‘Uskrsnuće’ otpisane ‘Islamske države’: kome najviše prijeti i gdje je u svemu tome Hrvatska?
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 28 Kolovoz 2024 11:02
Iako se prije samo nekoliko godina činilo kako je Islamska država stvar prošlosti i kako će otići u povijest, ta radikalna islamistička organizacija je i dalje aktivna. Štoviše, jedan je od najvažnijih nedržavnih političkih čimbenika u svijetu.
Prošle i ove godine, ISIS iliti ISIL, doživljava preporod i novu renesansu i to ne samo u svojoj bazi Siriji i Iraku, nego i u Afganistanu, Nigeriji, Mozambiku, jugoistočnoj Aziji i drugim područjima. ISIS se pokazao vrlo vitalnom organizacijom koja je spremna prilagoditi se okolnostima i u stanju je regenerirati se usprkos brojnim neprijateljima.
Brz uspon i pad Islamske države
Organizacija je iskoristila kaos i nered koji su nastali 2011. poslije izbijanja Sirijskog građanskog rata i povlačenja američkih postrojbi iz Iraka te je okupirala velike dijelove obje zemlje. Tijekom 2014. i 2015. kontrolirala je ogromna područja dvije države (otprilike veličinu Velike Britanije) i ondje je proglašena kalifatska Islamska država Iraka i Levanta. Do kraja 2015. ISIL je imao pod kontrolom 12 milijuna stanovnika, zahvaljujući nafti i plinu godišnji proračun od milijardu dolara i 30 tisuća naoružanih vojnika s kvalitetnom vojnom opremom zarobljenom od iračke i sirijske vojske. Najveći uspjeh bio je zauzimanje drugog najvećeg iračkog grada Mosula koji je bio pod džihadističkom kontrolom od ljeta 2014. do ljeta 2017.
Uvedena je strahovlada koja je podrazumijevala radikalni šerijatski sustav, pljačke, otmice, kulturocid, ubijanje i progon svih neistomišljenika, uključujući muslimane šijite, Židove, kršćane i ostale. Dogodio se genocid nad Jezidima. Osim Sirije i Iraka, Islamska država je uspjela zauzeti određene teritorije u Libiji, Libanonu, Egiptu, Nigeriji, Maliju, Pakistanu, itd. Usprkos uspjesima, ISIL se nije mogao dugo održati u Iraku i Siriji zbog inferiornosti u odnosu na profesionalne vojske, uz rusku i američku intervenciju. Do proljeća 2019. ISIL je izgubio skoro sav teritorij u Iraku i Siriji te je bio ograničen na džepove u pustinji i podzemne ćelije. Gubitak teritorija i gerilske aktivnosti dodatno su splasnule do kraja 2020. Ipak, posljednjih godina događa se obrat.
Povratak iz mrtvih
Danas u ljeto 2024. ISIS je živ i zdrav i najaktivniji u zadnjih pet godina. Organizacija je osobito aktivna u Siriji, gdje vodi pobunu niskog intenziteta, ali visoke ustrajnosti. Nazočnost ISIL-ovaca je najsnažnija u u pustinjskim regijama poput istočnog dijela pokrajine (guvernerata) Homs, Rake i Deir Ez-Zora. Ove sirijske pokrajine su postale poprište čestih napada ISIL-ovih gerilaca na snage Sirijske arapske vojske (SAA) i na lokalne milicije. Npr. u veljači 2023. 53 osobe su ubijene u pokrajini Homs u gradu Ain Sokhna. U siječnju ove godine u Palmiri je ubijeno 14 vojnika SAA. U Iraku, Islamska država održava razgranatu mrežu tajnih ćelija (čiji su mnogi članovi razočarani pristalice pokojnog Saddama Husseina), posebno u sjevernim i zapadnim dijelovima zemlje. Iako je grupa znatno oslabila, njene ćelije i dalje izvode gerilske napade na iračke sigurnosne snage i civile. Prisutnost džihadista najistaknutija je u pokrajinama Kirkuk, Nineveh i Anbar.
Izvješće američkog ministra obrane sredinom srpnja otkrilo je kako je ove godine dramatično povećan broj napada ISIS-a u Siriji i Iraku i kako bi se do kraja godine njihov broj mogao udvostručiti u odnosu na prošlu. Iako protiv ISIS-a u te dvije zemlje djeluju međunarodno priznate vlade, kurdske snage (YPG), ruske, iranske, američke, turske i druge postrojbe, to radikalnu islamističku organizaciju ne sputava. Tijekom 2023. Islamska država je priznala odgovornost za ukupno 121 teroristički napad, dok je u prvih šest mjeseci tekuće godine preuzela odgovornost za 153 napada.
Američka antiteroristička koalicija je uz suradnju s kurdskim postrojbama u prvoj polovici 2024. izvela oko 200 misija protiv ISIS-a u kojima je likvidirala njihova 44 operativca, a 166 ih zarobila. No, to ih nije obeshrabrilo. U srpnju je ISIS organizirao napad na šijitsku džamiju u Omanu. Ubijeno je šest osoba, a ranjeno više od 30. ISIS je aktivan u tajnim ćelijama u Pakistanu i Indoneziji. Posljednjih par godina organizacija je najuspješnija u dijelovimaAfrike s muslimanskim pučanstvom. Od početka 2021. postrojbe Islamske države uspijevaju zauzeti određena područja u građanskim ratovima u Nigeriji, Mozambiku, kao i osnovati tajne ćelije u Maliju i Burkini Faso.
Opasna aktivnost ISKP-a
U Afganistanu podružnica ISIS-a, pod nazivom Islamska država pokrajine Khorasan (ISKP) iliti ISIS-K, i dalje je vrlo aktivna iako su talibani preuzeli vlast u zemlji prije točno dvije godine. Mržnja i rivalstvo Islamske države i talibana dobro je poznato. Ćelije ISIL-a najaktivnije su u istočnim afganistanskim pokrajinama kao što su Nangarhar i Kunar, ali i u okolnim zemljama poput Pakistana i republika Srednje Azije.
U siječnju je ISIS-K organizirao bombaški napad u Kermanu u Iranu u kojem je poginulo oko 100 osoba, a ranjeno 284. U ožujku je organizacija izvela veliki teroristički napad u ruskoj koncertnoj dvorani u Krasnogorsku, nedaleko od Moskve, u kojem je ubijeno 145 osoba, a ranjeno više od 500. Organizacija je odgovorna za brojne napade na institucije talibanske države kao i na civile. Početkom kolovoza, UN-ov podtajnik za borbu protiv terorizma, Vladimir Voronkov, istaknuo je zabrinjavajuću sposobnost ISKP-a da provodi terorističke napade u inozemstvu. Osim napada u Krasnogorsku, Voronkov je istaknuo sposobnost organizacije da pridobije potporu afganistanske i srednjoazijske dijaspore u Europi te je nazvao ISIS-K „najvećom vanjskom terorističkom prijetnjom“. Upozorio je kako Afganistan ne smije ponovo postati terorističko čvorište kao 1990-ih. Talibanska vlada je odbacila povezanost s Islamskom državom, rekavši da je uvelike eliminirala skrovišta njenih pripadnika. Stručnjaci navode kako ISIS-K uvelike koristi anti-izraelske osjećaje muslimana koji su se pojavili zbog aktualnog rata Izraela i Hamasa kako bi potaknula radikalizam svojih simpatizera.
Džihadizam – ideologija s tisuću života
Mnogi su mislili da je problem Islamske države apsolviran kada je u listopadu 2019. ubijen vrhovni vođa organizacije Abu Bakr al-Baghdadi. Njegova smrt poklopila se s općim slomom ISIL-ovih snaga. Međutim, ponovo se pokazalo kako se radikalne sunitske islamističke organizacije, za razliku od klasičnih nacionalističkih ideologija poput njemačkog nacizma i talijanskog fašizma, ne vezuju uz vođe nego uz ideje. Nebrojeno puta dosad smrti istaknutih džihadista nisu rezultirale krahom islamizma. Povijest kontinuirano pokazuje kako se vođe može likvidirati, ali ne može ideje. Dovoljno je spomenuti nekoliko primjera. Svojevrsni otac „džihadističko-selefijskog pokreta“ egipatski islamski teolog, Sayyid Ibrahim Husayn Qutb, pogubljen je 1966. zbog optužbe da je kovao zavjeru za ubojstvo egipatskog predsjednika Gamala Abdela Nassera. Osnivač i vođa Al-Qa’ede u Iraku, preteče ISIS-a, Abu Musab al-Zarqawi, ubijen je u američkom zračnom napadu 7. lipnja 2006. u blizini Bakube. Al-Zarqawi je bio odgovoran za mnoge brutalne napade u Iraku, uključujući smaknuća i bombaške napade.
Vjerojatno najpoznatiji džihadist svih vremena,¸Osama bin Laden, vođa Al-Qa’ede, ubijen je 2. svibnja 2011. u operaciji američkih specijalnih snaga u Pakistanu. Bin Laden je bio odgovoran za niz terorističkih napada, uključujući najstrašnije napade 11. rujna 2001. na SAD. Iste godine, 30. rujnau američkom napadu dronom u Jemenu ubijen jeamerički državljanin i visoki vođa Al-Qa’ede na Arapskom poluotoku (AQAP) Anwar al-Awlaki. 11 godina kasnije, 31. srpnja 2022., u američkom napadu dronom u Kabulu, ubijen je Ayman al-Zawahiri, koji je naslijedio bin Ladena na čelu Al-Qa’ede. Zawahiri je bio dugogodišnji zamjenik bin Ladena i ključna figura u planiranju mnogih terorističkih napada. Svi navedeni islamisti su elita svjetskog džihadističkog pokreta i najveći autoriteti koji više nisu među živima, međutim problem radikalnog islamizma 2024. nije ništa manji nego recimo 2004.
Razlozi povratka
Razlozi velikog povratka Islamske države na scenu su složeni i nije ih lako objasniti. U pogledu Sirije i Iraka (a slični argumenti vrijede i drugdje) moglo bi se nedvosmisleno reći su džihadisti iskoristili „uspavanost“ tamošnjih vlada kao i stranih trupa, koje su mislile da je problem riješen i ušle su u dobro poznatu i vrlo opasnu zonu komfora. Nakon poraza ISIS-a snage sirijske i iračke vojske i strani saveznici povukli su se s oslobođenih područja, a ondje su ostale slabe sigurnosno-vojne snage koji nisu bile u stanju osigurati red i mir. To je omogućilo ISIL-ovcima da se reorganiziraju i pripreme za nove akcije, osobito u ruralnim i pustinjskim dijelovima Iraka i Sirije.
Islamskoj državi je uvelike pomoglo to što se SAD, kao i Izrael, orijentirao na Islamsku Republiku Iran, Hezbolah, Hamas i šijitske milicije umjesto na radikalne sunite koji su puno veća opasnost za Kolektivni Zapad. Ustvari, šijitski Iran nema namjeru mijenjati režime na Zapadu i organizirati terorističke napade u tu svrhu, dok sunitski radikali itekako imaju.
Nakon više od desetljeća ratovanja ISIL-ovci su postali iskusniji i vještiji u strateškom planiranju vojnih i terorističkih operacija. Pokazalo se kako se vojna taktika i strategija najbolje uče u borbi. Jednako tako, ovog puta pobuna ISIS-a ide sporije i manje atraktivno nego ranije, ali svakako sofisticiranije. Ekonomske teškoće u regiji, uključujući visoku stopu nezaposlenosti i siromaštva, dodatno su potaknule regrutaciju novih boraca. Mnogi mladi bez perspektive za bolji život pridružuju se militantnim skupinama što je način da osiguraju prihode i steknu osjećaj pripadnosti. Nadalje, zatvori u Iraku i Siriji, gdje su mnogi članovi ISIS-a bili zatvoreni, postali su središta radikalizacije i regrutacije. Pobune i bjegovi iz zatvora (koje vode korumpirane uprave) omogućili su povratak iskusnih boraca na bojno polje, što je dodatno ojačalo kapacitete ISIS-a.
Procjenjuje se da trenutno oko 10.000 ISIL-ovaca služi zatvorsku kaznu u Siriji i Iraku. Ako bi se oni nekako uspjeli osloboditi (što nije nemoguće s obzirom na tamošnju političku nestabilnost) ISIL bi dobio ogroman poticaj za nove velike ofenzive. Trenutačno ISIL ima snagu oko 3.000 vojnika u Siriji i Iraku.Džihadistima pomaže digitalno doba u kojem živimo. Zahvaljujući sveraširenom internetu, društvenim mrežama, pametnim telefonima i drugim tehnološkim napravama, islamistička propaganda nesmetano se širi svijetom.
Planirani teroristički napad u Beču
Najnovija povijest otkriva kako su koncerti postali omiljena meta terorista zbog velikog broja ljudi na malom prostoru. Od 1996. do 2020. u cijelom svijetu zabilježena su 33 realizirana ili planirana teroristička napada na koncertima, koja su odnijela 263 života. U 70% slučajeva napadači su koristili bombe i druge eksplozivne naprave, a u 24% slučajeva vatreno oružje.
U studenom 2015. odred ISIS-a napao je okupljenu publiku na koncertu u Bataclanu u Parizu i pritom je ubijeno 89 ljudi. ISIS-ov bombaš samoubojica izveo je bombaški napad na koncertu američke pjevačice Ariane Grande u svibnju 2017. u Manchesteru pri čemu je ubijeno 22 osoba, a ozlijeđeno više od tisuću. Tu je i ovogodišnji napad u Krasnogorsku.
Da ga američke tajne službe nisu razotkrile, početkom kolovoza dogodio bi se još jedan spektakularni teroristički napad islamista, ovog puta u Beču. Meta je trebao biti jedan od tri planirana koncerta najpopularnije svjetske pjevačice Taylor Swift. S obzirom na iznimnu popularnost američke megazvijezde posljedice su mogle biti najkobnije do sada. Svaki koncert je trebao okupiti 65 tisuća gledatelja na stadionu, što bi uz oko 20 tisuća posjetitelja ispred stadiona stvorilo ogroman broj meta i potencijalnih žrtava. Koliko je poznato meta nije bila sama Swift nego publika unutar i ispred stadiona Ernst Happel.
Ponovo je selefistička promidžba preko interneta i društvenih mreža među mladima bila ključni okidač napada. Sva četvorica otkrivenih napadača su tinejdžeri od 19, 18, 17 i 15 godina. Glavni mozak operacije je bio 19-godišnjak koji je planirao samoubilački napad, a cilj je bio ubiti što više „nevjernika“. Policija je kod osumnjičenog pronašla eksplozive, detonatore, noževe, mačete te ISIS-ovu literaturu. Imao je čak i rotirajuće svjetlo na vozilu koje koristi policija te se mogao odvesti do mjesta prepunog ljudi. 17-godišnjak je radio za tvrtku koja je osiguravala koncert. Iako su osumnjičeni austrijski državljani imaju tursko, iračko, hrvatsko i sjevernomakedonsko podrijetlo.
Planirani napad je težak udarac za austrijsku državu. Prvo, napad bi se vjerojatno dogodio da ga nisu spriječili Amerikanci. Drugo, pokazalo se da šačica terorista može spriječiti održavanje tri velika koncerta. Možemo se zapitati što bi se tek dogodilo da se pojavio teroristički odred od 10-20 pripadnika. Treće, budući da su na koncerte planirali doći fanovi Swift (Swiftiji) iz cijelog svijeta i naročito SAD-a, to je velika sramota i antireklama za Austriju. Četvrto, Beč je ostao uskraćen za gospodarski „boom“ koji bi mu donijeli koncerti. Npr. osam koncerata Swift u Londonu je gradu donijelo 400 milijuna dolara.
Svijetla budućnost terorizma
Kad se uzmu u obzir aktualne geopolitičke okolnosti i svevremenske karakteristike svjetskog džihadističkog pokreta, može se pretpostaviti kako islamistički terorizam u bliskoj budućnosti ima svijetlu budućnost. Niti jedna velika sila ne stavlja na dnevni red problem džihadizma, nego se kao glavne prijetnje navode suparničke sile – NATO, Rusija, Kina, Iran (ovisno o kutu gledišta).
Islamska država nastavit će biti aktivna u svojoj bazi, Iraku, Siriji i širem Bliskom istoku. Terorističke i vojne akcije mogle bi dodatno destabilizirati države Bliskog istoka, Sahela, Južne i Srednje Azije i potaknuti nove političke, gospodarske i humanitarne krize. Aktualni ratovi u Svetoj Zemlji, Siriji, Mjanmaru i afričkim državama idu na korist islamistima. Migrantska kriza na granicama Europske unije mogla bi biti ojačana priljevom izbjeglica iz nasiljem pogođenih područja.
Uz to, za očekivati je kako će se teroristički napadi odvijati u Europi, Rusiji, Sjedinjenim Državama i drugdje. U pogledu Europe, može se pretpostaviti da će biti mete priredbe vezane za božićno-novogodišnje blagdane, koncerti popularnih glazbenika, sportski događaji poput nogometne Lige prvaka.
To što je jedan od bečkih džihadista hrvatskog podrijetla zahtijeva posebnu pozornost hrvatskih tajnih službi i politike. Ne treba smetnuti s uma islamistički radikalizam u BIH i tamošnju snažnu i ukorijenjenu vehabijsko-selefijsku zajednicu koja zadnjih tridesetak godina konstantno raste.
Eventualni teroristički napadi na Jadranu tijekom sezone, npr. na splitskoj Ultri ili nekoj drugoj manifestaciji, mogli bi uništiti hrvatski terorizam na dugo razdoblje, kao što se dogodilo Šri Lanki. Islamistički terorizam ogromna je prijetnja, međutim izgleda kako to mnogi utjecajni krugovi ne znaju ili ne žele znati.
