške ciljeve duboko unutar ruskog teritorija istog trenutka dovelo do ruskog vojnog udara na NATO-ove ciljeve, ali i da Sjedinjene Države toga ne bi bile pošteđene.
Suslov smatra kako je Washington itekako uvažio ovo upozorenje Moskve i da neće ni pod koju cijenu dozvoliti takav scenarij i da on ništa manje od Moskve želi izbjeći Treći svjetski rat i međusobnu vojnu konfrontaciju s Rusijom
Nakon jučerašnjeg ranojutarnjeg, najtežeg raketiranja Ukrajine dosad, kako je to izjavilo zapovjedništvo zračnih snaga te zemlje, Ukrajina je i ove noći izložena masivnim napadima, a zračna uzbuna proglašena je u cijeloj Ukrajini.
Trenutačno ruski kombinirani napad još nije završen, a u njemu sudjeluju deseci dronova Geran, nosači strateških raketa, mobilni raketni sustavi Iskander i brodovi Crnomorske flote. Službenih informacija još ima jako malo, ali s ukrajinskih javnih stranica dolazi sve više podataka o mjestima udara.
Kako jutros navodi ukrajinski medij Strana, oko četiri sata ujutro u Rusiji su poletjeli strateški bombarderi i izvršili lansiranja, a istovremeno su korištene i balističke rakete. Projektili su stigli do regije Hmjelnitski, a navodno je napadnuto i uzletište u Starokonstantinovu, koje je, između ostalog, pogođeno i s tri hiperzvučne rakete Kinžal.
Isti medij navodi kako je sada raketni napad gotov, ali još uvijek ima mnogo ruskih dronova na nebu. Zabilježeni su i u regiji Hmjelnitski, gdje su se čule eksplozije, kao i u sjevernim regijama Ukrajine.
Noću je u Krivom Rogu došlo do napada na hotel, što su vlasti već potvrdile. Dvije osobe su poginule, a pet osoba je ozlijeđeno. Ruski izvori tvrde da su tamo bili smješteni strani plaćenici.
Najmasovniji ruski udarac na kritične infrastrukturne objekte
Ruske oružane snage zadale su najmasovniji udarac kritičnim infrastrukturnim objektima u Ukrajini, posebno sektoru goriva i energije, koristeći projektile različitih vrsta iz zraka, zemlje i bazirane na moru – izjavio je zapovjednik ukrajinskih zračnih snaga Mikolaj Oleščuk u svom telegram kanalu.
Ukrajinske Zračne snage dugo nisu davale konačan pregled broja ciljeva. I tek navečer su objavili da je ovo najmasovniji napad svih vremena, navodi Strana. Od 127 projektila i 109 dronova oboreno je 102 projektila i 99 dronova, rekao je zapovjednik zračnih snaga Oleščuk.
Imajte na umu da se takve informacije obično objavljuju puno ranije – barem u prvoj polovici dana. Statistika je prvi put objavljena mnogo sati nakon granatiranja, oko sedam sati navečer – navodi Strana. Prema javnim informacijama, u odbijanju napada sudjelovali su i zrakoplovi F-16 koji su rušili projektile, tvrdi isti medij.
Ranije je rusko ministarstvo obrane izvijestilo da su oružane snage u ponedjeljak pokrenule masovni napad visokopreciznim oružjem dugog dometa iz zraka i mora, taktičkim zrakoplovstvom ruskih Zračno-svemirskih snaga i napad bespilotnim letjelicama na objekte kritične energetske infrastrukture. koji je osiguravao rad vojno-industrijskog kompleksa Ukrajine. Ministarstvo je naglasilo da su pogođene sve zadane mete.
Eksplozije su se dogodile u gotovo cijeloj Ukrajini prethodnog jutra; zračna uzbuna u zemlji objavljena je nakon šest sati ujutro po moskovskom vremenu. Lokalne vlasti i mediji izvijestili su o eksplozijama u brojnim regijama, uključujući Kijev. Ukrajinski energetski holding DTEK najavio je uvođenje hitnih isključenja struje u cijeloj zemlji. Ministar energetike German Galuščenko nazvao je teškom situaciju u energetskom sustavu nakon ruskog vojnog udara.
Eksplozije su se dogodile i u regijama Kijev, Vinica, Dnjepropetrovsk, Hmjelnicki, Rivne i Žitomir. Prema preliminarnim informacijama, jedan od Iskandera pogodio je hotel Aurora u gradu Krivoj Rog, u kojem je bilo smješteno vojno osoblje.
Iako je prerano donositi zaključke, iz informacija s terena može se suditi da su objekti energetske infrastrukture prioritetni ciljevi.
Osim toga, postoje informacije da su napadi izvedeni na područja gdje su bile koncentrirane ukrajinske oružane snage i u pozadinskim područjima s projektilima srednjeg dometa u dubini ukrajinske obrane.
Pogođena kijevska hidroelektrana, najmasovniji napad svih vremena
Jučer je u blizini Kijeva projektil pogodio kijevsku hidroelektranu. Kako pišu mediji, a prenosi Strana, projektil je pogodio turbinsku dvoranu. Vlasti su izvijestile da su oštećena dva energetska objekta u regiji, potom je zamjenik ministra vanjskih poslova Andrej Sibiga potvrdio da se radi o Kijevskoj hidroelektrani. Brana je danas zatvorena za automobile.
Zelenski je jučer rekao da je jutarnji raketni napad bio jedan od najsnažnijih u posljednje vrijeme. Korišteno je više od stotinu projektila različitih tipova i stotinjak dronova, rekao je predsjednik u posebnom obraćanju. Kijevske vlasti su pojasnile da je oko 15 projektila i 10 dronova oboreno na prilazu glavnom gradu. Grad je također napadnut “Kinžalima”.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je jutros izvelo “masivni grupni udar na objekte energetske infrastrukture koji su osiguravali rad ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa”. Navodi se da su “svi ciljevi pogođeni”.
Navedeno je da su među tim ciljevima plinske kompresorske stanice u regijama Ivano-Frankivsk i Harkiv. Također, udar je izveden, kako navode u Ruskoj Federaciji, na skladišta zapadnih zračnih projektila, ali i na plinsku infrastrukturu.
Je li sve ovo odgovor na ukrajinsku ofenzivu u ruskoj regiji Kursk?
Iako se navedeni napadi doživljavaju upravo tako – da su povezani s ukrajinskom ofenzivom na Kursk, ruski napadi na energetski sektor Ukrajine nisu počeli jučer. Rusija je intenzivirala ovu kampanju u travnju, poglavito nakon terorističkog napada na dvoranu Crocus Hall pokraj Moskve, nakon čega su u Ukrajini zabilježeni nestanci električne energije na dulje vrijeme. Moskva je pak napade objasnila kao odgovor na ukrajinske napade na rusku energetsku infrastrukturu. Rusija je tada napala ukrajinska proizvodna postrojenja, uništivši, na primjer, Termoelektranu Trypillya.
Zatim je uslijedilo duže razdoblje zatišja, a sada su se opet nastavili, očito s približavanjem dolaska hladnijeg vremena i početka sezone grijanja.
Moguće je da Rusi čekaju obnovu ukrajinskih energetskih kapaciteta u kojoj sudjeluje i zapad, prije svega EU koja Ukrajini sada pomaže i s izvozom svoga plina s obzirom na devastirane ukrajinske proizvodne kapacitete, a onda će ponovno izvršiti napad kada će gubici u energetskom sustavu biti bolniji za zemlju s obzirom na zimsko razdoblje. Ovo je, uz klasični, i asimetrični i hibridni rat koji se vodi u svim smjerovima i svim sferama, a energetski je sigurno jedan od najvažnijih.
S druge strane, ukrajinska operacija u Kursku tek treba izazvati oštar ruski odgovor, navode jučer iz Kremlja, a kako smatraju ukrajinski mediji, oštre izjave Zelenskog upućene Vladimiru Putinu na Dan neovisnosti, mogle bi ubrzati odluku o napadu. Nisam baš u to uvjeren, jer Putin nikad ne reagira emocionalno (u protivnom bi Europa već sva gorjela), a osim toga primoran je sagledavati puno širu (globalnu) geopolitičku sliku od stanja u samoj Ukrajini i reagiranja na provokativne izjave suprotne strane.
Zapadni su mediji posljednjih dana pisali i o mogućem ruskom napadu na vladine zgrade u Kijevu zbog operacije u Kursku, ali se taj napad, kako navodi Strana, „suprotno prognozama zapadnih veleposlanstava i ukrajinskih vlasti, nije dogodio na ukrajinski Dan neovisnosti“.
Putinov sastanak s vojnim zapovjednicima
U subotu je Putin održao dva sastanka o situaciji u regiji Kursk. Na prvom je primio izvješće načelnika Glavnog stožera ruskih oružanih snaga Valerija Gerasimova s planom djelovanja ruskih snaga u regiji Kursk, a na drugom sastanku je razgovarao sa zapovjednicima postrojbi koje se bore u toj regiji.
Iz izvješća Kremlja o ovom razgovoru vidljivo je da se ruske snage suprotstavljaju ukrajinskim u blizini Kurska.
Putinu su podnijeli izvještaje:
– zapovjednik 810. mornaričke brigade Crnomorske flote,
– zapovjednik 155. mornaričke brigade Pacifičke flote,
– zapovjednik 11. desantno-desantne brigade,
– zapovjednik 56. desantno-jurišne pukovnije,
– Zapovjednik 51. padobranske pukovnije.
Ako pretpostavimo da su sve te postrojbe u potpunosti popunjene prema ratnom kadru i da su u punom sastavu u Kurskoj oblasti, onda njihov ukupni broj može doseći 15-20 tisuća ljudi (o tome izvješćuje medij Strana). Također je poznato da se u regiji Kursk bore postrojbe Ruske garde Ahmat, pogranične trupe FSB-a, kao i pojedine specijalne snage raznih grana vojske. Dakle, maksimalna procjena broja ruskih snaga na Kurskom frontu je 20-25 tisuća uz uvjet pune popunjenosti ljudi. Prema procjenama zapadnih medija, broj ukrajinskih skupina koje djeluju u regiji Kursk je 10-15 tisuća ljudi. Istodobno, ruske javne stranice pišu da ukrajinske oružane snage neprestano prebacuju pojačanja u područje Kurska.
Rusko napredovanje kod Pokrovska i što o tome misle zapadni mediji
Ruska vojska je napredovala u Pokrovskom i Toretskom smjeru, o čemu piše ukrajinski Deep State.
Posebno je ozbiljno napredovanje bilo u blizini Harlivke, gdje su ukrajinske oružane snage stvorile veliko utvrđeno područje temeljeno na akumulacijskom jezeru Karlovskoe i što Rusi nastoje blokirati iz smjera zapada s prijetnjom okruženja ukrajinskih snaga.
Rusi ozbiljno napreduju u Novogrodovki. Njeno zauzimanje otvara im put za napad na Selidovo sa sjevera i Pokrovsk s jugoistoka. Općenito, kao što smo pisali, ruska vojska nastavlja operaciju zaobilaženja glavnih linija utvrda ukrajinskih oružanih snaga istočno od Donjecka sa stražnje strane. A ukrajinske oružane snage još ne mogu zaustaviti ovaj pokret.
Posebno je važan Pokrovsk, kao ključno prometno i željezničko čvorište. Njegovim gubitkom Rusima s ene samo olakšava prodor prema posljednjoj velikoj aglomeraciji u Donbasu pod nadzorom Kijeva – gradovima Slovjansk i Kramatorsk (svaki s oko 100 000 stanovnika), već i prema gradu Zaporižju kao administrativnom središtu istoimene regije koju pod svojim nadzorom u iznosu od oko 80 posto teritorija drže ruske snage. Podsjećam, Rusija je tu regiju početkom listopada 2022. godine anektirala s još tri ukrajinske regije (LNR, DNR I Herson) u svoj ustavno-pravni poredak.
Na Zapadu se medijski aktivno raspravlja upravo o stanju u blizini Pokrovska i komparira ga se sa stanjem u regiji Kursk gdje Kijev prebacuje svije pričuvne snage ali i one s frontova na istoku zemlje zbog ostvarenja nejasnih ciljeva u samom Kursku.
Američki Forbes, kroz pero komentatora Davida Axea, piše kako Rusija nastavlja samouvjereno napredovati prema Pokrovsku, “ignorirajući” ofenzivu Ukrajinskih snaga na Kursk. Ako gubitak Pokrovska dovede do šireg kolapsa ukrajinske obrane na istoku, “zapovjednici u Kijevu bi mogli požaliti što su rasporedili velike snage u Kursk umjesto da ojačaju Pokrovsk”, rekao je Axe.
Britanski Sunday Times piše da rusko napredovanje prema Pokrovsku uzima sve više maha, a grad se evakuira. Ukrajinski vojni zapovjednici rekli su za taj medij o “očitom kolapsu” ukrajinske obrane u tom smjeru. Oni povlačenje pripisuju nedostatku granata, novoj ruskoj taktici, KAB-ovima i ruskoj brojčanoj nadmoći.
Ukrajinska 47. brigada tvrdi da ruske trupe imaju 5-7 puta veću prednost u ljudstvu: “nemoguće je držati liniju kada vas je samo dvoje ili troje, a na vas ide deset do dvadeset ljudi. .” Ukrajinska vojska kaže da ofenziva ukrajinskih oružanih snaga u regiji Kursk nije utjecala na situaciju kod Pokrovska.
Švedske novine Dagens Nyheter objavljuju reportažu iz Pokrovska i iznose mišljenje onih koji se evakuiraju. Oni ne razumiju smisao operacije u Kursku. “Ima mnogo Ukrajinaca u okolici Pokrovska koji ne razumiju zašto Ukrajina, umjesto invazije na područje Kurska, nije investirala u organiziranje odbijanja ruske ofenzive u Donbasu”, navodi se u članku, citirajući razgovore s odlazećim stanovnicima Pokrovsk.
Ukrajina želi ugurati SAD u rat s Rusijom
Ugledni Financial Times piše kako je napadom na područje Kurska Ukrajina prešla “crvene crte” ne samo Rusije, već i Sjedinjenih Država.
Washington je mogućnost prijenosa rata na ruski teritorij smatrao “opasnom” i nastojao je izbjeći treći svjetski rat, čak i smanjenjem podrške Ukrajini. “Ali Ukrajina se bori za svoj opstanak i pristala bi na izravno sudjelovanje SAD-a u ratu s Rusijom”, piše FT.
U nedavnoj knjizi David Sanger piše da je Biden jednom čak natuknuo svojim suradnicima da Zelenski možda namjerno pokušava uvući Ameriku u Treći svjetski rat.
Autori članka smatraju da su Ukrajinci uzeli primjer iz Izraela poduzimajući vojne akcije bez odobrenja Sjedinjenih Država, nadajući se da će, ako budu uspješne, dobiti američko odobrenje “retroaktivno”. A ako ne uspiju, Sjedinjene Države pomoći će u rješavanju posljedica.
Međutim, FT smatra da Sjedinjene Države vjerojatno neće baciti oprez u vjetar te će stoga nastaviti izbjegavati izravan sukob s Rusijom, ozbiljno strahujući od nuklearnog rata.
“SAD ne vjeruje da je konačna crvena crta uspješno prijeđena. Bidenovi savjetnici i dalje vjeruju da bi Rusi mogli pribjeći korištenju nuklearnog oružja, ako Putin vjeruje da je njegov režim na rubu potpunog poraza. Kada se Ukrajinci žale da se njihovi saveznici boje ideje pobjede, u pravu su”, rezonira medij.
Jučer je jedan od najuglednijih ruskih analitičara Dmitrij Suslov na ruskoj državnoj televiziji kazao kako neće doći do Trećeg svjetskog rata jer je Moskva Washingtonu jasno dala do znanja da bi davanje Kijevu dozvole da dalekometnim američkim, britanskim ili nečijim drugim raketama ovaj udara na strateške ciljeve duboko unutar ruskog teritorija istog trenutka dovelo do ruskog vojnog udara na NATO-ove ciljeve, ali i da Sjedinjene Države toga ne bi bile pošteđene. Suslov smatra kako je Washington itekako uvažio upozorenje Moskve i da neće ni pod koju cijenu dozvoliti takav scenarij i da on ništa manje od Moskve želi izbjeći Treći svjetski rat i međusobnu vojnu konfrontaciju s Rusijom.
Suslov također smatra kako Washington, bez obzira na njegovu aktualnu retoriku o nastavku pružanja vojne pomoći Ukrajini koja joj može omogućiti daljnje napredovanje u regiji Kursk, jako dobro zna realnost tj. da će ukrajinske snage u Kursku biti potpuno uništene.
Kako pak piše britanski The Telegraph, sudbina glavnog ukrajinskog zapovjednika Oleksandra Sirskog povezana je s operacijama Kursk i Pokrovsk, a da će rezultat ovih bitaka odrediti je li on “brutalni mesar ili briljantni general”.
Novine pišu da “uspjeh u Kursku nije besplatan. Ukrajina gubi neke od svojih najboljih ljudi u borbi. U Donbasu su Rusi ubrzali svoju ofenzivu i kucaju na vrata Pokrovska.” A idući tjedni pokazat će hoće li ofenziva na Kursk promijeniti ukrajinske oružane snage.
Prosudba
Ulazimo u kulminaciju ukrajinskog rata ne samo u vojnom smislu. Spomenute vojne operacije i njihovi rezultati imat će nedvojbeno presudnu ulogu. Međutim, o svemu će na kraju posljednju riječ, kao i uvijek, imati politika. Poglavito američki predsjednički izbori.
Na njih Moskva itekako može utjecati, ali ne na način kako joj to godinama spočitavaju i zbog toga je sotoniziraju u Washingtonu kroz njene nekakve hibridne ili hakerske aktivnosti i utjecaj na pojedine američke političare (poput Donalda Trumpa), već jednostavnom eskalacijom ruskih vojnih aktivnosti koja bi išla u smjeru dramatičnog povećanja rizika od neposrednog američko-ruskog sukoba. To Bidenovoj administraciji (a time i kandidatkinji DS-a Kamali Haris koja potpuno podržava njezinu dosadašnju politiku prema Ukrajini) nikako ne bi išlo u prilog, jer bi potvrdilo Trumpove izjave da Bidenova administracija ubrzano gura Ameriku u nuklearni rat s Rusijom. Takvo eventualno dramatično pogoršanje sigurnosnih prilika više se ne bi moglo ignorirati ni od strane američkih ključnih medija i strah od apokalipse bi, htjeli to ili ne u Washingtonu (a do sada to nisu htjeli), zahvatio i američke građane.
Navedeni najnoviji i najveći ruski zračni napadi na doslovno čitav ukrajinski teritorij odnosno njene najvažnije gradove i infrastrukturu jasno su upozorenje zapadu onoga što Rusija u vojnom smislu još može učiniti a nije. Nema nikakvog govora o istrošenosti ruskih vojnih zaliha, o padu njene ekonomije, unutarnjim političkim borbama i destabilizaciji društva, pa je jasno kako za Zapad postoje samo dvije opcije.
To su: nastavak rata u nedogled – „do posljednjeg Ukrajinca“ (kako se to popularno voli reći) uz sve popratne rizike sigurnosnog karaktera ali i one geopolitičke u slučaju ukrajinskog vojnog poraza; ili sjedanje za pregovarački stol s Moskvom i pokušaj pronalaska dogovora koji bi zadovoljio obje strane (pri čemu više mislim ruske i zapadne nego ukrajinsku jer će Kijev na kraju pristati na sve ono što od njega zatraži Washington kao njegov ključni sponzor bez kojeg bi ovaj rat već davno završio).
